Lautohi Faka-Sāpaté: Tokāteline ʻo e Ongoongoleleí
Lēsoni 37: Sīsū Kalaisi: ‘Ko e Kamataʻanga mo e Ngataʻanga ʻo [ʻEtau] Tuí’


Lēsoni 37

Sīsū Kalaisi: “Ko e Kamataʻanga mo e Ngataʻanga ʻo [ʻEtau] Tuí”

Hepelū

Taumuʻá

Ke fakamanatu ki he kalasí ʻoku maʻu ʻa e fakamoʻuí ʻo fakafou mai ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí pea mo e talangofua ki heʻene ngaahi fekaú.

Teuteú

  1. Lau, fakalaulauloto mo ke lotua ʻa e ngaahi potu folofola ko ʻení:

    1. Hepelū 1–4. Ko e fakamoʻoni ʻa Paula ko e Fakamoʻuí ʻa Sīsū Kalaisi, ko e ʻAlo Tofu Pē Taha Naʻe Fakatupu ʻe he Tamai Hēvaní.

    2. Hepelū 5; 6:20; 7. Ko hono fakamatalaʻi ʻe Paula ko e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ko ha konga ia ʻo e kakato ʻo e ongoongoleleí.

    3. Hepelū 8:1–10:18. Ko e akonaki ʻa Paula ko e fono ʻa Mōsesé ko ha fuakava motuʻa ia ʻi he vahaʻa ʻo e ʻOtuá mo ʻene fānaú, ka ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻa e fuakava foʻoú. Ko e fuakava motuʻá ko ha fakataipe pe sīpinga ia ʻo e fuakava foʻoú, ka ko e fuakava foʻoú pē ʻokú ne maʻu e mālohi ke fakahaofí.

    4. Hepelū 10:19–11:40. Ko e ekinaki ʻa Paula ki he kāingalotú ke nau ngāueʻi ʻenau tui kia Sīsū Kalaisí kae maʻu hanau tuʻunga ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

  2. Fakalahi ki he laukongá: Hepelū 6; 12–13.

  3. Fokotuʻu ki hono akoʻí: Tokanga ke ʻoua naʻá ke malanga. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻe fie maʻu ke ke akonaki nounou ke fai ha fakamatala, ka ʻoku fakamoleki ʻe he fakamatala lōloá hono ʻaongá ʻi he taimi ʻoku hoko ai ia ko ha founga fakafaiako pē ia ʻokú ke fakaʻaongaʻí. Hili haʻo fai ha fakamatala pe fakamatalaʻi ha tefitoʻi moʻoni, fakapapauʻi ʻokú ke ʻoange ha ngaahi faingamālie ki he kalasí ke nau tali mo ʻomi haʻanau fokotuʻu. (Vakai, ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó [36123 900], peesi 67–80, 102–103, 208–209.)

Fokotuʻu Ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻaki e Tokangá

Fakaʻaongaʻi ʻa e ʻekitivitī ko ʻení pe ko haʻo ʻekitivitī pē ʻaʻau ʻe feʻungá ke kamata ʻaki ʻa e lēsoní.

Fakamatalaʻi ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení, peá ke kole ange ki he kalasí ke nau kumi ha potu folofola ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ʻi ha taha ʻo e ngaahi meʻa ne hokó. (ʻOku fokotuʻu atu ha ngaahi potu folofola ʻi he haʻí.)

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻaki e Tokangá

  1. Ko ha toki ʻiloʻi ʻe ha kiʻi leka he Palaimelí naʻe fakatupu ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e māmaní mo ʻene fie ʻilo pe ko e fē feituʻu he folofolá ʻoku fakamatalaʻi aí. (Hepelū 1:2; Sione 1:1–3, 10; ʻEfesō 3:9; Mōsaia 3:8)

  2. Ko ha palopalemaʻia hao kaungāmeʻa peá ne fifili pe ʻoku lava fēfē ʻa e Fakamoʻuí ʻo tokanga fakatāutaha mai ki ai pea mahino kiate ia ʻa e meʻa ʻokú ne fouá (Hepelū 2:6–8, 18; 2 Nīfai 1:15; ʻAlamā 7:11–12)

