Lautohi Faka-Sāpaté: Tokāteline ʻo e Ongoongoleleí
Lēsoni 38: ‘Hangē Ko Hoʻo Fakamoʻoniʻi Aú’


Lēsoni 38

“Hangē Ko Hoʻo Fakamoʻoniʻi Aú”

Ngāue 21–28

Taumuʻá

Ke fakalotolahiʻi e kalasí ke nau muimui ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Paulá mo nau hoko ko ha kau fakamoʻoni faivelenga ʻo Sīsū Kalaisi, ʻo tatau ai pē ʻi he uho-uhonga ʻo e ngaahi ʻahiʻahí mo e ngaahi faingataʻá.

Teuteú

  1. Lau, fakalaulauloto mo ke lotua ʻa e ngaahi potu folofola ko ʻení:

    1. Ngāue 21:1–22:21. Neongo e lāunga ʻa hono ngaahi hoa ngāué, ʻa ia ne nau ilifia ki heʻenau moʻuí, ne fononga pē ʻa Paula ia ki ai. Naʻá ne līpooti ki hono kāinga aí fekauʻaki mo ʻene ngaahi fononga faifekaú. Ko ʻene ʻalu ki he temipalé pea ʻohofi ia ai ʻe ha kakai ne nau ʻita. Ko hono taki pōpula ia ʻe he ʻeikitaú ka ne fakangofua ia ke ne lea ki he kakaí. Ko hono fakahā ʻe Paula ki he kakaí fekauʻaki mo ʻene ului ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

    2. Ngāue 22:22–23:35. Ko hono kapusi ʻe he kau fakatangá ʻa Paula mo tuku ia ʻi ha fale hau [fale lahi ʻo e kau taú]. Ko hono ʻave ʻa Paula ʻe he ʻeikitaú he ʻaho hono hokó ki he ʻao ʻo e Saniteliní. Ko ha hoko ha maveuveu ai, pea toe ʻave ʻe he ʻeikitaú ʻa Paula ki he fale haú. Ko e hā ʻa e ʻEikí kia Paula he pō ko iá ʻo fakahā ange kuo ui ia ke ne tuʻu ko e fakamoʻoni kiate Ia ʻi Loma pea mo Selusalema. Ne laka hake he kau Siu ʻe toko 40 ne nau faʻufaʻu ke tāmateʻi ʻa Paula pea naʻe ʻave ia kia Filike ko e kōvaná ke maluʻi ai.

    3. Ngāue 26. Ko hono ʻomi ʻa Paula ke ne fakamoʻoni ʻi he ʻao ʻo e Tuʻi ko ʻAkilipá, hili ia ha ngaahi taʻu ʻo hono fakatangaʻí mo hono fakahū pōpulá. Ne fakafisingaʻi ʻe ʻAkilipa ʻa e fakamoʻoni ʻa Paulá peá ne fekau ke ʻave ia ki Loma kia Sisa.

    4. Ngāue 27–28. Ko e hoko e fakaevaha ki he vaka ne ʻave ai ʻa Paula ki Lomá hili hano tukunoaʻi ʻe he ʻeiki vaká ʻa ʻene naʻinaʻí. ʻI heʻenau aʻu ko ia ki Lomá, ko hono toe fakahū pōpula iá ka naʻá ne malanga kiate kinautolu kotoa pē ne fie fanongó.

  2. Kapau ʻe maʻu ʻa e ngaahi nāunau ko ʻení, peá ke fakaʻaongaʻi kinautolu ʻi he lēsoní:

    1. “Paula—Ko ha Meʻangāue Kuo Fili,” ko ha toʻo mei he filimi Ngaahi Fakamatala Fakavitiō ʻo e Fuakava Foʻoú (53914 900), ʻa ia ʻoku miniti ʻe hongofulu mā taha hono lōloá. Toe mamata ʻi he konga ko ʻení, kapau ʻe lava, ke ke ʻiloʻi e taimi ke ke taʻofi ai e vitiō kae fai ha fealēleaʻakí.

