Lautohi Faka-Sāpaté: Tokāteline ʻo e Ongoongoleleí
Lēsoni 6: ‘Naʻá na Liʻaki Leva Hona Kupengá’


Lēsoni 6

“Naʻá na Liʻaki Leva Hona Kupengá”

Luke 4:14–32; 5; 6:12–16; Mātiu 10

Taumuʻá

Ke tokoniʻi e kalasí ke mahino kiate kinautolu ʻoku ui ʻa e kau ʻĀposetoló ke nau hoko ko ha kau fakamoʻoni makehe ʻo Sīsū Kalaisi pea ʻoku tāpuekina kitautolu ʻi heʻetau poupou mo muimui kiate kinautolú.

Teuteú

  1. Lau, fakalaulauloto mo ke lotua ʻa e ngaahi potu folofola ko ʻení:

    1. Luke 4:14–32. Ko e faiako ʻa Sīsū ʻi ha falelotu faka-Siu ʻi Nāsaleti mo ʻene fakamoʻoniʻi ko Ia ʻa e Mīsaia naʻe kikiteʻi ʻe ʻĪsaiá. Ko e ʻita lahi ʻa e kakaí ʻo nau kapusi ia.

    2. Luke 5:1–11, 27–28; 6:12–16. Ko hono ui ʻe Sīsū ʻene kau ʻĀposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

    3. Mātiu 10. Ko hono fakanofo mo hono fakahinohinoʻi ʻe Sīsū ʻa e Kau ʻĀposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mo fekau kinautolu ke nau ʻalu atu ʻo malangaʻaki ʻa e ongoongoleleí.

  2. Fakalahi ki he laukongá: ʻĪsaia 61:1–2; Mātiu 4:18–22; Maʻake 1:16–20; 3:13–19; 6:7–13; Luke 9:1–6; 12:1–12; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:23–24, 33–35, 39, 58.

  3. Kapau ʻe lava ʻo maʻu ʻa e ngaahi fakatātā ko ʻení peá ke fakaʻaongaʻi kinautolu ʻi he lēsoní: Ko Hono Ui ʻo e Kau Toutaí (62496 900; Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 209) pe Ko Sīsū mo e Kau Toutaí (62138 900; Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 210); Ko Hono Fakanofo ʻe Kalaisi ʻa e Kau ʻĀposetoló (62557 900; Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 211); pea mo ha fakatātā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻĀposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Ua ʻi he lolotonga ní (mei he konifelenisi fakamuimuitaha ʻoku hā ʻi he Liahoná).

  4. Ngaahi fokotuʻu ki hono akoʻí: Ako ke ke ʻiloʻi peá ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi hingoa ʻo e kalasí. ʻI hoʻo fai iá, ʻe sio ʻa e kalasí ʻokú ke tokanga fakatāutaha kiate kinautolu. ʻE hanga ʻe hoʻo ʻilo ʻa e ngaahi hingoa ʻo e kalasí ʻo fakalotolahiʻi kinautolu ke nau kau ʻi he fealēleaʻakí, ʻaki haʻo fai fakahangatonu ha ngaahi fehuʻi ki ha kakai pau.

Fokotuʻu Ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻaki e Tokangá

Fakaʻaongaʻi ʻa e ʻekitivitī ko ʻení pe ko haʻo ʻekitivitī pē ʻaʻau ʻe feʻungá ke kamata ʻaki ʻa e lēsoní.

Fekau ha taha he kalasí ke ne lau ʻa e konga ʻuluaki ʻo e Mōsaia 27:31 (te nau “fakamoʻoni ko e ʻOtuá ia”). Fakamatalaʻi ange, ʻi he Hāʻeleʻanga Ua Mai ʻa Sīsū Kalaisí, ʻe ʻiloʻi ai ʻe he tokotaha kotoa pē ko e Fakamoʻuí Ia. Naʻe ʻikai ke moʻoni ʻeni ʻi heʻene fuofua hāʻele maí. Kuo laui senituli hono ʻiloʻi ʻe he kau Siú ha ngaahi kikite kau ki he hāʻele mai ʻa e Fakamoʻuí, ka naʻe ʻikai lava ʻe ha niʻihi ʻo kinautolu ne nau fanongo kia Sīsuú ʻo ʻiloʻi ko e Fakamoʻuí Ia. Koeʻuhí naʻe ʻikai ke fakatauʻatāinaʻi ʻe Sīsū ʻa e kau Siú mei hono puleʻi kinautolu ʻe he kau Lomá, he ko e meʻa ia ne nau pehē ʻe fai ʻe he Mīsaiá, ko ia ne fakasītuʻaʻi ai ia mo ʻene pōpoakí ʻe ha niʻihi tokolahi.

