Lautohi Faka-Sāpaté: Tokāteline ʻo e Ongoongoleleí
Lēsoni 31: ‘Pea Naʻe ʻÅsili Ai ʻa e Tuʻu Maʻu ʻa e Ngaahi Siasí ʻi he Tuí’


Lēsoni 31

“Pea Naʻe ʻÅsili Ai ʻa e Tuʻu Maʻu ʻa e Ngaahi Siasí ʻi he Tuí”

Ngāue 15:36–18:22; 1 mo e 2 Tēsalonika

Taumuʻá

Ke tokoniʻi e kalasí ke nau ako mei he ngaahi akonaki ʻa Paulá ʻo fekauʻaki mo e founga ke vahevahe ai e ongoongoleleí pea moʻui ʻo hangē ko e kau māʻoniʻoní.

Teuteú

  1. Lau, fakalaulauloto mo ke lotua ʻa e ngaahi potu folofola ko ʻení:

    1. Ngāue 15:36–41; 16; 17:1–15; 18:1–22. Ko e teuteu ʻa Paula mo Pānepasa ki heʻena fononga fakafaifekau hono uá, hili hano fakaleleiʻi ʻo e fetaʻemahino- ʻaki ʻi he kau ului Senitailé pea mo e fono ʻa Mōsese. Ko ha ʻikai ke na loto taha koeʻuhí ko ha kaungā faifekau, peá na loto ke na māvahevahe. Ko hono ʻave ʻe Paula ʻa Sailosi mo Tīmote, pea mo hono kamata ʻo e ngāue fakafaifekau ʻi Masitōnia mo Kalisí. Ko hono toutou fakatangaʻi kinautolú ka ne nau fakaului ha kakai tokolahi.

    2. Ngāue 17:16–34. Ko e ʻaʻahi ʻa Paula ki ʻAtenisí, peá ne vakai ki he moʻua ʻa e fuʻu koló kotoa ʻi he tauhi ʻotua tamapuá. Ko ʻene fakamoʻoniʻi ki he kau fie poto ʻo ʻAtenisí mo ne malanga ʻi he ʻAleopeikó ʻo kau ki he natula ʻo e ʻOtuá, mo e uouangataha ʻa e kakaí ʻi heʻenau hoko ko e fānau ʻa e ʻOtuá pea mo e Toetuʻú.

    3. 1 mo e 2 Tēsalonika. Ko hono fai ʻe Paula ha tohi ʻe ua ki he kāingalotu ʻi Tēsaloniká, ʻa ia ko ha kolo ʻi Masitōniá. Ko ʻene ekinaki kiate kinautolu fekauʻaki mo hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí, ko e teuteu ki he Hāʻele ʻAnga Uá pea ke nau moʻui hangē ko e kau māʻoniʻoní.

  2. Fakalahi ki he laukongá: 1 Kolinitō 2:4–5, 10–13.

  3. Kapau ʻe maʻu ʻa e ngaahi nāunau ko ʻení, peá ke fakaʻaongaʻi kinautolu ʻi he lēsoní:

    1. “Ko e Hāʻele ʻAnga Uá,” ko ha faiva ʻoku miniti ʻe tolu ko e toʻo mei he Ngaahi Fakamatala Fakavitiō ʻo e Fuakava Foʻoú (53914 900).

  4. Fokotuʻu ki hono akoʻí: Ko e tufakanga ia ʻo e mēmipa kotoa pē he kalasí ke ne haʻu kuo mateuteu mai ki he kalasí ke fai ha ngaahi fehuʻi, fokotuʻu mai ha ngaahi fakakaukau, fakamatala ki ha meʻa ne hoko kiate kinautolu pea mo fakahoko ha fakamoʻoni. Fakalotolahiʻi e kalasí ke nau teuteu mai ki he kalasí ʻaki ʻenau ako e ngaahi potu folofolá mo nau lotu fakaʻaho. Fakahaaʻi hoʻo mahuʻingaʻia mo hoʻo houngaʻia ʻi he ngaahi tokoni kotoa pē ʻoku fai ʻe he kau mēmipá ki he kalasí.

Fokotuʻu Ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻaki e Tokangá

Fakaʻaongaʻi ʻa e ʻekitivitī ko ʻení pe ko haʻo ʻekitivitī pē ʻaʻau ʻe feʻungá ke kamata- ʻaki ʻa e lēsoní.