    2. Ko ha mape ʻo e fononga ʻa Paula ki Lomá.

  3. Fokotuʻu ki hono akoʻí: “ ʻOku mahuʻinga ke fafangaʻi ʻa kinautolu ʻokú ke akoʻí, ke nau ako ha meʻa. ʻI he taimi kotoa pē ʻoku nau haʻu ai ki he kalasí, ʻoku totonu ke ʻi ai haʻanau kiʻi fakakaukau pe ueʻi fakalaumālie ʻe taha, te nau maʻu koeʻuhí ko ʻenau haʻu ki he kalasí. Mahalo pē naʻa ko ha kiʻi fakakaukau siʻisiʻi, ʻa ia ko ha fakakaukau ʻoku tau anga maheni ki ai—ko hono moʻoní, ko ʻene totonu ange ko ia ʻene fakakaukaú, ko e lahi ange ia e meʻa kuó ke malavá” (Boyd K. Packer, Teach Ye Diligently [1975], 154).

Fokotuʻu Ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻaki e Tokangá

Fakaʻaongaʻi ʻa e ʻekitivitī ko ʻení pe ko haʻo ʻekitivitī pē ʻaʻau ʻe feʻungá ke kamata ʻaki ʻa e lēsoní.

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻaki e Tokangá

  • ʻOku ʻi ai nai ha taha he folofolá ʻokú ke ongoʻi te ke lava ʻo fakahā mai, koe- ʻuhí ko ha ngaahi fakakaukau tatau, ngaahi meʻa tatau ne hoko pe ko haʻane tuʻunga tatau mo koe? Ko e hā e ʻuhinga ʻokú ke ongoʻi vāofi makehe ai mo e tokotahá ni?

Tuku ange ke tali ha niʻihi ʻo e kalasí. Hili iá, peá ke fakamahino ange ʻi heʻene vakai atu ko ia ki he ngaahi meʻa ne hoko ʻi he hili e ʻUluaki Mata-meʻa-hā-maí, ne ongoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá naʻe tatau ʻa e ngaahi meʻa ne hoko kiate iá pea mo e ʻAposetolo ko Paulá. Kole ki ha mēmipa ʻo e kalasí ke ne lau ʻa e Siosefa Sāmita 1:23–25 ke maʻu ai hono ʻuhingá.

Fakamatalaʻi ange, ʻa e hā ko ia ʻa Paula ʻi he ʻao ʻo e tuʻi ko ʻAkilipá ko e taha ia ʻo e ngaahi meʻa ʻe aleaʻi ʻi he lēsoni ko ʻení. ʻI he tuʻunga ko ʻení pea mo ʻene ngaahi fononga fakafaifekaú, neongo hono kapusi mo fakatangaʻi iá, naʻe tuʻu maʻu pē ʻa Paula ʻi he tuí peá ne fakamoʻoni loto-toʻa kia Sīsū Kalaisi.

Aleaʻi ʻo e Folofolá mo Hono Fakahokó

ʻI hoʻo akoʻi ko ia ʻa e ngaahi potu folofola ko ʻení, mou aleaʻi ha ngaahi founga te tau lava ke fakatupulaki ʻaki ʻetau loto-toʻá mo ʻetau tuí ke mālohi ʻo hangē ko Paulá. Fakalotolahiʻi e kalasí ke nau fakamatala fekauʻaki mo ha ngaahi taimi kuo nau fakahoko ha fakamoʻoni ʻi he loto-toʻa ʻo fakafou ʻi heʻenau ngaahi leá pe ngāué.

1. Ko e līpooti ʻa Paula fekauʻaki mo ʻene ngaahi fonongá peá ne fehangahangai ai mo ha kau fakatanga, ʻa ia ne nau ʻita lahi, ʻi Selusalema.

Kapau ʻokú ke fakaʻaongaʻi ʻa e filimi vitiō ʻo e “Paula—Ko ha Meʻangāue Kuo Filí,” peá ke huluʻi ia he taimí ni. Taʻofi ʻa e vitioó hili e lea ʻa e fai fakamatalá, “Naʻá ne fakakakato e ngaahi folofola ʻa e ʻEikí te ne fakamoʻoniʻi Hono huafá ʻi he ʻao ʻo e ngaahi Tuʻi mo kau pule” (lolotonga e ngaahi lea ko ʻení, ʻoku taki atu ʻa Paula ʻe ha kau sōtia ʻi he vahaʻa fale).

