Lēsoni 31
“Pea Naʻe ʻÅsili Ai ʻa e Tuʻu Maʻu ʻa e Ngaahi Siasí ʻi he Tuí”
Ngāue 15:36–18:22; 1 mo e 2 Tēsalonika
Taumuʻá
Ke tokoniʻi e kalasí ke nau ako mei he ngaahi akonaki ʻa Paulá ʻo fekauʻaki mo e founga ke vahevahe ai e ongoongoleleí pea moʻui ʻo hangē ko e kau māʻoniʻoní.
Teuteú
-
Lau, fakalaulauloto mo ke lotua ʻa e ngaahi potu folofola ko ʻení:
-
Ngāue 15:36–41; 16; 17:1–15; 18:1–22. Ko e teuteu ʻa Paula mo Pānepasa ki heʻena fononga fakafaifekau hono uá, hili hano fakaleleiʻi ʻo e fetaʻemahino- ʻaki ʻi he kau ului Senitailé pea mo e fono ʻa Mōsese. Ko ha ʻikai ke na loto taha koeʻuhí ko ha kaungā faifekau, peá na loto ke na māvahevahe. Ko hono ʻave ʻe Paula ʻa Sailosi mo Tīmote, pea mo hono kamata ʻo e ngāue fakafaifekau ʻi Masitōnia mo Kalisí. Ko hono toutou fakatangaʻi kinautolú ka ne nau fakaului ha kakai tokolahi.
-
Ngāue 17:16–34. Ko e ʻaʻahi ʻa Paula ki ʻAtenisí, peá ne vakai ki he moʻua ʻa e fuʻu koló kotoa ʻi he tauhi ʻotua tamapuá. Ko ʻene fakamoʻoniʻi ki he kau fie poto ʻo ʻAtenisí mo ne malanga ʻi he ʻAleopeikó ʻo kau ki he natula ʻo e ʻOtuá, mo e uouangataha ʻa e kakaí ʻi heʻenau hoko ko e fānau ʻa e ʻOtuá pea mo e Toetuʻú.
-
1 mo e 2 Tēsalonika. Ko hono fai ʻe Paula ha tohi ʻe ua ki he kāingalotu ʻi Tēsaloniká, ʻa ia ko ha kolo ʻi Masitōniá. Ko ʻene ekinaki kiate kinautolu fekauʻaki mo hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí, ko e teuteu ki he Hāʻele ʻAnga Uá pea ke nau moʻui hangē ko e kau māʻoniʻoní.
-
-
Fakalahi ki he laukongá: 1 Kolinitō 2:4–5, 10–13.
-
Kapau ʻe maʻu ʻa e ngaahi nāunau ko ʻení, peá ke fakaʻaongaʻi kinautolu ʻi he lēsoní:
-
“Ko e Hāʻele ʻAnga Uá,” ko ha faiva ʻoku miniti ʻe tolu ko e toʻo mei he Ngaahi Fakamatala Fakavitiō ʻo e Fuakava Foʻoú (53914 900).
-
-
Fokotuʻu ki hono akoʻí: Ko e tufakanga ia ʻo e mēmipa kotoa pē he kalasí ke ne haʻu kuo mateuteu mai ki he kalasí ke fai ha ngaahi fehuʻi, fokotuʻu mai ha ngaahi fakakaukau, fakamatala ki ha meʻa ne hoko kiate kinautolu pea mo fakahoko ha fakamoʻoni. Fakalotolahiʻi e kalasí ke nau teuteu mai ki he kalasí ʻaki ʻenau ako e ngaahi potu folofolá mo nau lotu fakaʻaho. Fakahaaʻi hoʻo mahuʻingaʻia mo hoʻo houngaʻia ʻi he ngaahi tokoni kotoa pē ʻoku fai ʻe he kau mēmipá ki he kalasí.
Fokotuʻu Ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní
Ngaahi Fakakaukau ke Fakalahi ki Hono Akoʻi ʻo e Lēsoní
ʻOku hoko ʻa e nāunau ko ʻení ko ha fakalahi ki he lēsoni ʻoku fokotuʻu atú. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e fakakaukau ko ʻení ke hoko ko ha konga ʻo e lēsoní.