Fai ʻa e talanoa ko ʻení:

Lolotonga ha nofo ʻa Sione Mōkani mo e fāmili Heiutí ʻi Sōleki Siti ʻi he konga ki mui ʻo e 1800, naʻá ne misi ai ʻi ha pō ʻe taha ʻokú ne fononga atu ʻi he hala ki Sōsiá. Naʻá ne ʻiloʻi lelei e hala ko iá koeʻuhí he naʻá ne faʻa fakaʻaongaʻi ia lolotonga ʻene kei hoko ko ha sōtia ʻi he Tau Fakalotofonua ʻa e ʻIunaiteti Siteití. Naʻá ne aʻu mai ki ha manga-hala ʻo ne vakai atu ʻoku tuʻu mai ai ʻa Pilikihami ʻIongi. Neongo naʻe ʻalu ʻa e manga-hala ki toʻomataʻú ki he kolo hono hokó, ka naʻe fekauʻi ia ʻe Pilikihami ʻIongi ke ne afe he manga-hala ki toʻohemá.

Ne fakamatalaʻi ʻe Misa Mōkani, ʻa ia ne ʻikai ke ne Siasi he taimi ko iá, ʻa ʻene misí kia Sisitā Heiuti mo ne ʻeke ange pe ko e hā ʻene fakakaukau ki aí. Naʻe fakahā ange ʻe Sisitā Heiuti ʻokú ne tui te ne (Misa Mōkani) kau ki he Siasí peá ne ngāue fakafaifekau ki he ngaahi siteiti ʻi he fakatongá, pea te ne fou ha ʻaho he hala naʻa ne mamata ki ai ʻi heʻene misí. ʻO ka hoko ia ʻi ha taimi, ʻoku totonu ke ne manatuʻi e ekinaki ʻa Pilikihami ʻIongí pea ʻalu ʻi he manga-hala ki toʻohemá.

Hili ha ngaahi taʻu lahi mei ai, hili hano papitaiso ʻo Sione Mōkani pea uiuiʻi ia ke ne hoko ko ha faifekau ki he ngaahi siteiti ʻi he fakatongá, naʻá ne fononga mai ʻo aʻu ki he manga-hala ne mamata ki ai ʻi heʻene misí. Naʻá ne manatuʻi e ekinaki ke ne afe ʻi he manga-hala toʻohemá, ko ia naʻá ne fai ia. Hili ha houa ʻe taha mei ai, naʻá ne aʻu mai ki he ngataʻanga ʻo e Teleʻa Heiutí—ko ha feituʻu fakaʻofoʻofa ʻoku kei hā ai e hingoa ʻo e fāmili ko ia naʻá ne nofo ai he ngaahi taʻu ki muʻá ʻi he taimi naʻá ne misi aí.

ʻI heʻene fononga holo ko ia ʻo malanga he teleʻá, naʻá ne ʻiloʻi ai kuo mateuteu lelei e kakaí ke nau fanongo ki he ongoongoleleí. Hili haʻanau fanongo ki haʻane ako, ne ʻi ai ha ngaahi fāmili ne nau pehē ne ʻi ai ha toko taha foʻou naʻá ne fou mai ʻi he teleʻá ʻi ha ʻaho ʻe hongofulu ki muʻa ai, ʻo ne kole ange ke fakaʻatā muʻa ia ke ne fakaʻilongaʻi ʻenau ngaahi Tohi Tapú. Naʻe fakahā ange kiate kinautolu ʻe he mulí, ʻe ʻi ai ha talafekau ʻe haʻu pea te ne fakamatalaʻi ange e ʻuhinga ʻo e ngaahi potu folofola kuo fakaʻilongaʻí. Kuo fakamatalaʻi ʻe Sione Mōkani ʻa e ngaahi potu folofola ko ʻení ʻi heʻene akoʻi ʻa e ongoongoleleí. ʻI he ngaahi uike ne hoko atu aí, ne akoʻi mo papitaiso ʻe ʻEletā Mōkani ha fāmili ʻe uofulu mei he fāmili ʻe uofulu mā tolu ʻi he teleʻá. (Bryant S. Hinckley, The Faith of Our Pioneer Fathers [1956], 242–44.)