Fakamahino ange ʻe aleaʻi ʻi he konga ʻuluaki ʻo e lēsoni ko ʻení, ʻa e meʻa ne hoko ʻi hono fuofua fakahā ʻe Sīsū ko Ia ʻa e Mīsaia ne nau fiu tatali ki aí. ʻE aleaʻi ʻe he ngaahi konga kehe ʻo e lēsoní, ʻa hono uiuiʻi ʻe Sīsū ʻa e Kau ʻAposetoló ke tokoni ki hono fakamafola ʻo ʻene pōpoakí.

Aleaʻi ʻo e Folofolá mo Hono Fakahokó

ʻI hoʻo akoʻi ʻa e ngaahi potu folofola ko ʻení, mou aleaʻi e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei hono ʻiloʻi ko e Fakamoʻuí ʻa Sīsū Kalaisi pea mo e muimui ki he kau ʻAposetoló.

1. Ko hono fakahā ʻe Sīsū ko Ia ʻa e Mīsaiá.

Mou aleaʻi ʻa e Luke 4:14–32. Fakaafeʻi ha niʻihi ʻi he kalasí ke nau lau ʻa e ngaahi potu folofola kuo filifilí. Fakamatalaʻi ange, naʻe fakaafeʻi ʻa Sīsū ke ne lau ha potu folofola pea fakamatalaʻi mo hono ʻuhingá lolotonga ha ouau ʻi he falelotu faka-Siu ʻi Nāsaletí.

  • Fekau ha taha he kalasí ke ne lau ʻa e Luke 4:16–19. (Fakamahino ange ko e ongo veesi 18–19 ko e toʻo ia mei he ʻĪsaia 61:1–2. Ko e hā ʻoku lau ki ai ʻa e ongo veesi ko ʻení? (Ko ha fakamatala fakakikiteʻi ia ʻo e ngaahi meʻa ʻe fai ʻe he Mīsaiá; vakai ki he lēsoni 1.)

  • Hili hono lau ʻe Sīsū ʻa e potu folofola meia ʻĪsaiá, ko e hā e fakamoʻoni naʻá ne faí? (Vakai, Luke 4:21. Naʻá ne fakahā ko Ia ʻa e Mīsaia ne kikiteʻi ʻe ʻĪsaiá pea mo ia kuo laui senituli e tatali ki ai ʻa e kau Siú.) Naʻe tali fēfeeʻi ʻe he kakai ne ʻi he falelotu faka-Siú ʻa ʻene fakamatalá? (Vakai, Luke 4:22–29.)

  • Ko e hā nai hono ʻuhinga ne faingataʻa ai ki he kakai ʻi he falelotu faka-Siú ke nau tali ko Sīsū ʻa e Mīsaiá? (Vakai, Luke 4:22. ʻE lava ke kau he talí, koeʻuhí he naʻa nau ʻiloʻi ia pea ne nau mamata ʻi heʻene tupu haké, ko ia ne ʻikai ke nau vakai pe ʻe anga fēfē ʻene hoko ko e Mīsaia māfimafi ʻoku nau tatali ki aí.) Ko e hā nai hono ʻuhinga ʻoku faingataʻa ai ki ha kakai ʻe niʻihi he ngaahi ʻahó ni ke nau tali ʻa Sīsū Kalaisí? Te tau lava fēfē ʻo fakamālohia ʻetau fakamoʻoni ko Sīsū ʻa e Fakamoʻuí?

2. Ko hono ui ʻe Sīsū ʻene kau ʻĀposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

Lau pea mou aleaʻi ʻa e ngaahi potu folofola kuo filifili mei he Luke 5:1–11, 27–28; 6:12–16. Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā ʻo Sīsū mo e kau toutaí pea mo e fakatātā ʻo e kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Ua he lolotonga ní. ʻI hoʻo mou aleaʻi ko ia ʻa e ngaahi fakamatala fakafolofolá, tokoniʻi e kalasí ke mahino kiate kinautolu naʻe uiuiʻi ʻa e Kau ʻAposetoló ke nau fai ʻa ia ne fakahoko ʻe Sīsū ʻi he falelotu faka-Siu ʻi Nāsaletí—fakahā ko e Mīsaiá mo e Fakamoʻuí Ia.

