Lautohi Faka-Sāpaté: Tokāteline ʻo e Ongoongoleleí
Lēsoni 13: ‘Te u ʻAtu Kiate Koe ʻa e Kī ʻo e Puleʻangá’


Lēsoni 13

“Te u ʻAtu Kiate Koe ʻa e Kī ʻo e Puleʻangá”

Mātiu 15:21–17:9

Taumuʻá

Ke fakamālohia e fakamoʻoni ʻa e kalasí ko e Kalaisí ʻa Sīsū, pea kuo toe fakafoki mai ʻa e ngaahi kī ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí, ʻa ia ne foaki mai ʻi he Moʻunga ʻo e Liliú.

Teuteú

  1. Lau, fakalaulauloto mo ke lotua ʻa e ngaahi potu folofola ko ʻení:

    1. Mātiu 15:21–39. Ko hono fakamoʻui ʻe Sīsū e tama ʻa ha fefine Senitaile peá ne fafanga ʻi he mana ha fuʻu kakai ne laka hake he toko 4,000, ko e tokolahi ʻo kinautolu ko ha kau Senitaile.

    2. Mātiu 16:13–19. Ko e fakamoʻoniʻi ʻe Pita ko e Kalaisí ʻa Sīsū. Ko e akoʻi ʻe Sīsū ʻoku langa hono Siasí ʻi he maka ʻo e fakahaá mo ne talaʻofa ke ʻoange kia Pita ʻa e ngaahi kī ʻo e puleʻangá.

    3. Mātiu 17:1–9. Ko e liliu ʻa Sīsū ʻi he lotolotonga ʻo Pita, Sēmesi mo Sioné.

  2. Fakalahi ki he laukongá: Maʻake 7:24–9:10; Luke 9:18–36; 12:54–57.

Fokotuʻu Ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻaki e Tokangá

Fakaʻaongaʻi ʻa e ʻekitivitī ko ʻení pe ko haʻo ʻekitivitī pē ʻaʻau ʻe feʻungá ke kamata ʻaki ʻa e lēsoní.

Fakamatalaʻi ange ʻa e talanoa ko ʻení:

ʻI he ngaahi taʻu kuohili angé, naʻe ʻaʻahi ai ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo pea mo ha kau taki kehe ʻo e Siasí ki ha falelotu lahi ʻi Kōpenihaikeni ʻi Tenimaʻaké, ʻa ia ʻoku ʻi ai ha ngaahi maka fakamanatu ʻo Sīsū Kalaisi mo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ko ha faʻu ʻe he tangata ko Pēteli Tōvalasoní (Bertel Thorvaldsen). ʻI haʻane lea fekauʻaki mo e meʻa ne hokó, naʻe pehē ai ʻe ʻEletā Lekisī D. Pinikā: “ ʻI heʻemau vakavakai holo ki he ngāue fakaʻofoʻofa ko iá, ne mau fakatokangaʻi ai ha maka fakamanatu ʻo Pita, ʻoku ʻi ai ha ngaahi kī ʻi hono nimá… .ʻI he teuteu ko ia ke mau mavahé, naʻe tuʻu ʻa e tangata tauhi ʻapi Tenimaʻaké ni… .ʻi he veʻe matapaá ko e tatali ke mau mavahe. Naʻe lulululu ʻa Palesiteni Kimipolo pea mo ia [mo ne] fakamālō ange ki heʻene anga-lelei ʻo tuku mai ke mau ʻaʻahi ki he falelotú ni. Hili iá, naʻá ne toki fakamatala ki he siasi naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū Kalaisí mo hono mahuʻinga kiate kitautolú… . Naʻá ne tānaki fakataha mai ʻa Palesiteni Tena, ʻEletā Monisoni pea mo ʻEletā Peeka ke nau ʻunu- ʻunu ofi mai kiate ia, peá ne pehē ange, ‘Ko e kau ʻAposetolo moʻui kitautolu ʻa e ʻEikí ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ʻi ai ha Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Ua pea mo ha toko tolu kehe ʻa ia ko e kau palesitenisī ʻo e Siasí. ʻOku tau maʻu ʻa e ngaahi kī totonú, ʻo hangē ko Pitá, pea ʻoku tau fakaʻaongaʻi kinautolu ʻi he ʻaho kotoa pē. ʻOku tau fakaʻaongaʻi kinautolu ʻi he maʻumaʻuluta’” (in Conference Report, Oct. 1976, 104; pe Tūhulu, Fep. 1977, 67).

Fakamatalaʻi ange, ʻe aleaʻi ʻi he lēsoni ko ʻení ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e founga ne maʻu ai kinautolu ʻe Pita ʻi he Moʻunga ʻo e Liliú.