Mou aleaʻi ʻa e Ngāue 21:1–22:21. Fakaafeʻi e kalasí ke nau lau e ngaahi potu folofola kuo filifilí. Fakamatalaʻi ange, hili haʻane fononga fakafaifekau ʻe tolu ne ola lelei, ʻa ia naʻá ne fononga holo ai he puleʻanga Lomá, ne toe foki ʻa Paula ki Selusalema, neongo naʻá ne ʻosi ʻiloʻi ʻe fakatuʻutāmaki.

  • Ko e hā hono ʻuhinga ne feinga ai hono ngaahi kaungāmeʻá ke taʻofi ia mei haʻane toe foki ki Selusalemá? (Vakai, Ngāue 21:10–12.) Ko e hā e tali ʻa Paula ki he hohaʻa hono ngaahi kaungāmeʻá? (Vakai, Ngāue 21:13.) Ne fakatātā fēfeeʻi ʻe he meʻá ni ʻe tokanga moʻoni ʻa Paula kia Kalaisí?

  • Ko e hā ne fai ʻe Paula hili ʻene aʻu ki Selusalemá? (Vakai, Ngāue 21:17–19.) ʻOku tatau fēfē nai ʻeni mo ia ʻoku fai ʻe he kau faifekau he ʻaho ní, hili ʻenau foki mei heʻenau ngāue fakafaifekaú? (ʻOku nau līpooti ʻa e ngaahi meʻa ne hoko kiate kinautolu ʻi he ngāue fakafaifekaú ki he palesiteni siteikí mo e fakataha alēleaʻanga māʻolungá pea taimi ʻe niʻihi ki he kāingalotú, lolotonga ʻa e houalotu sākalamēnití.) Kuo fakamonūʻiaʻi fēfē koe ʻi haʻo fanongo ki ha ngaahi meʻa ne hoko ki ha niʻihi ʻi he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú?

  • Naʻe fehiʻa ha kau Kalisitiane Siu tokolahi he akonaki ʻa Paula ʻoku maka- tuʻunga ʻia Sīsū Kalaisi ʻa e fakaleleí, kae ʻikai ko e fono ʻa Mōsesé (Ngāue 15:1–35). Ke fakafiemālieʻi e kakai ko ʻení, ne kole ange ai hono kāinga ʻi Selusalemá ke ne ʻalu ki he temipalé ʻo fakahoko e ouau fakamaʻá ko ha faka- ʻilonga ʻokú ne kei tauhi ʻa e fonó (Ngāue 21:20–25). Ko e hā ne hoko ʻi he temipalé lolotonga e ʻi ai ʻa Paulá? (Vakai, Ngāue 21:26–30. Naʻe ʻohofi ia ʻe ha kau fakatanga ʻo tukuakiʻi kuó ne fakafetau ki he fono ʻa Mōsesé mo ne fakaʻuliʻi ʻa e temipalé ʻi heʻene ʻomi ki ai ha tokotaha ne ʻikai ko ha Siu.) Ne fakahaofi fēfē ʻa Paula mei he kau fakatanga ko ʻení? (Vakai, Ngāue 21:31–36.) Ko e hā ne fai ʻe Paula ʻi he taimi ne fakaʻatā ai ʻe he ʻeikitaú ke ne lea ki he kakaí? (Vakai, Ngāue 21:37–22:21. Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku fie maʻu ai ha loto-toʻa ke fakahoko ʻaki ʻení?

Te ke lava ʻo hiki ha lisi mei he Ngāue 21–28 he palakipoé, ʻa e ngaahi taimi kotoa ne fakahā ai ʻe Paula ha loto-toʻa ʻi heʻene hoko ko ha fakamoʻoni ʻo Sīsū Kalaisi. Tānaki atu ki he lisí ʻo ka fie maʻu lolotonga ʻa e lēsoní.

  • Ko e fē ha taimi kuó ke fakahoko ai hoʻo fakamoʻoní ʻi ha meʻa ne fie maʻu ai ke ke loto-toʻa? Naʻá ke maʻu fēfē ha loto-toʻa ke fakahoko ʻaki ʻení? ʻE hanga fēfē ʻe heʻetau ako ki he ngaahi tōʻonga ʻa Paulá ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau maʻu ha loto-toʻa ʻoku lahi angé, ke fakahoko ʻetau ngaahi fakamoʻoní ki he niʻihi kehé?

2. Ko hono ʻave ʻa Paula ki he ʻao ʻo e Saniteliní (Fakamaau ʻanga lahi ʻo e kau Siú).

Lau pea mou aleaʻi ʻa e ngaahi potu folofola kuo filifili mei he Ngāue 22:22–23:35.