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻaki e Tokangá

  • Ko e hā ʻa e meʻa naʻe tokoni ke ola lelei e ngāue fakafaifekau ʻa Sione Mōkaní? (ʻE lava ke kau he ngaahi talí, naʻá ne loto lelei ke ne ngāue mālohi, naʻá ne fakaongoongo ki he Laumālié pea naʻe ʻosi teuteuʻi e ngaahi loto ʻo e kakaí ke nau tali ʻa e ongoongoleleí.)

Fakamatalaʻi ange, ʻoku fekauʻaki ʻa e lēsoni ko ʻení mo e ʻAposetolo ko Paulá, ʻi heʻene hangē ko Sione Mōkaní, ʻo fakafanongo ki he Laumālié pea naʻe ola lelei ʻene ngāue fakafaifekaú. ʻI heʻene fononga faifekau ko ʻeni hono uá, naʻe tofanga ai ʻa Paula ʻi ha ngaahi fakatanga lahi, ka naʻá ne toe maʻu foki mo ha kakai tokolahi ne nau ʻosi mateuteu ke tali ʻa e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí.

Aleaʻi ʻo e Folofolá mo Hono Fakahokó

ʻI hoʻo akoʻi ko ia e fononga faifekau hono ua ʻa Paulá, mou aleaʻi foki mo ha ngaahi meʻa te tau lava ʻo ako meia Paula fekauʻaki mo hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí, teuteuʻi kitautolu ki hono ako ʻo e ongoongoleleí pea mo hono fakamālohia ʻo ʻetau fakamoʻoní.

1. Ko e malanga ʻa Paula, Sailosi mo Tīmote ʻi hono kotoa ʻo Masitōnia mo Kalisí.

Mou aleaʻi ʻa e Ngāue 15:36–41; 16; 17:1–15; 18:1–22. Fakaafeʻi e kalasí ke nau lau e ngaahi potu folofola kuo filifilí. Te ke lava ʻo fakamanatu ange ki he kalasí ko e tohi Ngāué naʻe hiki ia ʻe Luke. Naʻá ne fononga mo Paula ʻi ha taha ʻo e ngaahi fononga faifekau ʻa Paulá, pea naʻá ne faʻa fakaʻaongaʻi ʻa e foʻi lea mau ʻi he taimi naʻá ne ʻuhinga ai ki he ngaahi ngāue ʻa Paula mo hono hoa faifekaú (Ngāue 16:10).

  • Lolotonga ʻene fononga faifekau hono uá, ne malanga ʻa Paula ʻi he ngaahi kolo lahi ʻo Masitōnia mo Kalisí, kau ai ʻa Filipai, Tēsalonika, Kolinitō mo ʻAtenisi. (Tuhuʻi ange ʻa e ngaahi kolo ko ʻení ʻi he mapé.) Naʻe tataki fēfē ʻe he Laumālié ʻa Paula mo hono hoa ngāué lolotonga ʻa e fonongá? (Vakai, Ngāue 16:6–10; 18:9–11.) Kuo tataki fēfē koe ʻe he Laumālié ʻi haʻo fai feinga ke ke ngāue maʻá e ʻEikí?

  • ʻOku hā he folofolá, naʻe fanongo ʻa Lītea peá ne tui ki he ngaahi lea ʻa Paulá koeʻuhí naʻe fakaava ʻe he ʻEikí ʻa hono lotó (Ngāue 16:14–15). Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku fie maʻu ai ke “fakaava e ngaahi lotó” ʻi he ului ki he ongoongoleleí? (Vakai, Mōsaia 2:9; T&F 64:34.) Fakaafeʻi e kalasí ke nau fakamatala ki ha ngaahi meʻa ne hoko kiate kinautolu ʻa ia ne fakaava ai ʻe he ʻEikí honau lotó (pe ko ha loto ʻo ha taha ʻoku nau ʻiloʻi) ki he ongoongoleleí.

  • Ko e hā hono ʻuhinga ne fakahū pilīsone ai ʻa Paula mo hono hoa ngāué ʻi Filipaí? (Vakai, Acts 16:16–24.) Ne founga fēfē hono fakatauʻatāinaʻi kinauá? (Vakai, Ngāue 16:25–26.) Naʻá na fakaʻaongaʻi fēfē ʻa e meʻa ko ʻeni ne hokó ke hoko ko ha faingamālie ke ngāue fakafaifekaú? (Vakai, Ngāue 16:27–34.) Ko e hā ha ngaahi sīpinga kehe, mei he hisitōlia ʻa e Siasí pe ko hoʻo moʻuí, ʻa ia ne maʻu ai ha lelei mei he fakatangá?