Aleaʻi ʻo e Folofolá mo Hono Fakahokó

Filifili ʻi he faʻa lotu ʻa e ngaahi potu folofola, ngaahi fehuʻi, mo ha toe ngaahi nāunau lēsoni kehe ʻa ia te ne lava ʻo feau lelei taha ʻa e ngaahi fie maʻu ʻa e mēmipa ʻo e kalasí. Mou aleaʻi ʻa e founga ʻe lava fakahoko ʻa e ngaahi potu folofola kuo filí ʻi he moʻui fakaʻahó. Fakalotolahiʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau vahevahe ha ngaahi meʻa kuo nau aʻusia ʻa ia ʻoku fekauʻaki mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakafolofolá.

1. Ko hono fakamoʻui ʻe Sīsū ʻa e tama ʻa ha fefine Senitaile mo ne fafanga ha kakai ne tokolahi ange he 4,000.

Mou aleaʻi ʻa e Mātiu 15:21–39. Fakaafeʻi ha niʻihi he kalasí ke nau lau leʻolahi e ngaahi potu folofola kuo filifilí.

  • Ko e hā ne kole ange ʻe he fefine Kēnaní ke fai ʻe Sīsuú? (Vakai, Mātiu 15:22.) Ko e hā ne ʻikai ke fai mo tali ai ʻe Sīsū ʻene kolé he vave tahá? (Vakai, Mātiu 15:24. Ko e fefine Senitaile ia–pea naʻe ʻikai ʻo e fale ʻo ʻIsilelí. ʻI he taimi ko ia, ne teʻeki foaki ʻa e ongoongoleleí ia ki he kau Senitailé.) Ko e hā ne faifai pea fakamoʻui ai ʻe Sīsū e tama ʻa e fefiné? (Vakai, Mātiu 15:28.) Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he fefiné ni? (ʻE lava ke kau he ngaahi talí, ko kinautolu ʻoku ʻikai ke nau maʻu e kakato ʻo e ongoongoleleí, te nau lava pē ʻo maʻu ha tui lahi pea ʻoku totonu ke ʻoua naʻa mole ʻetau tuí ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke ʻomi ai e ngaahi tāpuakí he vave tahá ʻo fakatatau mo ʻetau fiemaʻú.)

  • Naʻe hāʻele ʻa e Fakamoʻuí ki he Tahi Kālelí, ʻo ne fononga atu ʻi Tikāpolisi (Maʻake 7:31). Ko Tikāpolisi ko ha feituʻu ia ʻi he fakahahake ʻo e Tahi Kālelí, ʻa ia ne tokolahi ha kau Senitaile ne nofo ai. Naʻe fakahā fēfē ʻe he ʻEikí ʻene manavaʻofa ki he kakai ne nau nofo aí? (Vakai Mātiu 15:29–31.) Naʻe tali fēfē ia ʻe he kakai tokolahi ko ʻení? (Vakai, Mātiu 15:31.) Ko e hā ha ngaahi mana ʻi hotau ngaahi ʻahó ni kuó ne ueʻi koe ke ke fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá?

  • Naʻe nofo e fuʻu kakai tokolahí ni mo Sīsū ʻi ha ʻaho ʻe tolu, pea ʻi he taimi ne totonu ke nau mavahe aí, ne ʻikai finangalo ʻa Sīsū ke nau ʻalu fiekaia. Ko e hā e mana ne fakahoko ʻe Sīsū maʻanautolú? (Vakai Mātiu 15:32–38.)

    Fakamatalaʻi ange, ko e mana kehe ʻeni ia mei he mana ko ia ne fafanga ai ʻa e toko 5,000 (Mātiu 14:15–21) he ko e tokolahi ʻo e kakaí ni ko ha kau Senitaile. Naʻe fakamatala ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī fekauʻaki mo hono fafanga ʻo e toko 5,000, ʻo pehē naʻe hanga ʻe Sīsū ʻo “fakatoka ha fakavaʻe ki heʻene malanga fisifisimuʻa ko ia ʻo kau ki he Mā ʻo e Moʻuí” (Sione (Sione 6:22–69; vakai ki he lēsoni 12). ʻI heʻene fafanga ko ia ki mui ʻa e toko 4,000, naʻe hanga ʻe Sīsū ʻo akoʻi mahino mai ʻe lava he kahaʻú ke ʻave ʻa e mā ʻo e moʻuí ki he ngaahi fonua Senitailé. (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1966–73], 1:375.)

2. Ko hono talaʻofa kia Pita ʻa e ngaahi kī ʻo e puleʻangá.

Lau pea mou aleaʻi ʻa e Mātiu 16:13–19.

