Lautohi Faka-Sāpaté: Tokāteline ʻo e Ongoongoleleí
Lēsoni 16: ‘Naʻá ku Kui, Ka ko ʻEni ʻOku ou ʻĀ’


Lēsoni 16

“Naʻá ku Kui, Ka ko ʻEni ʻOku ou ʻĀ”

Sione 9–10

Taumuʻá

Ke tokoniʻi e kalasí ke nau maʻu ha mahino mo ha loto houngaʻia ʻoku lahi angé, ʻi he hoko ko ia ʻa Sīsū Kalaisi ko e Maama ʻo e Māmaní pea mo e Tauhi-sipi Leleí.

Teuteú

  1. Lau, fakalaulauloto mo ke lotua ʻa e ngaahi potu folofola ko ʻení:

    1. Sione 9. Ko hono fakapapauʻi ʻe Sīsū ko Ia ʻa e Maama ʻo Māmaní peá ne fakamoʻui ha tangata ne fanauʻi kui. Ko hono fakamoʻoniʻi ʻe he tangata ne fakamoʻuí ki he kau Fālesí, pea mo ʻene hū kia Sīsū.

    2. Sione 10:1–15, 25–28. Ko e ako ʻa Sīsū ko Ia ʻa e Tauhi-sipi Leleí pea te ne tuku hifo ʻene moʻuí koeʻuhí ko ʻene fanga sipí. Ko e fanga sipi ʻa e ʻEikí ʻa kinautolu ʻoku nau fanongo ki hono leʻó pea muimui ʻiate iá.

  2. Kapau ʻe maʻu ʻa e ngaahi nāunau ko ʻení, peá ke fakaʻaongaʻi kinautolu ʻi he lēsoní:

    1. Ko e fakatātā Ko Hono Fakaʻā ʻe Sīsū ha Tangata Kui (62145 900; Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 213).

    2. Konga 3 ʻo e “Ngaahi Anga Fakafonua ʻo e Fuakava Foʻoú” ko ha konga mei he filimi Ngaahi Fakamatala Fakavitiō ʻo e Fuakava Foʻoú (53914 900).

  3. Fokotuʻu ki hono akoʻí: “ ʻOku fakapotopoto ʻa ʻete manavahē koeʻuhí ko ha taʻe feʻunga hotau ngaahi poto fakangāué ke fakalato ʻa e tukupā ko ia ʻoku tau maʻu ke fafangaʻi ʻa e tui ʻa e kakai kehé. Neongo pe ko e hā hano lahi ʻo hotau ngaahi poto taukeí, ʻe ʻikai pē feʻunga ia. Ka ʻoku hanga ʻe [heʻetau] fakatokangaʻi totonu ʻa hotau ngaahi ngataʻangá ʻo fakatupu hake ha loto-fakatōkilalo ʻa ia te ne lava ʻo fakatupu ha falala ki he Laumālié pea tau maʻu ai ha mālohi. (Henry B. Eyring, ʻi he Liahona, Sānuali 1998, 106).

Fokotuʻu Ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻaki e Tokangá

Fakaʻaongaʻi ʻa e ʻekitivitī ko ʻení pe ko haʻo ʻekitivitī pē ʻaʻau ʻe feʻungá ke kamata ʻaki ʻa e lēsoní.

Kole ki he kalasí ke nau fakakaukau angé ki ha niʻihi ʻo e ngaahi faingataʻaʻia fakaesino ne fakamoʻui ʻe Sīsū lolotonga ʻene ngāue fakamatelié. Hiki ʻenau ngaahi talí ʻi he palakipoé. Hili iá, peá ke fakamahino ange ʻoku fekauʻaki ha konga ʻo e lēsoni ko ʻení mo hano fakamoʻui ʻe Sīsū ha tangata kui—ʻa ia ko ha mana pē naʻá ne faʻa fakahoko.