  • Ko e hā naʻe akoʻi ʻe Paula ki he kakai ʻi Tēsaloniká ʻi he taimi naʻá ne nofo ai mo kinautolu ʻi ha Sāpate ʻe tolu ʻi he fale lotu faka-Siú? (Vakai, Ngāue 17:1–3.) Ko e hā e ola ʻo e ngaahi akonaki ʻa Paula ʻi Tēsaloniká (Vakai, Acts 17:4–10.)

  • Ne tali fēfē ʻe he kakai ʻi he fale lotu faka-Siu ʻi Pēleá ʻa e ngaahi akonaki ʻa Paulá? (Vakai, Ngāue 17:10–12.) Te tau lava fēfē ʻo fakatupulaki ha “loto fiefia” ke ako ʻa e ongoongoleleí?

2. Ko e malanga ʻa Paula ʻi ʻAleopeiko ki he kau fie poto ʻo ʻAtenisí.

Lau pea mou aleaʻi ʻa e ngaahi potu folofola kuo filifili mei he Ngāue 17:16–34. Fakamatalaʻi ange, hili e mavahe ʻa Paula mei Pēleá, naʻá ne haʻu ki ʻAtenisi, ʻa ia ko ha senitā ia ʻo e ngaahi talafakafonua ʻo māmani he taimi ko iá. Ne lau ai ʻe he kau fie potó ʻo pehē ko e ʻOtuá ko ha faʻahinga ʻulungāanga pe mālohi, kae ʻikai ko e Tamai moʻoni ia hotau ngaahi laumālié. Naʻa nau hū ki he ngaahi meʻa ne fakatupu ʻe he ʻOtuá kae ʻikai ki he ʻOtuá. Naʻa nau fetongi e fakahaá ʻaki ha ʻuhingá mo e fakakikihi, ʻo nau fakamahuʻingaʻi ʻa e poto ʻo e tangatá ʻo lahi ange ʻi he ngaahi moʻoni ʻa e ʻOtuá.

  • Naʻe mātuʻaki nofo pē ʻa e kau poto ʻi ʻAtenisí “ke lau mo fakafanongo ki he (Ngāue 17:21).ʻOku moʻoni fēfē ʻa e meʻá ni he ngaahi ʻahó ni? Ko e hā hano fakatuʻutāmaki ʻo e fekumi maʻu pē “ki he meʻa foʻoú”?

  • Ko e hā ne akoʻi ʻe Paula ki he kau ʻAtenisí ʻo kau ki he ʻOtuá? (Vakai, Ngāue 17:22–31; Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau ʻilo ko e “hako kitautolu ʻo e ʻOtuá”? (Ngāue 17:28). ʻOku tokoniʻi fēfē kitautolu, ʻi heʻetau maʻu e mahino kau ki he natula totonu ʻo e ʻOtuá mo hono fatongia ko ʻetau Tamaí, ke tau ʻofa mo lotu kiate iá?

  • Naʻe fakafepakiʻi ʻe Paula e fakaʻuhinga mo e fakapoto ʻa e kau potó, ʻaki ʻene fakamoʻoni tonu ki he ʻOtua ko ʻetau Tamaí. ʻI he taimi ʻoku akoʻi ai ʻa e ongoongoleleí, ko e hā ʻoku fakalotolahi ange ai ʻa e fakamoʻoni he loto moʻoní, ʻi he ngaahi ʻuhingá mo e fakapotó? (Vakai, 1 Kolinitō 2:4–5, 10–13.)

  • Ko e hā ha ʻuhinga ne fanongo ai e kau potó kia Paulá? (Vakai, Ngāue 17:18–21.) ʻOkú ke fakakaukau naʻe uesia fēfē ʻe he taumuʻa ko ʻení ʻenau ngaahi tali ki he pōpoaki ʻa Paulá? (Vakai, Ngāue 17:32–33.) Te tau lava fēfē ʻo teuteuʻi kitautolu ke tau fanongo mo mahino kiate kitautolu e ngaahi lea ʻa e kau taki ʻo e Siasí?