  • Ne tali fēfē ʻe he kakai ʻi tuʻa he temipalé ʻa e talanoa ʻa Paula fekauʻaki mo ʻene uluí? (Vakai, Ngāue 22:22.) Ko e hā e taumuʻa ʻa e ʻeikitaú ʻi heʻene ʻave ʻa Paula mei he kau fakatangá? (Vakai, Ngāue 22:24.) Ne lava fēfē ʻa Paula ʻo hao mei hono kauʻimaeaʻi iá? (Vakai, Ngāue 22:25–26. Naʻá ne fakamahino ange ko e tangataʻifonua Loma ia. Ne ʻoange ʻe he meʻá ni kiate ia ha totonu makehe mo ha faingamālie ʻi he puleʻanga Lomá, ʻa ia ne kau ki ai ʻa Selusalemá.)

  • Ko e hā e fuofua lea ʻa Paula ʻi he taimi ne ʻave ai ia ki he ʻao ʻo e Saniteliní (fakamaauʻanga faka-Siú)? (Vakai, Ngāue 23:1; vakai foki, Ngāue 24:16. Toe vakai, T&F 135:4 ki ha lea tatau mo ia ne fai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá.) ʻOkú ke pehē ne lava fēfē ʻe he “konisēnisi lelei” ʻa Paula he ʻao ʻo e ʻOtuá “ ʻo tokoniʻi ia he taimi ko ʻení? Fakaafeʻi e kalasí ke nau fakakaukau ki ha ngaahi liliu ʻoku fie maʻu ke fakahoko ʻi heʻenau moʻuí, kae lava ke nau maʻu ha “konisēnisi lelei ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.”

  • Ko e hā e folofola ʻa e ʻEikí kia Paula hili hono siviʻi ia ʻe he Saniteliní? (Vakai, Ngāue 23:11.) Kuo tokoniʻi fēfē koe ʻe he ʻEikí “ke ke loto-toʻa” lolotonga e ngaahi taimi faingataʻá?

  • ʻI he ʻaho hono hoko hili e hā ʻa e ʻEikí kia Paulá, ne faʻufaʻu ai ʻe ha kau Siu ne laka hake he toko 40, ke tāmateʻi ʻa Paula, ʻo nau fakapapau ke ʻoua naʻa nau inu mo kai kae ʻoua kuo lava ia (Ngāue 23:12–15). Naʻe founga fēfē hono maluʻi ʻa Paula meiate kinautolu? (Vakai, Ngāue 23:16–35. Te ke lava ʻo fakamahino ange ko e tuʻo tolu ʻaki pe ʻeni ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi, hono fakahaofi ʻa Paula mei he maté.)

3. Ko e fakamoʻoni ʻa Paula kia ʻAkilipá, ka naʻe fakasītuaʻi ʻene fakamoʻoní

Lau pea mou aleaʻi ʻa e ngaahi potu folofola kuo filifili mei he Ngāue 26. Te ke lava ʻo talanoa fakanounouʻi ʻa e fakamatala ko ʻeni mei he Ngāue 24–25: Ne ʻave ʻa Paula ki he kōvana ko Filike, ʻo ne fakamoʻoni mālohi ʻi hono ʻaó. Ne nofo pōpula ai ʻa Paula ʻi ha taʻu ʻe ua lolotonga ia ʻoku ʻamanaki ʻa Filike ʻe maʻu ha paʻanga kae fakatauʻatainaʻi ia. ʻI he taimi naʻe fetongi ai ʻa Filike ʻe Fesito ʻi he kōvaná, ne kole ai ʻe he kau Siú kia Fesito ke ʻave ʻa Paula ʻo fakamaauʻi ʻi Selusalema. Ne ʻikai fie ʻalu ʻa Paula ia, he naʻá ne ʻilo he ʻikai fakamaauʻi totonu ia ai. Ka naʻe tohi kole ʻa Paula kia Sisa, ʻo fakatatau mo ʻene totonu ʻi heʻene hoko ko e tangataʻifonua Lomá. Ne loto ʻa Fesito ke ʻave ʻa Paula ki Loma ka naʻe pau ke hā ʻa Paula kia Hēlota ʻAkilipa, ko ha pule faka-Loma.