  • Naʻe mavahe ʻa Sīsū mei Tikāpolisi ʻo ne fononga ki he feituʻu ko Sesalia ʻi Filipai, ʻa ia naʻá ne fehuʻi ai ki heʻene kau ākongá, “Ka ʻoku mou pehē ʻe kimoutolu ko hai au? (Mātiu 16:15). Ko e hā e tali ʻa Pitá? (Vakai, Mātiu 16:16.) Ko e hā ʻe maʻuʻanga tokoni ʻo e fakamoʻoni ʻa Pitá? (Vakai, Mātiu 16:17.) Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he talanoá ni ʻo fekauʻaki mo ʻetau ngaahi fakamoʻoní?

  • Naʻe folofola ʻa Sīsū kia Pita, “Te u langa hoku siasí ki he maká ni” (Mātiu 16:18). Naʻe ako ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá naʻe ʻuhinga ʻa Sīsū ki he maka ʻo e fakahaá (Teachings of the Prophet Joseph Smith, sel. Joseph Fielding Smith [1976], 274). Ko e hā ha founga ʻoku hoko ai ʻa e fakahaá ko ha fakavaʻe ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí?

  • Naʻe talaʻofa ʻa e ʻEikí te ne ʻoange kia Pita ʻa e “[ngaahi] kī ki he puleʻanga ʻo e langí” (Mātiu 16:19). Ko e hā e ngaahi kī ko ʻení? Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku fie maʻu ai kinautolú? (Vakai, T&F 128:9–10; 132:46.) Ko hai ʻokú ne maʻu kinautolu he ʻaho ní?

    Naʻe ako ʻa Palesiteni Siosefa F. Sāmita ʻo pehē:

    “ ʻI hono fakalūkufuá, ko e Lakanga Fakataulaʻeikí ʻoku foaki ia ki he tangatá ke ne ngāueʻaki ko ha fakafofonga ʻo e ʻOtuá. ʻOku foaki ange ʻa e mafai ko ʻení ki he tangata kotoa pē kuo fakanofo ki ha faʻahinga tuʻunga ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí.

    “Ka ʻoku fie maʻu ko e ngāue kotoa pē ʻe fakahoko ʻi he malumalu ʻo e mafaí ni, ʻoku fakahoko ia ʻi he taimi, feituʻu mo e founga totonu pea ʻi he fokotuʻutuʻu totonu. ʻOku hanga ʻe he mafai ʻo hono fakahinohino e ngāué ni, ʻo faʻu e ngaahi kī ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí. ʻI hono kakató, ʻoku maʻu ʻa e ngaahi kií ʻe he tokotaha pē ʻi he kuonga, ʻa ia ko e palōfitá mo e palesiteni ʻo e Siasí. Te ne vaheʻi ha konga ʻo hono mafaí ki ha taha, ʻa ia ʻe maʻu leva ai ʻe he tokotaha ko iá e ngaahi kī ki he ngāue ko iá” (Gospel Doctrine, 5th ed. [1939], 136).

  • Ko e hā ʻoku hoko ai e ʻilo ko ʻeni ko e palōfitá ʻokú ne maʻu e ngaahi kī ko ʻení, ko ha konga mahuʻinga ia ʻo ʻetau fakamoʻoní?

3. Ko e liliu ʻa Sīsū ʻi he lotolotonga ʻo Pita, Sēmesi pea mo Sioné.

Lau pea mou aleaʻi ʻa e Mātiu 17:1–9. Fakamatala ange, ʻi ha uike ʻe taha hili hono talaʻofa ange ʻe he ʻEikí kia Pita ʻa e ngaahi kī ʻo e puleʻangá, naʻá ne (Pita) fakamoʻoni mo Sēmesi mo Sione ki he Liliu ʻa e Fakamoʻuí, ʻo ne maʻu ai ha ʻilo mahuʻinga mo e ngaahi kií. Ko e taha ʻeni ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga ne hoko ʻi he Fuakava Foʻoú. Naʻá ne tokoni ki hono teuteuʻi ʻa Sīsū ki he Fakaleleí mo fakamālohia ai ʻa e kau ʻAposetolo ʻe toko tolú ki he ngaahi fatongia ʻe tānaki atu kiate kinautolú ʻi heʻenau hoko ko e kau taki ʻo e Siasí.

  • Ko e hā e ʻuhinga ʻo e liliú? (Ko ha liliu fakataimi ʻi ha fōtunga pe ko ha natula ʻo ha taha; ko ha liliu ki ha tuʻunga ʻoku toe nāunauʻia angé. ʻOku fakahoko ia ʻe he mālohi ʻo e ʻOtuá. Vakai, T&F 67:11; Mōsese 1:11.)