3. Ko e tohi ekinaki ʻa Paula ki he kāingalotu ʻi Tēsaloniká.

Lau pea mou aleaʻi ʻa e ngaahi potu folofola kuo filifili mei he 1 mo e 2 Tēsaloniká.

  • Ne hohaʻa ʻa Paula ki he Kāingalotu ʻi Tēsaloniká, ka naʻe ʻikai ke ne lava ʻo foki ke toe aʻahi kiate kinautolu, ko ia naʻá ne fekauʻi ai ʻa Tīmote(1 Tēsalonika 2:17–18; 3:1–2, 5–7). Hili e foki mai ʻa Tīmoté, ne toe fai ʻe Paula ha tohi ekinaki mo fakalotolahi ʻe ua ki he kāingalotu ʻi Tēsaloniká. Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he tokanga ʻa Paula ki he kau mēmipa foʻou ʻo e Siasí?

  • Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe Paula ʻi he 1 Tēsalonika 1:5 mo e 2:2–12 fekauʻaki mo e founga ke akoʻi ʻaki ʻa e ongoongoleleí ki he niʻihi kehé? (Hiki e tali ʻa e kalasí he palakipoé.) Kuo tokoniʻi fēfē koe ʻe haʻo muimui ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení, ʻi haʻo akoʻi ʻa e ongoongoleleí?

  • Ko e hā ha ngaahi hohaʻa ʻa e Kāingalotu ʻi Tēsaloniká ne hā ʻi he fakamatala ʻa Paula fekauʻaki mo e Hāʻele ʻAnga Ua maí? (Vakai, 1 Tēsalonika 4:13–18; 5:1–3.) Ko e hā ne fakahā ʻe Paula ki he kau Tēsaloniká ʻe hoko ki muʻa he Hāʻele ʻAnga Ua maí? (Vakai, 2 Tēsalonika 2:1–4.) Kuo fakakakato fēfē ʻa e kikite ko ʻení? (Vakai, T&F 1:15–16; 112:23; Siosefa Sāmita 2:19.)

  • Ko e hā ne fakahā ʻe Paula ki he kāingalotu Tēsaloniká ke nau fai ko e teuteu ki he Hāʻele ʻAnga Ua maí? (Vakai, 1 Tēsalonika 5:4–8.) Ko e hā te tau lava ʻo fai ko e teuteu ki he Hāʻele ʻAnga Ua maí?

Kapau ʻokú ke fakaʻaongaʻi ʻa e filimi vitiō “Ko e Hāʻele ʻAnga Ua maí,” peá ke huluʻi ia he taimí ni. Mou aleaʻi nounou e ekinaki ne fai ʻe ʻEletā Peeka mo ʻEletā Mekisuele fekauʻaki mo e teuteu ki he Hāʻele ʻAnga Ua maí kae ʻikai ko e hohaʻa pe ko e fē ʻa e taimi ʻe hoko aí.

  • Ko e hā e ekinaki ne ʻoange ʻe Paula ki he kakai Tēsaloniká ʻo fekauʻaki mo e moʻui māʻoniʻoní? (Vakai, 1 Tēsalonika 4:9–12; 5:11–22.) Hiki e ngaahi tali ʻa e kalasí ʻi he palakipoé. Fakatatau mo e tataki ʻa e Laumālié, mou aleaʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi moʻoni ʻo e ekinaki kuó ke hikí. ʻE lava ke kau he fealēleaʻakí,ʻa e founga te tau lava ʻo muimui kakato ai ki he ekinakí mo e founga ʻoku tāpuekina ai kitautolu ʻi heʻetau fai iá.

Fakaʻosí

Fai haʻo fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni ne akoʻi ʻe Paula fekauʻaki mo e ngaahi ʻulungaanga lelei ʻoku totonu ke maʻu ʻe he kau faifekau leleí mo e kāingalotu manavaʻofa ʻi he Ngaahi ʻAho Kimuí Ní. Fakalotolahiʻi e kalasí ke nau fekumi ke fakatupulaki e ngaahi ʻulungaanga lelei ko ʻení ke nau lava ai ʻo teuteuʻi kinautolu mo ha niʻihi kehe ki he Hāʻele ʻAnga Ua mai ʻa e ʻEikí.