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻaki e Tokangá

  • ʻOku mou pehē ko e hā ha ʻuhinga ne hoko ai hono fakamoʻui ʻo e tangata kuíko ha mana mahuʻinga ʻi he ngāue ʻa e Fakamoʻuí? Ko e hā ha fakataipe fakalaumālie ʻo hono fakamoʻui ʻo e kuí? (Ko e mālohi ʻo e Fakamoʻuí ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau ikunaʻi ʻetau kui fakalaumālié mo “mamata” pe mahino kiate kitautolu e ngaahi moʻoni fakalaumālié.)

Fakamatala ange ʻoku nofotaha e ngaahi potu folofola ʻoku akoʻi ʻi he lēsoni ko ʻení, ʻi he mamata mo fanongo ki he Fakamoʻuí pea mo hotau fatongia ke tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau fai mo e meʻa tatau.

Aleaʻi ʻo e Folofolá mo Hono Fakahokó

ʻI hoʻo akoʻi ko ia ʻa e ngaahi potu folofola ko ʻení, mou aleaʻi ha ngaahi founga ʻe fakaʻaongaʻi ai kinautolu ʻi he moʻui fakaʻahó. Fakalotolahiʻi e kalasí ke nau fakamatala ki ha meʻa ne hoko kiate kinautolu ʻa ia ʻoku felāveʻi mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakafolofolá.

1. Ko hono foaki ʻe Sīsū ki ha tangata ne fanauʻi kui ke ne mamata.

Mou aleaʻi ʻa e Sione 9. Fakaafeʻi e kalasí ke nau lau e ngaahi potu folofola kuo filifilí. Fakaʻaliʻali e fakatātā ʻo Sīsū ʻi heʻene fakaʻā e tangata kuí.

  • Ki muʻa peá ne fakamoʻui e tangata kuí, naʻe folofola ʻa Sīsū, “Ko e maama au ʻo māmani” (Sione 9:5). Ko e hā ha ngaahi founga ne foaki ange ai ʻe Sīsū e māmá ki he tangata kuí? (Vakai, Sione 9:6–7, 35–38.)

  • Naʻe toutou fakamoʻoni e tangata ne kuí ko Sīsū naʻá ne fakamoʻui iá (Sione 9:10–11, 15, 17, 24–25, 27, 30–33. Te ke lava ʻo fakalotolahiʻi e kalasí ke nau fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi potu folofola ko ʻení ʻi heʻenau ngaahi Tohi Tapú). Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he sīpinga ʻa e tangata kui ko ʻení? (ʻE lava ke kau he ngaahi talí, ʻoku ʻi ai hatau fatongia ke fakamatalaʻi ʻetau fakamoʻoní. Fakamahino ange naʻe fakamoʻoni ʻa e tangatá ʻi he loto-toʻa, ki ha kakai toko lahi, ʻo aʻu kiate kinautolu ne nau fakasītuʻaʻi ʻene fakamoʻoní mo fakamana-manaʻi iá.)

  • Naʻe tupulaki fēfē e fakamoʻoni ʻa e tangatá ni ʻi heʻene toutou vahevahe iá? (Fakafehoanaki ʻa e veesi 11, 17, 33, and 38.) Kuo tupulaki fēfē hoʻo fakamoʻoní ʻi haʻo fakamatalaʻi ia?

  • Ko e hā e tali ʻa e kau Fālesí ʻi he taimi ne nau fanongo ai ki hono talanoaʻi ʻo e maná? (Vakai, Sion 9:16.) ʻOku mou pehē ko e hā ne nau fakafisi ai ke fakahā naʻe fakahoko ʻe Sīsū ʻa e maná ni ʻi he mālohi ʻo e ʻOtuá? (ʻE lava ke kau he talí, ʻa e hikisiá, ʻita he fai fakamoʻui ʻa Sīsū he ʻaho Sāpaté, ilifia naʻa mole honau mālohí pe ko honau ongoongoá, mo e alā meʻa pehē.) Naʻe feinga fēfē ʻa e kau Fālesí ke nau fakangalivaleʻi ʻa Sīsuú? (Vakai, Sione 9:16, 18–20, 24, 28–29, 34.) ʻOku founga fēfē hano fakasītuʻaʻi ʻe ha kakai he ngaahi ʻahó ni ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá?