  3. Ko ha fifili hao kaumeʻa pe ʻoku fuʻu fie maʻu nai ke maʻu ʻe ha taha ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ka ne toki fakahoko e papitaisó mo e ngaahi ouau kehé. (Hepelū 5:1, 4; ʻEkesōtosi 28:41; Sione 15:16)

Fakaafeʻi ha toko taha pe toko ua he kalasí ke na lau ʻa e ngaahi potu folofola kuo nau fili ki he tuʻunga taki taha. Fakamahino ange, ʻoku hā he tohi ʻa Paula ki he kakai Hepeluú, ha ngaahi folofola ʻe ʻaonga ʻi he ngaahi tuʻungá taki taha. Fakaafeʻi e kalasí ke nau fanongo ki he ngaahi folofola ko ʻení lolotonga hoʻomou aleaʻi ʻa e tohi ʻa Hepeluú.

Aleaʻi ʻo e Folofolá mo Hono Fakahokó

Lolotonga ko ia hoʻo akoʻi ʻa e ngaahi folofola ko ʻení, mou aleaʻi foki ai mo ha ngaahi founga ʻe fakaʻaongaʻi ai kinautolu ʻi he moʻui fakaʻahó. Fakalotolahiʻi e kalasí ke nau fakamatala ki ha ngaahi meʻa ne hoko kiate kinautolu ʻa ia ʻoku felāveʻi mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakafolofolá.

Fakamatalaʻi ange, ʻi he kotoa ʻo ʻene ngaahi fononga fakafaifekaú, ne fekumi ai ʻa Paula ke ne fakalotoʻi e kāingalotú ʻoku totonu ke ʻoua te nau toe fakaʻaongaʻi ʻa e fono ʻa Mōsesé. Lolotonga hono ʻiloʻi ʻe he kau Kalisitiane Siú ʻoku maʻu ʻa e fakamoʻuí ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí, ne tokolahi hanau niʻihi ne kei tui pē ʻe fie maʻu e talangofua ki he fono ʻa Mōsesé ke maʻu ai honau fakamoʻuí. Naʻe fai ʻe Paula ʻene tohi ki he kakai Hepeluú ke toe fakamamafaʻi kuo ʻosi fakakakato ʻia Kalaisi ʻa e fono ʻa Mōsesé.

1. Ko e Fakamoʻuí ʻa Sīsū Kalaisi, ko e ʻAlo Tofu Pē Taha Naʻe Fakatupu ʻe he Tamai Hēvaní.

Mou aleaʻi ʻa e Hepelū 1–4. Fakaafeʻi e kalasí ke nau lau e ngaahi potu folofola kuo filifilí.

  • Ko e hā ʻoku tau ako mei he Hepelū 1 ʻo kau kia Sīsū Kalaisi? (Hiki e ngaahi tali ʻa e kalasí he palakipoé. ʻE lava ke kau he ngaahi talí ʻa e ngaahi meʻa ko ʻeni ʻoku hā atu ʻi laló.)

    1. Naʻá ne fakatupu ʻa e māmaní (veesi 2, 10).

    2. Ko e tatau ia ʻo e ʻOtua ko e Tamaí (veesi 3).

    3. Naʻá ne totongi ʻetau ngaahi angahalá (veesi 3).

    4. Ko e ʻUluaki ʻAlo Fakatupu Ia ʻo e ʻOtua ko e Tamaí (veesi 5–6).

    5. ʻOku taʻeliliua mo taʻengata ʻa hono nāunaú mo hono mālohí (veesi 8, 12).