  • Ko e hā ne fai ʻe Saimone Pita, Sēmesi mo Sione ʻi he haʻu ʻa Sīsū kiate kinautolú? (Vakai, Luke 5:1–2.) Ko e hā ne fakahā ange ʻe Sīsū kiate kinautolu kau ki he founga ʻe liliu ai ʻenau moʻuí kapau te nau muimui kiate Iá? (Vakai, Luke 5:10.) Kuo liliu fēfē hoʻo moʻuí koeʻuhí ko haʻo fili ke ke muimui ʻia Sīsū Kalaisí?

  • Ko e hā ha founga naʻe hanga ai ʻe he mana ʻi he kupengá ʻo tomuʻa fakahā mai e ngaahi meʻa ʻe aʻusia ʻe Pita, Sēmesi mo Sione ʻi heʻenau hoko ko e kau “toutai tangatá”? (Maʻake 1:17). Kole ki he kalasí ke nau fakakaukau angé ki he ngaahi kupuʻi lea ko ʻení:

    1. Luke 5:5: “Ka ʻi hoʻo fekaú, te u ʻaʻau ʻa e kupengá.” (Te nau ngāue ʻi ha fei-tuʻu pē ʻe fakahinohinoʻi kinautolu ki ai ʻe Sīsū.)

    2. Luke 5:6: “Pea nau maʻu ʻa e ngaahi iká ʻo lahi ʻaupito; pea kamata mahae honau kupengá.” (Te nau maʻu ha kakai tokolahi te nau tali ʻa e ongoongoleleí.)

    3. Luke 5:7: “Pea nau taʻalo ki heʻenau kaungā toutaí … ke nau haʻu ʻo toko-niʻi kinautolu.” (Te nau ui ha niʻihi kehe ke tokoni ʻi he ngāué.)

  • Fakamahino ange ʻoku hā ʻi he Luke 5:1–11, hono ui ʻa Pita, Sēmesi pea mo Sione ke hoko ko ʻene kau ākongá. Hili iá, naʻá ne toki ui kinautolu ki mui ke nau hoko ko ha kau ʻAposetolo. Tohiʻi ʻa e foʻi lea Ākonga mo e ʻAposetolo ʻi he palakipoé. Ko e hā e faikehekehe ʻo e ākongá mo e ʻAposetoló?

    Fakamatalaʻi ange, ko e ākongá ko ha taha ʻoku muimui kia Sīsū Kalaisi. Ko e ʻAposetoló ko ha ākonga kuo ui ke ne hoko ko ha fakamoʻoni makehe ʻo Kalaisi (T&F 107:23). Ko e ʻuhinga ʻo e foʻi lea ʻAposetoló ko ha “[taha] kuo fekauʻi ke nau ʻalu atu” (Bible Dictionary, “Apostle,” 612). Kuo fekauʻi ʻa e Kōlomu ʻo e Kau ʻĀposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke nau ʻalu atu ʻo fakamoʻoniʻi ki he māmaní ko Kalaisi ʻa e Fakamoʻuí mo e Huhuʻi ki he faʻahinga ʻo e tangatá.

  • Ko e hā ne mahuʻinga ai ke ui ʻe Sīsū ha kau ʻAposetoló? (Vakai, Mātiu 9:36–38; 16:19; Maʻake 3:14–15; Sione 20:19–21, 23; ʻEfesō 4:11–15. Ke nau tokoni kia Sīsū ʻi hono malangaʻaki ʻo e ongoongoleleí pea ke nau tataki ʻa e Siasí mo maʻu ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí hili e mavahe ʻa Sīsuú.) Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ui ʻe he ʻEikí ha kau ʻAposetolo he ʻahó ni?

  • Naʻe fili fēfeeʻi ʻe Sīsū ʻa e fuofua kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá? (Vakai, Luke 6:12–13.) Ko e hā e teuteu naʻe fai ʻe Sīsū ki hono ui kinautolú? ʻOku fakafehoanaki fēfē nai ʻa e meʻá ni mo e founga ʻoku fili ʻaki ha kakai ke nau hoko ko ha Kau ʻAposetolo mo ngāue ʻi ha ngaahi fatongia kehe he Siasí? (ʻOku lotu e kau takí mo nau fekumi ki ha ngaahi ueʻi fakalaumālie ke nau ʻiloʻi ko hai kuo fili ʻe he ʻEikí ke ngāue ʻi he fatongia taki taha.)