Kapau ʻokú ke fakaʻaongaʻi ʻa e filimi vitioó, peá ke huluʻi ʻa e konga hono uá he taimí ni. Taʻofi ʻa e vitioó hili e lea ʻa Paula, “ ʻAmusia ange ʻe au ki he ʻOtuá, kuo ʻikai ko koe pē, ka ko kinautolu kotoa pē foki ʻoku fanongo kiate au ʻi he ʻahó ni, kuo mou meimei tatau, mo matuʻaki tatau pē mo au, ka ko e ngaahi haʻí ni pē” (ki muʻa pea toki taki ʻa Paula ʻo ʻave mei he fakamaauʻanga ʻo e tuʻi ko ʻAkilipá.)

  • Ko e hā ha meʻa ʻokú ke leleiʻia ai he ngaahi lea ʻa Paula ki he tuʻi ko ʻAkilipá? (Vakai, Ngāue 26:2–27.) Ko e hā e tali ʻa ʻAkilipa ki he ngaahi lea ʻa Paulá? (Vakai, Ngāue 26:28.) Ko e hā naʻá ne taʻofi ʻa ʻAkilipa mei haʻane hoko ko ha Kalisitiané? Ko e hā ha ngaahi ʻulungāanga pe ko ha ngaahi palopalema ʻoku nau taʻofi ha kakai mei haʻanau tali e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí?

  • Ne faikehekehe fēfē ʻa e tali ʻa Fesito mo ʻAkilipa kia Paulá? Naʻá na tatau fēfē? (Vakai, Ngāue 26:24, 28. Fakamahino ange ʻoku ʻikai ke tali ʻe he ʻEikí ha meʻa ʻe toe siʻisiʻi ange ʻi he ʻofa ʻaufuatoó. Neongo ne meimei tui ʻa ʻAkilipa ki he pōpoaki ʻa Paulá, kae fakasītuʻaʻi ia ʻe Fesito, ka ne na tō lōua ʻi hono siviʻi ʻe Paula ʻa ʻena tuí.)

4. Ko e hoko e fakaevaha ki he vaka ne ʻave ai ʻa Paula ki Lomá

Lau pea mou aleaʻi ʻa e ngaahi potu folofola kuo filifili mei he Ngāue 27–28. Fakamatalaʻi ange, naʻe loto pē ʻa ʻAkilipa ia ke ne tukuange ʻa Paula (Ngāue 26:32), ka naʻe kole ʻa Paula ia kia Sisa pea ko ia ne ʻave ai ia ki Lomá. ʻI hoʻomou aleaʻi ko ia ʻa e fononga ʻa Paula ki Lomá, fakaʻaliʻali e mapé mo ke tuhuʻi ange e ngaahi feituʻu ʻaonga, ʻo hangē ko e Taulanga Lelei, ʻa ia ne naʻinaʻi ai ʻa Paula ki he kau tangata kauvaká ke nau nofo ai he faʻahitaʻu momokó, pea mo Melita, ʻa e feituʻu ne kakau ai ki ʻuta ʻa e kau pāsese he vaka ne tūkiá.

  • Ko e hā ne hoko he taimi ne fakasītuʻaʻi ai ʻe he ʻeikivaká ʻa e fakatokanga ʻa Paula ʻoku fuʻu fakatuʻutāmaki ke nau folau mei he Taulanga Leleí? (Vakai, Ngāue 27:7–20.) Ko e hā naʻá ne fakalotoʻi e ʻeikivaká ke ne fakataʻeʻaongaʻi ʻa e naʻinaʻi ʻa Paulá? (Vakai, Ngāue 27:11–12.) Ko e hā ʻoku faʻa fakataʻeʻaongaʻi ai ʻe ha niʻihi ʻo kitautolu, ʻa e ngaahi akonaki mei he kau taki ʻo e Siasí? Kuó ke ako fēfē ʻa e mahuʻinga ʻo e muimui ki he akonaki ʻa e kau taki ʻo e Siasí?

  • Naʻe ʻilo fēfē ʻe Paula ʻe tūʻuta lelei ki ʻuta ʻa e kau pāsesé, neongo ʻe haveki ʻa e vaká ʻe he matangí? (Vakai, Ngāue 27:21–26.) Naʻe fakakakato fēfē ʻa e kikite ko ʻení? (Vakai, Ngāue 27:27–44.)