Ko hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí ʻi he ʻulungāanga totonú
Fekau e kalasí ke nau lau ʻa e 1 Tēsalonika 2:2–3. Fakamahino ange naʻe pehē ʻe Paula ʻoku totonu ke akoʻi e ongoongoleleí ʻi he mālohi pea ʻikai ʻi he kākā pe taʻe māʻoniʻoni pe fakaoloolo. Naʻe toe tānaki atu ʻe ʻEletā Sēmisi E. Talamesi ʻoku totonu ke tau mālohi ʻi hono akoʻi ʻo e moʻoní, ʻo ʻikai ʻi he fakaanga pe fakafetau ki he ngaahi tui fakalotu ʻa e kakai kehé. Fai ʻa e talanoa ko ʻení ke fakatātaaʻi ʻaki:
ʻI he taimi naʻá ne kei ako aí, ne tuʻo taha ha haʻu ha tangata kia ʻEletā Talamesi ʻo tuʻuaki ange kiate ia ha maama lolo fakaʻofoʻofa moʻoni. Ne ʻosi ʻi ai ha maama ia ʻa ʻEletā Talamesi naʻá ne fiemālie ai, ka naʻá ne fakaʻatā pē tangata fakatau māmá ke na ō hake ki hono lokí ke ne fakaʻaliʻali ʻene māmá.
“Naʻá ma hū atu ki hoku lokí, peá u hanga leva ʻo tutuʻi ʻa ʻeku maama kuo tauhi leleí. Naʻe fakahikihikiʻi lahi ʻe he tokotaha ʻaʻahá ni ʻa ʻeku māmá. Naʻá ne pehē ko e maama lelei taha ia ʻi hono faʻahingá, pea kuo teʻeki ai pē ke ne sio ʻi ha maama kuo tauhi lelei pehē. Naʻá ne fulifulihi holo e vavaé, peá ne pehē ko ha vavae fakaʻofoʻofa moʻoni ia.
Naʻá ne pehē mai “ ʻI he taimi ní, kapau te ke fakangofua mai, te u tutu leva ʻa ʻeku māmá,” peá ne toʻo hake ia mei hono kato faʻoʻangá… .Naʻe hanga ʻe heʻene māmá ʻo fakamaamangia ʻa e potu fakapoʻuli taha ʻi hoku lokí. Naʻe hanga ʻe hono uló ʻo ngaohi ʻa e ulo ʻo ʻeku māmá ke hā poipoila mo vaivai. Ka ne ʻikai e fakaʻaliʻali fakalotolahi ko iá, he ʻikai pē ke u ʻilo ʻe au ʻa e ʻātakai poipoila mo fakapōpoʻuli ne u nofo, ngāue, ako mo fefaʻuhi mo iá.”
Naʻe fakatau ʻe ʻEletā Talamesi ʻa e maama foʻoú, peá ne fokotuʻu mai ki mui ange, ke tau ako mei he tangata fakatau māmá ʻi heʻetau akoʻi ko ia ʻa e ongoongoleleí: “Naʻe ʻikai ke fakasiʻia ʻe he tangata tuʻuaki māmá, ʻa ʻeku māmá. Naʻá ne fokotuʻu ʻene maama ulo lahi angé ʻi he tafaʻaki ʻo ʻeku maama ulo poipoilá, pea naʻá ku feinga fakavavevave ke maʻu ia.
“ ʻOku fekauʻi atu e kau tamaioʻeiki faifekau ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi he ʻaho ní, ke ʻoua naʻa nau tauʻi pe lumaʻi e ngaahi tui fakalotu ʻa e tangatá, ka ke fokotuʻu ʻi he ʻao ʻo māmaní, ha maama māʻongoʻonga, ʻa ia te ne fakamaamangia e ngaahi maama poipoila kotoa pē kuo faʻu ʻe he tangatá. Ko e ngāue ʻa e Siasí ko e langa hake kae ʻikai ko e fakaʻauha” (ʻi he Albert L. Zobell Jr., Story Gems [1953], 45–48; vakai foki The Parables of James E. Talmage, comp. Albert L. Zobell Jr. [1973], 1–6).