Ngaahi Fakakaukau ke Fakalahi ki Hono Akoʻi ʻo e Lēsoní

ʻOku hoko ʻa e nāunau ko ʻení ko ha fakalahi ki he lēsoni ʻoku fokotuʻu atú. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e fakakaukau ko ʻení ke hoko ko ha konga ʻo e lēsoní.

Ko hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí ʻi he ʻulungāanga totonú

Fekau e kalasí ke nau lau ʻa e 1 Tēsalonika 2:2–3. Fakamahino ange naʻe pehē ʻe Paula ʻoku totonu ke akoʻi e ongoongoleleí ʻi he mālohi pea ʻikai ʻi he kākā pe taʻe māʻoniʻoni pe fakaoloolo. Naʻe toe tānaki atu ʻe ʻEletā Sēmisi E. Talamesi ʻoku totonu ke tau mālohi ʻi hono akoʻi ʻo e moʻoní, ʻo ʻikai ʻi he fakaanga pe fakafetau ki he ngaahi tui fakalotu ʻa e kakai kehé. Fai ʻa e talanoa ko ʻení ke fakatātaaʻi ʻaki:

ʻI he taimi naʻá ne kei ako aí, ne tuʻo taha ha haʻu ha tangata kia ʻEletā Talamesi ʻo tuʻuaki ange kiate ia ha maama lolo fakaʻofoʻofa moʻoni. Ne ʻosi ʻi ai ha maama ia ʻa ʻEletā Talamesi naʻá ne fiemālie ai, ka naʻá ne fakaʻatā pē tangata fakatau māmá ke na ō hake ki hono lokí ke ne fakaʻaliʻali ʻene māmá.

“Naʻá ma hū atu ki hoku lokí, peá u hanga leva ʻo tutuʻi ʻa ʻeku maama kuo tauhi leleí. Naʻe fakahikihikiʻi lahi ʻe he tokotaha ʻaʻahá ni ʻa ʻeku māmá. Naʻá ne pehē ko e maama lelei taha ia ʻi hono faʻahingá, pea kuo teʻeki ai pē ke ne sio ʻi ha maama kuo tauhi lelei pehē. Naʻá ne fulifulihi holo e vavaé, peá ne pehē ko ha vavae fakaʻofoʻofa moʻoni ia.

Naʻá ne pehē mai “ ʻI he taimi ní, kapau te ke fakangofua mai, te u tutu leva ʻa ʻeku māmá,” peá ne toʻo hake ia mei hono kato faʻoʻangá… .Naʻe hanga ʻe heʻene māmá ʻo fakamaamangia ʻa e potu fakapoʻuli taha ʻi hoku lokí. Naʻe hanga ʻe hono uló ʻo ngaohi ʻa e ulo ʻo ʻeku māmá ke hā poipoila mo vaivai. Ka ne ʻikai e fakaʻaliʻali fakalotolahi ko iá, he ʻikai pē ke u ʻilo ʻe au ʻa e ʻātakai poipoila mo fakapōpoʻuli ne u nofo, ngāue, ako mo fefaʻuhi mo iá.”

Naʻe fakatau ʻe ʻEletā Talamesi ʻa e maama foʻoú, peá ne fokotuʻu mai ki mui ange, ke tau ako mei he tangata fakatau māmá ʻi heʻetau akoʻi ko ia ʻa e ongoongoleleí: “Naʻe ʻikai ke fakasiʻia ʻe he tangata tuʻuaki māmá, ʻa ʻeku māmá. Naʻá ne fokotuʻu ʻene maama ulo lahi angé ʻi he tafaʻaki ʻo ʻeku maama ulo poipoilá, pea naʻá ku feinga fakavavevave ke maʻu ia.

“ ʻOku fekauʻi atu e kau tamaioʻeiki faifekau ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi he ʻaho ní, ke ʻoua naʻa nau tauʻi pe lumaʻi e ngaahi tui fakalotu ʻa e tangatá, ka ke fokotuʻu ʻi he ʻao ʻo māmaní, ha maama māʻongoʻonga, ʻa ia te ne fakamaamangia e ngaahi maama poipoila kotoa pē kuo faʻu ʻe he tangatá. Ko e ngāue ʻa e Siasí ko e langa hake kae ʻikai ko e fakaʻauha” (ʻi he Albert L. Zobell Jr., Story Gems [1953], 45–48; vakai foki The Parables of James E. Talmage, comp. Albert L. Zobell Jr. [1973], 1–6).

Paaki