  • Ne fakaʻaongaʻi fēfē ʻe Paula ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, lolotonga ʻenau ʻi he motu ko Mēlitá? (Vakai, Ngāue 28:7–9.) Ko e hā ʻoku fokotuʻu mai ʻe he meʻa ko ʻeni ne hokó, fekauʻaki mo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí? ʻOku hanga fēfē ʻe hono fakalāngilangiʻi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau hoko ko ha kau fakamoʻoni ʻo Kalaisi?

  • Hili ha ngaahi māhina, ne faifai pē pea aʻu ʻa Paula ki Loma, ʻa ia ne toe fakahū pilīsone ai ia. Naʻá ne liliu fēfē ʻa e faingataʻa ko ʻení ke hoko ko ha leleí? (Vakai, Ngāue 28:16–31. Naʻe foaki kiate ia ʻene tauʻatāiná, ko ia naʻá ne fakamoleki ai hono taimi he malangaʻi ʻo e ongoongoleleí mo hono fakamoʻoniʻi ʻo Kalaisí.) Ko e hā te tau lava ʻo ako meia Paula fekauʻaki mo e hoko ko ia ko ha fakamoʻoni faivelenga ʻo Sīsū Kalaisí? (Kapau naʻá ke hiki ha lisi he palakipoé, ʻo e ngaahi taimi ne fakahā ai ʻe Paula ʻene lototoʻá ʻi heʻene hoko ko ha fakamoʻoni faivelengá, mou vakai leva ki ai.)

Kapau ʻokú ke fakaʻaongaʻi ʻa e filimi vitioó, peá ke huluʻi ʻa e toengá he taimí ni.

Fakaʻosí

Fakamatalaʻi ange, naʻe pehē ʻe he kau hiki hisitōliá, ne mate fakamāʻata ʻa Paula ʻi Loma he A.D. 65. ʻI he kotoa ʻo ʻene moʻuí, naʻá ne fakakakato hono fatongia ko e ʻAposetoló ʻo ne ʻalu “atu ʻo fakalotuʻi ʻa e ngaahi puleʻangá kotoa pē” (Mātiu 28:19). Naʻá ne toe fakakakato foki mo e kikite ʻa e ʻEikí te ne malangaʻaki e ongoongoleleí ki he “ngaahi Senitailé, mo e ngaahi tuʻi pea mo e fānau ʻa ʻIsilelí” (Ngāue 9:15). Naʻá ne hoko ko ha fakamoʻoni faivelenga ʻo Sīsū Kalaisi neongo hono ʻohofi fakasino, lea koviʻi, fakahū pilīsone taʻe totonu iá pea mo e ngaahi fakatamaki fakanatulá.

Fakamoʻoni ange ʻi he taimi te tau muimui ai ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Paulá ʻaki ʻetau hoko ko ha kau fakamoʻoni faivelenga ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he meʻa kotoa pē, te Ne ʻomi ha mālohi kiate kitautolu ke tau kātekina ʻaki hotau ngaahi ʻahiʻahí.

Ngaahi Fakakaukau ke Fakalahi ki Hono Akoʻi ʻo e Lēsoní

ʻOku hoko ʻa e nāunau ko ʻení ko ha fakalahi ki he lēsoni ʻoku fokotuʻu atú. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e fakakaukau ko ʻení ke hoko ko ha konga ʻo e lēsoni.

Ko hano toe vakaiʻi ʻo e moʻui ʻa Paulá

Ke tokoniʻi e kalasí ke nau houngaʻia ʻi hono fakakakato ʻe Paula ʻa e misiona ʻo ʻene moʻuí, ke hoko ko ha fakamoʻoni ʻo Kalaisí, fekau ke nau fili ha meʻa ʻe taha ne hoko he moʻui ʻa Paulá, ʻa ia naʻá ne fakamoʻoni ai kia Kalaisi. Fakaafeʻi e mēmipa taki taha ke ne fakamatala ki he kalasí ʻa ʻene filí, peá ke hiki ʻa e ngaahi meʻa kotoa ne hokó ʻi he palakipoé. Tokoniʻi e kalasí ke nau toe vakaiʻi mo e ngaahi potu folofola totonu ʻo e ngaahi meʻa ko ia ne hokó, ʻo kapau ʻe lava, ke fakapapauʻi ʻaki ʻa e feituʻu ne hoko ai ʻa e meʻa ko iá.

Paaki