Ke tokoniʻi e kalasí ke mahino kiate kinautolu ʻoku ui ʻa e kau ʻĀposetoló ke nau hoko ko ha kau fakamoʻoni makehe ʻo Sīsū Kalaisi pea ʻoku tāpuekina kitautolu ʻi heʻetau poupou mo muimui kiate kinautolú.
Teuteú
Lau, fakalaulauloto mo ke lotua ʻa e ngaahi potu folofola ko ʻení:
Luke 4:14–32. Ko e faiako ʻa Sīsū ʻi ha falelotu faka-Siu ʻi Nāsaleti mo ʻene fakamoʻoniʻi ko Ia ʻa e Mīsaia naʻe kikiteʻi ʻe ʻĪsaiá. Ko e ʻita lahi ʻa e kakaí ʻo nau kapusi ia.
Kapau ʻe lava ʻo maʻu ʻa e ngaahi fakatātā ko ʻení peá ke fakaʻaongaʻi kinautolu ʻi he lēsoní: Ko Hono Ui ʻo e Kau Toutaí (62496 900; Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 209) pe Ko Sīsū mo e Kau Toutaí (62138 900; Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 210); Ko Hono Fakanofo ʻe Kalaisi ʻa e Kau ʻĀposetoló (62557 900; Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 211); pea mo ha fakatātā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻĀposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Ua ʻi he lolotonga ní (mei he konifelenisi fakamuimuitaha ʻoku hā ʻi he Liahoná).
Ngaahi fokotuʻu ki hono akoʻí: Ako ke ke ʻiloʻi peá ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi hingoa ʻo e kalasí. ʻI hoʻo fai iá, ʻe sio ʻa e kalasí ʻokú ke tokanga fakatāutaha kiate kinautolu. ʻE hanga ʻe hoʻo ʻilo ʻa e ngaahi hingoa ʻo e kalasí ʻo fakalotolahiʻi kinautolu ke nau kau ʻi he fealēleaʻakí, ʻaki haʻo fai fakahangatonu ha ngaahi fehuʻi ki ha kakai pau.
Fokotuʻu Ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní
Ngaahi Fakakaukau ke Fakalahi ki Hono Akoʻi ʻo e Lēsoní
ʻOku hoko ʻa e nāunau ko ʻení ko ha fakalahi ki he lēsoni ʻoku fokotuʻu atú. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ha fakakaukau ʻe taha pe lahi ange mei heni ke hoko ko ha konga ʻo e lēsoní.
1. Ko e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Ua ʻi he lolotonga ní.
Fakaʻaliʻali ha ngaahi fakatātā ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Ua ʻi he lolotonga ní peá ke tokoniʻi ʻa e kalasí ke nau ako mo ʻiloʻi honau ngaahi hingoá. Te ke lava ke fakaʻaongaʻi ʻa e kiʻi sivi ko ʻení:
ʻOange ke takitāuhi ʻa e kalasí he penivahevahe mo ha laʻi pepa, peá ke kole ange ke fakafikefika ʻenau laʻi pepá mei he 1 ki he 12 ʻo fakaholoholo mei ʻolunga ki lalo. Fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo e ʻĀposetolo taki taha kae ʻoua naʻá ke fakahā hono hingoá, peá ke kole ange ki he kalasí ke nau hiki hono hingoá ʻi heʻenau laʻi pepá ʻi he fika totonú. Ka hili hoʻo fakaʻaliʻali kotoa ʻa e ngaahi fakatātaá, pea mou vakaiʻi ʻa e tali ʻoku tonú.
2. Ko e ʻuluaki Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá
Tokoniʻi e kalasí ke nau ako ʻa e ngaahi hingoa ʻo e ʻuluaki kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā uá (Mātiu 10:2–4). Fai ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi haʻo fakalea pē ʻaʻau ke tokoni ʻi hono fakamahino ki he kalasí ʻa e faikehekehe ʻo e Kau ʻAposetoló ʻi he lau ʻa e folofolá:
Ne ʻi ai ha ongo ʻAposetolo ko Sēmesi: Sēmesi ko e foha ʻo Sēpetí pea mo Sēmesi ko e foha ʻo ʻAlefiusí. Ko e toko ua ne ui ko Saimone: Saimone Pita mo Saimone ko e Kēnaní, ʻa ia ne toe ʻiloa ko Saimone Sēloté (“ko e tōtuʻa ʻene māfaná”). Ko e toko ua ne ui ko Siutasí: Ko Siutasi (ne toe ui ko Lepiusi Tatiusí) pea mo Siutasi ʻIsikaliote naʻá ne lavakiʻi ʻa Kalaisí. Ko Mātiu ne ui ko Līvaí ʻi he Luke 5:27–28. Ko Tōmasi ne ui ko Titimasí, ko hono ʻuhingá ko e “māhanga.” Ko e ʻAposetolo ko ia naʻe ui ko Pātolomiu ʻi he ngaahi tohi ʻa Mātiu, Maʻake pea mo Luké, ʻoku mahaloʻi ko e toko taha tatau pē ia naʻe toe ui ko Nātaniela ʻi he ongoongolelei ʻa Sioné.
3. “Ko ia ʻoku ʻofa lahi hake ki he tamaí pe ko e faʻeé ʻiate aú, ʻoku ʻikai taau mo ia ke ne maʻu au” (Mātiu 10:37)
ʻOku faʻa hoko fēfē ʻa e veesi 35 mo e 36 ʻi he taimi ʻoku kau ai ha taha ki he Siasí? ʻI heʻetau ʻilo ko ia ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ke melino mo uouangataha hotau ngaahi fāmilí, ko e hā naʻá ne folofola ʻaki ai ʻa e ngaahi leá ni? Ko hai ʻoku totonu ke ʻuluaki foaki ki ai ʻetau tokangá pea mo ʻetau ʻofá? (Vakai ki he veesi 37–38; vakai foki, Luke 14:33.)
4. Ngaahi fakamatala fakavitiō
ʻE ʻaonga ʻa e konga ʻuluaki ʻo e “Ngaahi Anga Fakafonua ʻo e Fuakava Foʻoú,” ko ha konga mei he Ngaahi Fakamatala Fakavitiō ʻo e Fuakava Foʻoú (53914 900) ki he lēsoni ko ʻení. ʻOku kau ʻi he kongá ni ha ngaahi fakamatala fekauʻaki mo hono mahuʻinga kia Sīsū ke ne fakahā ko Ia ʻa e tokotaha kuo paní pe ko e Mīsaiá (Luke 4:18); ʻa e lotu he falelotu faka-Siú; ko hono ʻuhinga ʻo e malanga- ʻaki ʻa e ongoongoleleí taʻe ʻi ai ha paʻanga pe ko ha meʻakaí pea mo hono fakahinohinoʻi ʻe Sīsū ʻene Kau ʻAposetoló ʻi he meʻa ke nau faí (Mātiu 10:9–10).