  • Ko e hā e tali ʻa e ongo mātuʻa ʻa e tangata ne kuí ʻi he taimi ne fakafehuʻi ai kinaua ʻe he kau Fālesí kau ki he maná? (Vakai, Sione 9:18–23.) Ko e hā hono ʻuhinga ne tali pehē ai ʻa e ongo mātuʻá? (Vakai, Sione 9:22.) ʻOku tau faʻa hoko fēfē he taimi ʻe niʻihi ʻo hangē ko e ongo mātuʻa ʻa e tangatá ni? Te tau hoko fēfē ʻo toe lototoʻa ange ke fai ʻetau fakamoʻoní?

  • Naʻe tautea fēfeeʻi ʻe he kau Fālesí ʻa e tangatá koeʻuhí ko ʻene toutou fakamoʻoni ko Sīsū naʻá ne fakamoʻui iá? (Vakai, Sione 9:34. Fakamatalaʻi ange, ko e ʻuhinga ʻo e kapusi ki tuʻá ki he tuʻusí.) Ko e hā ne fai ʻe Sīsū ʻi heʻene fanongo kuo kapusi ki tuʻa ʻa e tangatá koeʻuhí ko ʻene fakamoʻoní? (Vakai, Sione 9:35–37.) Kuo tāpuekina fēfē koe ʻe he ʻEikí koeʻuhí ko hoʻo faivelenga māteaki lolotonga e ʻahiʻahí?

Kapau ʻokú ke fakaʻaongaʻi ʻa e filimi vitioó, peá ke huluʻi ʻa e “Ko e fale lotu faka-Siú,” he taimí ni.

  • Ko e hā ha ngaahi founga ne lava ai ʻa e kau Fālesí ke mamatá, pea ko e hā ha founga ne nau kui aí? (Vakai, Sione 9:39–41. Ko e hā e faikehekehe ʻo e mamata ʻaki hotau matá pea mo e “mamata” pe mahino fakalaumālié? Ko e hā ha niʻihi e ngaahi tupuʻanga ʻo e kui fakalaumālié? Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he talanoa ko ʻení fekauʻaki mo e founga ke ikunaʻi ʻaki e kui fakalaumālié?

2. Ko e ako ʻa Sīsū ko ia ʻa e Tauhi-sipi Leleí.

Lau pea mou aleaʻi ʻa e Sione 10:1–15, 25–28. ʻI he ngaahi vēsí ni, naʻe fakamatalaʻi ai ʻe Sīsū ʻa e founga ne hanga ai ʻe he tauhi-sipí o maluʻi mo tokangaʻi ʻene fanga sipí. Fakamatala ange ʻi he kuonga ʻo Sīsuú, naʻe tataki e fanga sipí ki ha lotoʻā sipi ke nau hao ki ai ʻi he poʻulí. Ne leʻohi leva ʻe ha taha ʻo e kau tauhi-sipí ʻa e matapaá, kae ʻalu ʻa e toengá ki honau ngaahi ʻapí ʻo mālōlō. Kapau ʻe ʻi ai ha manu fekai ʻe hū ki he lotoʻaá, ʻe foaki ʻe he tauhi-sipí ʻene moʻuí, kapau ʻe fie maʻu, ke maluʻi ʻa e fanga sipí. ʻI he pongipongí, ʻe foki mai ʻa e tauh-∑sipi taki taha ʻo ui ʻene sipi. Te nau ʻiloʻi hono leʻó mo nau muimui ʻiate ia ki he musie laumaʻuiʻuí.

  • ʻI he talanoa ʻa Sīsū kau ki he tauhi-sipi mo ʻene sipí, ko hai ʻoku fakafofongaʻi ʻe he sipí? (Vakai, Sione 10:4, 27.) Ko hai ʻa e tauhi-sipí? (Vakai, Sione 10:11.) Ko e hā ha ngaahi ʻulungaanga lelei ʻo e tauhi-sipi leleí? (Te ke lava ʻo hiki ʻa e ngaahi ʻulungaanga lelei ko ʻení ʻi he palakipoé ʻo hangē ko ʻene hā ʻi laló.)