  • Naʻe pehē ʻe Paula, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá naʻe “māʻolunga lahi ʻaupito ia ʻi he kau ʻāngeló” (Hepelū 1:4), pea naʻe toe hoko foki ia ʻo “māʻulalo siʻi ʻi he kau ʻāngeló” (Hepelū 2:9). Ko e hā ha ngaahi founga ne ngaohi ai ʻa Sīsū ʻo “māʻulalo siʻi ʻi he kau ʻāngeló”? (Vakai, Mōsaia 13:34–35. Naʻá ne haʻu ki he māmaní ʻo maʻu ʻa e sino fakamatelié pea naʻe fakataumuʻa ke ne mamahi mo pekia.) Ko e hā hono ʻuhinga ne fie maʻu ke hoko ai ʻení? (Vakai, Hepelū 2:9–10, 16–18; 4:15–16; Vakai foki, Mātiu 23:10–11.)

  • Naʻe fakalotolahiʻi ʻe Paula ʻa e kāingalotú ke nau moʻui anga-tonu ka nau hū ki he mālōlōʻanga ʻo e ʻOtuá (Hepelū 3:7–19; 4:1–11). ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e hū ki he mālōlōʻanga ʻo e ʻOtua? (Vakai, T&F 84:23–24; 3 Nīfai 27:19.) Ko e hā e fakamatala ʻa Paula fekauʻaki mo e ʻuhinga ne ʻikai lava ai ha niʻihi ʻo e fānau ʻIsileli he kuonga ʻo Mōsesé, ʻo hu ki he mālōlōʻanga ʻo e ʻOtuá? (Vakai, Hepelū 3:7–11, 16–19; 4:1–2.) Te tau fetokoniʻaki fēfē ke tau hoko ʻo taau ke hū ki he mālōlōʻanga ʻo e ʻOtuá? (Vakai, Hepelū 3:13–14; 4:11; ʻAlamā 13:12–13, 16.)

2. Ko e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ko e konga ia ʻo e kakato ʻo e ongoongoleleí.

Lau pea mou aleaʻi ʻa e ngaahi potu folofola kuo filifili mei he Hepelū 5; 6:20; 7.

  • Ko e hā e ako ʻa Paula fekauʻaki mo e founga ʻe lava ke maʻu mo fakaʻaongaʻi ʻe ha tangata ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí? (Vakai, Hepelū 5:1–4.) Ko e hā hono ʻuhinga kuo pau ai ki he tangata ko ia ʻokú ne maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, ke “ui [ia] ʻe he ʻOtuá” kae ʻikai ke ne toʻo “ ʻa e ngāue tapú ni kiate iá”?

  • Ko e hā e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻoku ʻalu fakataha mo e fono ʻa Mōsesé? (Ko e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, ʻa ia ʻoku ui ko e Kau Taulaʻeiki ʻi he faʻahinga ʻo Līvaí, ʻa ia ʻoku siʻi angé pe ko e teuteuʻanga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. (Vakai, T&F 84:25–27.) Ko e hā e mafai ʻo e lakanga fakataula- ʻeikí ʻoku maʻu ʻe Sīsū Kalaisí? (Vakai, Hepelū 5:5–6; 6:20.) Fakamatalaʻi ange, ʻi he taimi naʻe hāʻele mai ai ʻa Sīsū ʻo fakakakato ʻa e fono ʻa Mōsesé, naʻá ne toe fakafoki mai ai mo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí. Ko e hā e ʻuhinga ne fie maʻu ai ʻení? (Vakai, Hepelū 7:11. ʻOku ʻikai ke maʻu ʻe he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻa e mafai ke fakahoko ʻa e ngaahi ouau kotoa pē ʻoku fie maʻu ki he fakamoʻuí.)

    “Naʻe ʻikai ke lava ʻe he fono ʻa Mōsesé pe ko e lakanga fakataulaʻeiki ʻo ʻĒloné, ʻa ē naʻa nau tokangaʻi iá, ʻo ʻai e fānau ʻa e ʻOtuá ke nau haohaoa. Ko e Lakanga Taulaʻeiki Faka- ʻĒloné ko ha mafai māʻulalo ia pea ʻokú ne tokangaʻi pē ʻe ia ʻa hono teuteuʻi ʻo e ongoongoleleí. Ko e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí leva ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, ko e lakanga fakataulaʻeiki māʻolungá ia, ʻa ia kuo fakamafaiʻi ke ne fakahoko ʻa e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí ʻi hono kakató pea ʻokú ne lava ʻo fakamaʻa ʻetau moʻuí ke tau toe lava ʻo foki ai ki he ʻafioʻanga ʻo e ʻEikí” (The Life and Teachings of Jesus and His Apostles [Church Educational System manual, 1979], 385–86; Vakai, foki T&F 107:18–20).

