Lēsoni 36
“ ʻOfeina ʻe he ʻOtuá, Kuo Ui ke Māʻoniʻoni”
Taumuʻá
Ke fakamanatu ki he kalasí ko e fānau kinautolu ʻa e ʻOtuá, mo fakalotolahiʻi kinautolu ke nau moʻui taau ke maʻu honau tofiʻa fakalangí.
Teuteú
-
Lau, fakalaulauloto mo ke lotua ʻa e ngaahi potu folofola ko ʻení:
-
Loma 2–5. Ko e akonaki ʻa Paula ʻoku fakatonuhiaʻi ʻa e tangatá ʻe he tui kia Sīsū Kalaisí, ʻa ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he ngaahi ngāue anga-tonú.
-
Loma 6; 8. Ko e akonaki ʻa Paula ʻe lava ke fanauʻi foʻou e fānau ʻa e ʻOtuá pea nau hoko ko e kau ʻea-hoko fakataha mo Kalaisi.
-
Loma 12–13; 15:1–7. Ko e naʻinaʻi ʻa Paula ki he kakai Lomá ke nau moʻui hangē ko e māʻoniʻoní.
-
-
Te ke lava ʻo fakaafeʻi mai ha tokotaha ke ne hivaʻi pe ko ha kiʻi kulupu ke nau hivaʻi ʻa e “Fānau Au ʻa e ʻOtuá” (Ngaahi Himí, fika 193) pe ko e “ ʻOku Ongo ʻa e ʻOfá” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 42–43). Kapau he ʻikai lava ʻeni, te ke lava ʻo teuteu ke mou hivaʻi mo e kalasí ha taha pē fakatouʻosi ʻo e ongo foʻi hivá.
-
Fokotuʻu ki hono akoʻí: ʻI heʻene tohi ki he kakai Lomá, naʻe fakamanatu ai ʻe Paula ki he kau [faiakó] e mahuʻinga ke moʻuiʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku nau akoʻí (Loma 2:21–22). ʻE hanga ʻe hoʻo ngaahi sīpingá ʻo akoʻi e kalasí ʻo laka hake ia ʻi hoʻo ngaahi leá. Fakahā ki he kalasí ko hoʻo fakamoʻoni ki he ongoongoleleí ʻoku haʻu ia mei hoʻo moʻui fakaʻaho ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko iá (Sione 7:17). (Vakai, ʻOku ʻIkai Ha Ui ʻe Mahuʻinga ange ʻi he Faiakó [36123 900], peesi 19–20).
Fokotuʻu ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní
Ngaahi Fakakaukau ke Fakalahi ki Hono Akoʻi ʻo e Lēsoní
ʻOku hoko ʻa e nāunau ko ʻení ko ha fakalahi ki he lēsoni ʻoku fokotuʻu atú. Te kelava ʻo fakaʻaongaʻi ha fakakaukau ʻe taha pe lahi ange mei heni ke hoko ko ha konga ʻo e lēsoní.
1. “ ʻOku ʻikai te u mā ʻi he ongoongolelei ʻo Kalaisí” (Loma 1:16)
Kole ki ha mēmipa ʻo e kalasí ke ne lau ʻa e Loma 1:16.
-
Te tau lava fēfē ʻo fakahā ʻoku ʻikai ke tau maáʻi ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí? (Vakai, 1 Pita 3:15 ki ha fokotuʻu ʻe taha. Hiki e tali ʻa e kalasí he palakipoé, mo ke fakalotolahiʻi e kalasí ke nau fai ha taha ʻo e ngaahi meʻá ni lolotonga e uike ka hoko maí.)
2. ʻEkitivitī ʻa e Toʻu tupú
ʻOange ke takitāuhi ʻe he mēmipa taki taha ha lauʻi pepa mo ha peni pe peni vahevahe. Fekau ki he kalasí ke nau hiki ʻi heʻenau ʻū lauʻi pepá ʻa e fehuʻi ko ʻeni mei he Loma 8:31:
“Ka kuo kau ʻa e ʻOtuá maʻatautolu, pea ko hai ʻe angatuʻu kiate kitautolu? (Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e fakalea mei he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, ʻa ia ʻoku pehē ʻi he konga fakaʻosi ʻo e sētesí, “pea ko hai ʻe fakafepaki mai kiate kitautolu?”
Mou aleaʻi ha founga ʻe lava ai ʻe he leá ni ʻo fakamālohia e kalasí ʻi heʻenau moʻui fakaʻahó. Fakalotolahiʻi e kalasí ke nau fakapipiki ʻa e lauʻi pepá ʻi ha feituʻu te nau lava ʻo toutou vakai, lelei ki ai.