  • Ko e hā ʻoku fakahā mai ʻe he folofolá ʻo kau ki he hisitōlia pea mo e ʻulungāanga ʻo e kau tangata ne ui ʻe Sīsū ke nau hoko ko e Kau ʻAposetoló? (Vakai, Luke 5:5, 8, 11, 27–28. ʻE lava ke kau he ngaahi talí, naʻe ʻikai ke akoʻi kinautolu ki he ngāué, ka ko ha kau tangata loto fakatōkilalo, talangofua mo ngāue mālohi pea naʻa nau loto ke feilaulauʻi ʻa e meʻa kotoa pē ke nau muimui ʻi he ʻEikí.) Ko e hā ʻoku fokotuʻu mai ʻe he meʻá ni kau ki he tuʻunga taau ʻa ha taha ke ne tauhi ki he ʻEikí? (Vakai foki, T&F 4:3, 5–6; Ko e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:5.)

3. Ko hono fakanofo mo fakahinohinoʻi ʻe Sīsū ʻa e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

Lau pea mou aleaʻi e ngaahi potu folofola kuó ke filifili mei he Mātiu 10. Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā ʻo e fakanofo ʻe Kalaisi ʻa e Kau ʻAposetoló.

  • Hili hono ui ʻe Sīsū ʻa e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, naʻá ne foaki kiate kinautolu ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo fakahinohinoʻi kinautolu ʻi honau ngaahi fatongiá. Ko e hā ʻoku tau ʻilo kau ki he mālohi mo e ngaahi fatongia ʻo e Kau ʻAposetoló mei he akonaki ʻa Sīsū ʻi he Mātiu 10? (Hiki e ngaahi tali ʻa e kalasí ʻi he palakipoé. ʻE lava ke kau he ngaahi talí ʻa e ngaahi meʻa ko ʻeni ʻoku hā atu ʻi laló.)

    1. ʻOku nau maʻu ʻa e mafai ke fakamoʻui fakalaumālie mo fakatuʻasino ʻa e mahakí (veesi 1).

    2. ʻOku fekauʻi kinautolu ki he fanga sipi hē ʻo ʻIsilelí ke nau malangaʻi ʻoku ofi mai ʻa e puleʻanga ʻo e langí (6–7)

    3. Fakaʻaongaʻi honau mafai lakanga fakataulaʻeikí ke tāpuakiʻi mo fakamoʻui ʻa e kakaí (veesi 8).

    4. Ke nau fekumi kiate kinautolu ʻoku nau mateuteu ke fanongo ki he ongoongoleleí (veesi 11–14).

    5. Ke nau lea ʻo fakatatau mo e tataki ʻa e Laumālié (veesi 19–20).

    6. Ke nau foaki ʻenau moʻuí kotoa ki he ngāue ʻa e Fakamoʻuí (veesi 39).

  • ʻOku fakafehoanaki fēfē ʻa e ngaahi mālohi mo e ngaahi fatongia ne foaki ki he ʻuluaki kau ʻAposetoló pea mo e ngaahi mālohi mo e ngaahi fatongia ne foaki ki he Kau ʻĀposetolo ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní? (Vakai, T&F 107:23, 33, 35; 112:14, 19–22, 30–31.) Kuo fakakakato fēfē ʻe he Kau ʻAposetolo ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní honau ngaahi fatongia ko ʻení?

  • Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa ʻaki kiate kinautolu ʻoku muimui ki he Kau ʻAposetoló? (Vakai, Mātiu 10:40–42; vakai foki, T&F 124:45–46.)

    Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sipenisā W. Kimipolo: “He ʻikai lava ha taha faivelenga mo muimui pau ki he kau taki ʻo e Siasí, ʻa ia kuo vaheʻi ʻe he ʻEikí, ke ne hē mei he moʻoní. He ʻikai pē lava ke hē ʻa e Siasí ni; he ʻikai lava ʻe he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻo takihalaʻi kimoutolu, naʻe ʻikai pea he ʻikai pē ke nau lava ʻo fai pehē” (ʻi he Conference Report, Apr. 1951, 104).

Fakaʻosí

Fakamoʻoni ko e Mīsaia moʻoní ʻa Sīsū Kalaisi pea ʻoku hoko ʻa e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko ha kau fakamoʻoni makehe kiate ia. Te ke lava ʻo fakamatala ki ha meʻa ne hoko kiate koe ʻi hano tāpuekina hoʻo moʻuí koeʻuhí ko haʻo muimui ki ha akonaki ʻa ha ʻAposetolo.

Ngaahi Fakakaukau ke Fakalahi ki Hono Akoʻi ʻo e Lēsoní

ʻOku hoko ʻa e nāunau ko ʻení ko ha fakalahi ki he lēsoni ʻoku fokotuʻu atú. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ha fakakaukau ʻe taha pe lahi ange mei heni ke hoko ko ha konga ʻo e lēsoní.