  • Ko e hā ʻoku tau ui ai ʻa e lakanga fakataulaʻeiki māʻolungá ko e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí? (Vakai T&F 107:2–4.) Kuo tāpuekina fēfē he ʻahó ni ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi heʻenau maʻu e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí pea mo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné? Kuo tāpuekina fēfē hoʻo moʻuí ʻe he lakanga fakataulaʻeikí?

3. Ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ko e fuakava foʻou ia ʻi he vahaʻa ʻo e ʻOtuá pea mo ʻene fānaú.

Lau pea mou aleaʻi ʻa e ngaahi potu folofola kuo filifili mei he Hepelū 8:1–10:18. Fakamatalaʻi ange, naʻe fakamanatu ʻe Paula ki he kāingalotu ʻo e Siasí, ko e mōihū ko ia ʻoku fai ʻi he fono ʻa Mōsesé naʻe fakataumuʻa ia ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

  • Fakatatau mo e Hepelū 8:5, ko e hā ne folofola ʻa e ʻEikí kia Mōsese ke ne fai lolotonga ʻene langa ʻa e tāpanekale ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau ʻIsilelí ki heʻenau huú? (Fakamatalaʻi ange, naʻe fakataipe ʻa e ngaahi kātoanga ne fakahoko ʻi he tāpanekalé ki he “ngaahi meʻa fakalangí,” ʻo hangē ko ia ʻoku hā ʻi laló.)

    Ouau ʻi he tāpanekalé:

    Ko e meʻa ʻokú ne fakafofongaʻí:

    1. Naʻe feilaulauʻaki ʻe he kau taulaʻeikí ʻa e fanga manú ki he ʻOtuá (Hepelū 10:1–4, 11).

    Ko e foaki ʻe Sīsū ia ko ha feilaulau maʻa ʻetau ngaahi angahalá (Hepelū 9:26–28; 10:4–12).

    1. Naʻe hili ʻe he kau taulaʻeikí ʻi he funga ʻōlita ʻa e toto mei he fanga manu ʻoku feilaulauʻí ko e fakataipe ʻo e fakamaʻa pe fakahaohaoaʻi ʻo e kakaí (Hepelū 9:6–7, 19–23).

    Ko e taʻataʻa ʻo Sīsuú, ʻa ia ne lilingi lolotonga e Fakaleleí, ʻokú ne fakamaʻa mo fakahaohaoaʻi kitautolu mei heʻetau ngaahi angahalá (Hepelū 9:11–15).

    1. Naʻe hū ʻa e taulaʻeiki lahí ʻi he puipuí ki he Potu Toputapú (Hepelū 9:1–7).

    Ko Sīsū ʻa e taulaʻeiki lahi maʻongoʻongá, naʻe hū he veilí ki loto langi (Hepelū 9:24).

  • Naʻe fakamatala ʻa Paula ko e fono ʻa Mōsesé ko ha fuakava motuʻa ia ʻi he vahaʻa ʻo e ʻOtuá mo hono kakaí (Hepelū 8:9; vakai foki, Kalētia 3:24–25). Ko e hā e fuakava foʻou ne ʻomi ʻe Sīsū Kalaisí? (Vakai, Hepelū 8:6–8, 10–13. Ko hono kakato ʻo e ongoongoleleí.) Fakamahino ange ko e fuakava motuʻá ʻoku fakamatalaʻi mai ia ʻi he Fuakava Motuʻa ʻo e Tohi Tapú, lolotonga ia ʻoku fakamatalaʻi mai ʻa e fuakava foʻoú ia ʻi he Fuakava Foʻoú.