  • Fakatatau mo e Mātiu 17:1–5, ko e hā ne hoko ʻi he taimi naʻe ʻi he Moʻunga ʻo e Liliú ai ʻa Sīsū, Pita, Sēmesi pea mo Sioné? (Te ke lava ʻo lisi e ngaahi tali ʻa e kalasí ʻi he palakipoé.)

    1. Ko e ulo e fofonga ʻo Sīsuú ʻo hangē ko e laʻaá, pea hina ekiaki hono kofú.

    2. Ko e hā mai ʻa Mōsese mo ʻIlaisé (ʻIlaisiā).

    3. “Fakamalu ʻaki kinautolu ha ʻao ngingila,” pea ongo mai mo e leʻo ʻo e Tamaí ko e fakamoʻoni ki hono ʻAló.

    Te ke lava ʻo fakamatalaʻi ange, ʻoku lahi ha ngaahi founga ʻoku fakaʻaongaʻi ki ai ʻa e hingoa ʻIlaisé ʻi he folofolá. ʻI he Mātiu 17:3–4 ko e tatau faka-Kalisi ia ʻo e foʻi lea faka-Hepelū ko ia ko e ʻIlaisiā. ʻI he ngaahi feituʻu kehé (hangē ko e Mātiu 17:10–13), ko ha hingoa ʻoku fakamatalaʻi ʻaki ha taha ko ha fakamelomelo pe tomuʻa teuteuʻi.

    Fakamatalaʻi ange, kuo akoʻi mai ʻe he kau palōfita ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ha ngaahi meʻa lahi kau ki he meʻa ne hoko ʻi he Moʻunga ʻo e Liliú. Mou vakaiʻi mo e kalasí ʻa e ngaahi akonaki ko ʻení pea ʻo ka fie maʻu, hiki fakanounouʻi kinautolu ʻi he palakipoé:

    1. Naʻe mamata ʻa Pita, Sēmesi mo Sione ki ha meʻa-hā-mai ʻo e liliu ʻi he māmaní ʻi he Hāʻele ʻAnga Ua mai ʻa e Fakamoʻuí (T&F 63:20–21).

    2. Naʻa nau “liliu he ʻao ʻo [Kalaisí]” (Teachings of the Prophet Joseph Smith, 158).

    3. Ne akoʻi kinautolu ʻo kau ki he pekia mo e toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí (Liliu ʻa Siosefa Sāmita ʻo e Luke 9:31).

    4. Naʻa nau maʻu meia Sīsū, Mōsese mo ʻIlaisiā ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻa ia ne nau fie maʻu ke tataki ʻaki ʻa e Siasí hili e pekia ʻa e Fakamoʻuí (Teachings of the Prophet Joseph Smith, 158; Joseph Fielding Smith, Doctrines of Salvation, 3 vols. [1954–56], 2:110).

  • ʻI he 1836, ne toe foki mai ai ʻa Mōsese mo ʻIlaisiā ki he māmaní. Naʻá na hilifaki hona ongo nimá ʻia Siosefa Sāmita mo ʻÕliva Kautele, ke toe fakafoki mai ai ʻa e ngaahi kī tatau mo ia ne foaki kia Pita, Sēmesi pea mo Sioné. Ko e hā e kī ne toe fakafoki mai ʻe Mōsesé? (Vakai, T&F 110:11. Ko e kī ʻo hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí.) Ko e hā e kī naʻe toe fakafoki mai ʻe ʻIlaisiaá? (Vakai, T&F 110:13–16. Ko e kī ʻo e mālohi ke fai fakamaʻú.) ʻOku fakaʻaongaʻi fēfē ʻa e kī ko iá he ʻahó ni? (ʻI he ngāue fakafaifekaú mo e ngāue fakatemipalé, ʻa ia ʻoku fakahoko ia ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí.)

  • Naʻe ako ʻa ʻEletā Tēvita B. Haiti ʻo pehē, naʻe fakataumuʻa ʻa e Liliu ʻa Sīsuú “ke fakamaama fakalaumālie ai kitautolu pea pehē foki mo kinautolu naʻa nau fakamoʻoniʻi fakatāutaha iá” (ʻi he Conference Report, Apr. 1977, 8; pe Tūhulu, ʻOkatopa 1977, 9). Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he Liliú ke ne tokoniʻi kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau fie maʻu ai ha mālohinga fakalaumālié?