1. Ko e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Ua ʻi he lolotonga ní.

Fakaʻaliʻali ha ngaahi fakatātā ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Ua ʻi he lolotonga ní peá ke tokoniʻi ʻa e kalasí ke nau ako mo ʻiloʻi honau ngaahi hingoá. Te ke lava ke fakaʻaongaʻi ʻa e kiʻi sivi ko ʻení:

ʻOange ke takitāuhi ʻa e kalasí he penivahevahe mo ha laʻi pepa, peá ke kole ange ke fakafikefika ʻenau laʻi pepá mei he 1 ki he 12 ʻo fakaholoholo mei ʻolunga ki lalo. Fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo e ʻĀposetolo taki taha kae ʻoua naʻá ke fakahā hono hingoá, peá ke kole ange ki he kalasí ke nau hiki hono hingoá ʻi heʻenau laʻi pepá ʻi he fika totonú. Ka hili hoʻo fakaʻaliʻali kotoa ʻa e ngaahi fakatātaá, pea mou vakaiʻi ʻa e tali ʻoku tonú.

2. Ko e ʻuluaki Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

Tokoniʻi e kalasí ke nau ako ʻa e ngaahi hingoa ʻo e ʻuluaki kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā uá (Mātiu 10:2–4). Fai ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi haʻo fakalea pē ʻaʻau ke tokoni ʻi hono fakamahino ki he kalasí ʻa e faikehekehe ʻo e Kau ʻAposetoló ʻi he lau ʻa e folofolá:

Ne ʻi ai ha ongo ʻAposetolo ko Sēmesi: Sēmesi ko e foha ʻo Sēpetí pea mo Sēmesi ko e foha ʻo ʻAlefiusí. Ko e toko ua ne ui ko Saimone: Saimone Pita mo Saimone ko e Kēnaní, ʻa ia ne toe ʻiloa ko Saimone Sēloté (“ko e tōtuʻa ʻene māfaná”). Ko e toko ua ne ui ko Siutasí: Ko Siutasi (ne toe ui ko Lepiusi Tatiusí) pea mo Siutasi ʻIsikaliote naʻá ne lavakiʻi ʻa Kalaisí. Ko Mātiu ne ui ko Līvaí ʻi he Luke 5:27–28. Ko Tōmasi ne ui ko Titimasí, ko hono ʻuhingá ko e “māhanga.” Ko e ʻAposetolo ko ia naʻe ui ko Pātolomiu ʻi he ngaahi tohi ʻa Mātiu, Maʻake pea mo Luké, ʻoku mahaloʻi ko e toko taha tatau pē ia naʻe toe ui ko Nātaniela ʻi he ongoongolelei ʻa Sioné.

3. “Ko ia ʻoku ʻofa lahi hake ki he tamaí pe ko e faʻeé ʻiate aú, ʻoku ʻikai taau mo ia ke ne maʻu au” (Mātiu 10:37)

Kole ki he kalasí ke nau lau ʻa e Mātiu 10:35–38.

  • ʻOku faʻa hoko fēfē ʻa e veesi 35 mo e 36 ʻi he taimi ʻoku kau ai ha taha ki he Siasí? ʻI heʻetau ʻilo ko ia ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ke melino mo uouangataha hotau ngaahi fāmilí, ko e hā naʻá ne folofola ʻaki ai ʻa e ngaahi leá ni? Ko hai ʻoku totonu ke ʻuluaki foaki ki ai ʻetau tokangá pea mo ʻetau ʻofá? (Vakai ki he veesi 37–38; vakai foki, Luke 14:33.)

4. Ngaahi fakamatala fakavitiō

ʻE ʻaonga ʻa e konga ʻuluaki ʻo e “Ngaahi Anga Fakafonua ʻo e Fuakava Foʻoú,” ko ha konga mei he Ngaahi Fakamatala Fakavitiō ʻo e Fuakava Foʻoú (53914 900) ki he lēsoni ko ʻení. ʻOku kau ʻi he kongá ni ha ngaahi fakamatala fekauʻaki mo hono mahuʻinga kia Sīsū ke ne fakahā ko Ia ʻa e tokotaha kuo paní pe ko e Mīsaiá (Luke 4:18); ʻa e lotu he falelotu faka-Siú; ko hono ʻuhinga ʻo e malanga- ʻaki ʻa e ongoongoleleí taʻe ʻi ai ha paʻanga pe ko ha meʻakaí pea mo hono fakahinohinoʻi ʻe Sīsū ʻene Kau ʻAposetoló ʻi he meʻa ke nau faí (Mātiu 10:9–10).

Paaki