    1. ʻOkú ne ʻilo ʻene fanga sipí, ʻo ui kinautolu ʻaki honau hingoá mo tataki kinautolu. (Sione 10:3–4, 14).

    2. Ko ia ʻa e matapā ʻo e fanga sipí, ʻokú ne fakangofua ke nau hū ki he takangá ke nau hao mo maʻu mei he musie laumaʻuiʻuí (Sione 10:7, 9).

    3. ʻOkú ne foaki ki he fanga sipí ʻa e “moʻuí …ʻo lahi ʻaupito” (Sione 10:10).

    4. ʻOkú ne foaki ʻene moʻuí koeʻuhí ko e fanga sipí (Sione 10:11, 15).

  • Ko e hā ha faikehekehe ʻo ha tauhi-sipi pea mo ha tokotaha ngāue totongi? (Vakai, Sione 10:11–14.) ʻOku hoko fēfē ʻa Sīsū ko e sīpinga haohaoa ʻo e tauhi-sipí? (Fakaʻaongaʻi ʻa e lisi kuó ke hiki ʻi he palakipoé ke mou aleaʻi ʻaki ʻa e ngaahi founga ne hoko ai ʻa Sīsū ko ha faʻifaʻitakiʻanga ʻi he ngaahi ʻulungāanga lelei taki taha. Vakai, ki he 2 Nīfai 9:41–42 lolotonga hoʻomou aleaʻi ʻa e founga ne hoko ai ʻa Sīsū ko e matapā ki he fanga sipí. ʻI hoʻomou aleaʻi ʻa e loto vilitaki ʻa Sīsū ke ne foaki ʻene moʻuí koeʻuhí ko kitautolú, vakai ki he Sione 10:17–18.)

  • ʻOku ʻiloʻi fēfē ʻe he sipí hono tauhí? (Vakai, Sione 10:3–4.) Te tau lava fēfē ʻo fanongo ki he leʻo ʻo e ʻEikí? (Vakai, T&F 1:37–38; 18:33–36; 97:1.) ʻOku maluʻi fēfē kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau ʻiloʻi mo muimui ai ki he leʻo ʻo e Tauhi-sipi Leleí?

Kapau ʻokú ke fakaʻaongaʻi ʻa e filimi vitioó, peá ke huluʻi ʻa e “Ko e Tauhi-sipí” pea mo e “Ko e Tākanga sipí” he taimí ni.

  • Ko hai e kau kaihaʻa ne nau feinga ke hū ki he tākanga sipí? (Vakai, Sione 10:1. Ko e kakai kinautolu ʻoku nau feinga ke hoko ha fakatamaki ki he kau muimui ʻa e ʻEikí pe tataki kinautolu ke nau heé.) Te tau lava fēfē ʻo fakafaikehekeheʻi ʻa e kau tauhi-sipi moʻoní pea mo kinautolu ʻoku nau feinga ke nau taki halaʻi kitautolú? (Vakai, Sione 10:10.)

  • ʻOku fakapaleʻi fēfē ʻa e fanga sipí ʻi heʻenau muimui ki he Tauhi-sipi Leleí? (Vakai, Sione 10:9–10, 28.) Kuo tāpuekina fēfē koe ʻi hoʻo muimui ki he Fakamoʻuí?

Fakaʻosí

Fakamoʻoniʻi ko Sīsū ʻa e Maama ʻo e māmaní pea mo e Tauhi-sipi Leleí. Kapau ʻe ʻaonga, peá ke fakamatala ki he kalasí ha founga kuo tokoniʻi ai koe ʻe he ʻEikí ke ke mamata fakalaumālie peá ke muimui ai kiate ia.

Ngaahi Fakakaukau ke Fakalahi ki Hono Akoʻi ʻo e Lēsoní

ʻOku hoko ʻa e nāunau ko ʻení ko ha fakalahi ki he lēsoni ʻoku fokotuʻu atú. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ha fakakaukau ʻe taha pe lahi ange mei heni ke hoko ko ha konga ʻo e lēsoní.