    Te ke lava ʻo toe vakaiʻi ʻa e ngaahi fakakaukau ko ʻeni naʻe ʻomai ʻe ʻEletā Haití (ʻi he Conference Report, Apr. 1977, 9–10; pe Tūhulu, ʻOkatopa 1977, 7–9):

    1. ʻOku totonu ke tau muimui ʻi he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻo tau lotu ʻi he loto faivelenga ʻi he taimi ʻoku tau fie maʻu ai ha mālohinga fakalaumālié (Luke 9:28). ʻI haʻane lea fekauʻaki mo e Liliú, naʻe pehē ʻe ʻEletā Haiti: “Mahalo naʻe ʻikai ke ngata pē ʻi he ongoʻi ʻe Sīsū ha nonga fakalangi ʻi he faingamālie ko ia ʻe taha ʻe fetuʻutaki ai mo ʻEne Tamaí, ka naʻe toe lahi ange, ko ha ongo ʻa ia te Ne tokoniʻi Ia ʻi he ngāue fakalangi ʻoku ʻamanaki ke hoko maí… . ʻI heʻene lotu ki heʻene Tamaí, naʻe hākeakiʻi ia ʻo māʻolunga ange ʻi he taʻe tui mo e anga-kovi ʻo e māmani kuo nau fakasītuʻaʻi Iá.

    2. Te tau lava ʻo maʻu ʻa e tui ʻe fakamālohia kitautolu ʻe Sīsū ʻo hangē ko ia naʻá Ne fai kia Pita, Sēmesi pea mo Sioné. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Haiti, “Naʻá ne ʻave mo Ia ʻEne kau ʻAposetolo ʻe toko tolú ʻi he tui te nau lava, ʻi he hili ʻenau mamata ki Hono nāunaú … ʻo fakalotolahia ai kinautolu, pea fakamālohia ai mo ʻenau tuí ke teuteuʻi kinautolu ke nau matatali ʻa e taukae mo e ngaahi meʻafakamā ʻe muimui atú.”

    3. ʻE lava ke fakamālohia ʻetau fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí (Mātiu 17:5) pea mo e ngaahi tokāteline ʻo e ongoongoleleí. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Haiti, “Naʻe akoʻi ʻa e kau ʻAposetolo ʻe toko tolu ne filí ki he teuaki ʻo e pekia [ʻa e Fakamoʻuí] pea mo ʻEne toetuʻú, ʻa ia ko ha ngaahi akonaki te ne fakamālohia kinautolu fakatāutaha ʻi he ngaahi meʻa ʻe hoko ʻi he ʻaho lahi ka hokó.”

Fakaʻosí

Fakamamafaʻi ange ʻi heʻetau hoko ko ia ko e Kāingalotu ʻo e Siasí, ʻoku tau maʻu ai ha ngaahi fakamatala ke tokoni ʻi hono fakamahino kiate kitautolu ʻa e meʻa ne hoko ʻi he Moʻunga ʻo e Liliú. Fakamoʻoniʻi ange ʻa hono mahuʻinga ʻo e fakahaá he Siasí he ʻahó ni pea mo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Fakalotolahiʻi e kalasí te tau lava, ke hangē ko Pitá, ʻo ʻiloʻi ʻi hono fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, ko e Kalaisí ʻa Sīsū, ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtua Moʻuí.

Ngaahi Fakakaukau ke Fakalahi ki Hono Akoʻi ʻo e Lēsoní

ʻOku hoko ʻa e nāunau ko ʻení ko ha fakalahi ki he lēsoni ʻoku fokotuʻu atú. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ha fakakaukau ʻe taha pe lahi ange mei heni ke hoko ko ha konga ʻo e lēsoní.

Ngaahi Meʻa ne hoko ʻa ia ne fakamoʻoni ai ʻa e Tamaí ki he ʻAló

ʻOku ʻi ai ha meʻa ʻe fā ne hoko ʻoku hā he folofolá ʻa ia ne fakafeʻiloaki mo fakamoʻoniʻi ai ʻe he Tamaí ʻa hono ʻAló. Ko e taha ʻo kinautolu ne aleaʻi ʻi he lēsoni ko ʻení. Fakaafeʻi e kalasí ke nau fakamanatu ʻa e tolu ʻoku toé.

  1. Ko e papitaiso ʻo Sīsuú (Mātiu 3:13–17)

  2. Ko e Liliú (Mātiu 17:1–9)

  3. Ko e hā ʻa Sīsū ki he kau Nīfaí (3 Nīfai 11:1–7)

  4. Ko e ʻUluaki Mata-meʻa-hā-mai ʻa Siosefa Sāmitá (Hisitōlia ʻo Siosefa Sāmitá 1:13–17)

Paaki