1. Ko hotau ngaahi fatongia ko e kau tauhi-sipí

  • ʻOku tau toe hoko fēfē ko ha kau tauhi-sipi ki he fanga sipi ʻa e ʻEikí? Ko e hā te tau lava ʻo fai ke tau tokoniʻi ai e niʻihi kehé ke nau fanongo mo muimui ki he leʻo ʻo e Tauhi-sipi Leleí?

    Naʻe ako ʻa ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo pehē: “Ko e toko taha kotoa pē ʻokú ne ngāue ʻi ha faʻahinga fatongia ʻi he Siasí, ʻa ia ʻokú ne fatongia ʻaki hono tauhi fakalaumālie pe fakatuʻasino ha taha ʻo e fānau ʻa e ʻEikí, ʻokú ne hoko ia ko e tauhi-sipi ki he fanga sipi ko iá. ʻOku ʻekeʻi ʻe he ʻEikí mei heʻene kau tauhi-sipí ʻa e malu (fakamoʻui) ʻa ʻene fanga sipí” (Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966], 710).

2. “ ʻOku ai mo ʻeku fanga sipi kehe” (Sione 10:16)

  • Ko hai naʻe ʻuhinga ki ai ʻa Sīsū ʻi he Sione 10:16? (Vakai, 3 Nīfai 15:21–24.) Ko e fē taimi ne fanongo ai ʻa e “fanga sipi kehe” ko ʻení ki he leʻo ʻo e Fakamoʻuí? ʻOku tokoniʻi fēfē ʻe he vēsí ni ha taha ʻokú ne fie fanongo ki he Siasí, ke ne maʻu ha mahino ʻoku toe lelei angé fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná?

    Naʻe ako ʻa ʻEletā Hauati W. Hanitā ʻo pehē: “Ko kinautolu ʻoku nau alāanga mo e moʻui pea mo e ngaahi akonaki ʻa e ʻEikí mei heʻenau ʻilo ki he Tohi Tapú, te nau mahuʻingaʻia ke nau ʻiloʻi ʻoku ʻi ai mo ha toe lekooti ʻe taha ʻo ʻene hā ki he kakai ʻi he Feituʻu Fakahihifó—ki he fanga sipi kehe naʻá ne ʻuhinga ki aí. ʻOku ui ia ko e Tohi ʻa Molomoná, ko e fakatauhingoa ki he palōfita naʻá ne fakatahatahaʻi mo hokohoko ʻa e ngaahi lekooti ʻo e kakai ne nau nofoʻi ʻa e konitinēniti ʻAmeliká. Ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakamoʻoni ia ʻe taha ʻo Kalaisi pea ʻoku hiki ai ʻene ngaahi akonaki ki he fanga sipi kehe ʻi he Maama Foʻoú” (ʻi he Conference Report, Apr. 1983, 19; or Tūhulu, Siulai 1983, 16).

3. Ngaahi founga kehekehe ʻo e mamatá

Ke tokoniʻi ʻe kalasí ke nau toe houngaʻia ange ʻi he ngaahi founga kuo tokoniʻi ai kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ke tau mamatá, ʻai ha fanga kiʻi kaati foʻi lea ki he ngaahi ʻuhinga kehekehe ʻo e foʻi lea ko e mamatá (ʻoku fokotuʻu atu e ngaahi ʻuhingá ʻi lalo). Faʻo e ngaahi kaati foʻi leá ʻi ha tatā pe kiʻi puha peá ke tuku ke taufetongi e kalasí ʻi hono fili e kātí mo nau fakamatalaʻi ha founga ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ke tau mamata ʻi he ngaahi founga ʻoku fakamatalaʻí. ʻE ʻaonga lahi ʻa e fakakaukaú ni ki he ngaahi kalasi ʻa e toʻu tupú.

ke fakatokangaʻi ʻe he matá

ke mahino

ke ʻiloʻi

ke fakakaukauloto ʻe lava

ke fekumi

ke takiakiʻi e tokangá ki

ke vakai ki ai ʻi ha ʻuhinga tuʻupau

Paaki