  • Ko e hā hono ʻuhinga ne ʻikai lava ai ʻe he fuakava foʻoú ʻo fakahaohaoaʻi ʻa kinautolu ne nau kau ki aí? (Vakai, Hepelū 10:1–4.)Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku ʻomi ai kiate kitautolu ʻe he fuakava foʻoú ha ʻamanaki ʻoku toe lahi angé ki he haohaoá? (Vakai, Hepelū 10:9–18.)

4. Ko kinautolu ʻoku nau ngāueʻi ʻenau tui kia Sīsū Kalaisí, ʻe ʻi ai honau tuʻunga ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

Lau pea mou aleaʻi ʻa e ngaahi potu folofola kuo filifili mei he Hepelū 10:19–11:40. Fakamahino ange, ʻi he hili ko ia hono fakamatalaʻi ʻe Paula ʻa e ngaahi founga ʻoku hoko ai e kakato ʻo e ongoongoleleí ko ha fono ʻoku māʻolunga mo toe kakato angé ʻa ia ʻokú ne fetongi ʻa e fono ʻa Mōsesé, naʻá ne ekinaki leva ki he kāingalotú ke nau muimui ki he “hala foʻou pea moʻui” ko ʻení, ʻaki ʻenau tukutaha ʻenau tuí kia Sīsū Kalaisi (Hepelū 10:19–22).

  • Ko e hā e fuofua pe tefitoʻi moʻoni mahuʻinga taha ʻo e ongoongoleleí? (Vakai, Ko e Ngaahi Tefito ʻo e 1:4.) Ko e hā ʻa e tui? (Vakai, Hepelū 11:1; ʻAlamā 32:21; ʻEta 12:6.) ʻOku mahulu fēfē ange ʻa e tuí ʻi he falalá? Ko e hā ʻoku mahu- ʻinga ai ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí ki hotau fakamoʻuí?

  • Naʻe ʻoange ʻe Paula ha ngaahi fakatātā lahi ʻo ha kakai kuo nau ikunaʻi ha ngaahi meʻa lahi ʻo fakafou ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí. Ko hai naʻá ne lau ki aí? (Vakai, Hepelū 11:4–12, 17–34.) Hiki ʻi he palakipoé ʻa e ngaahi hingoa ʻo kinautolu ne lave ki aí, pea mou aleaʻi ha founga ne fie maʻu ai e tuí ki he ngāue ʻa e toko taha taki taha.

    Te ke lava ʻo vahevahe fakakulupu ʻa e kalasí ki he fealēleaʻaki ko ʻení. Vaheʻi ki he kulupu taki taha ke nau fakakaukauʻi ha niʻihi ʻo e kakai ʻoku hā ʻi he Hepelū 11. ʻOange ki he kulupú ha miniti siʻi ke nau aleaʻi ai e founga ne fie maʻu ai e tuí ki he ngāue ʻa e kakai taki taha, hili iá peá ke fekau ke nau taki taha līpooti e ngaahi olá ki he kalasí.

  • Naʻe toe ako mai foki ʻa Paula ʻe lava ʻe he tuí ʻo tokoniʻi kitautolu he ngaahi taimi ʻo e ʻahiʻahí pe faingataʻá (Hepelū 11:32–38). Kuo tokoniʻi fēfē koe ʻe he tuí ʻi haʻo fekuki mo ha ʻahiʻahi? Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kehe kuó ke maʻu (pe ko ha taha ʻokú ke ʻiloʻí) koe tupu mei haʻo ngāueʻi hoʻo tui kia Sīsū Kalaisí?

Fakaʻosí

Fakamahino ange, ʻoku tau mohu tāpuekina ke moʻui ʻi ha kuonga ʻoku kakato ai ʻa e ongoongoleleí. Fakamoʻoni ange, ʻoku makatuʻunga ʻa e fakamoʻuí ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí mo e talangofua ki heʻene ngaahi fekaú. Fakalotolahiʻi e kalasí ke nau tauhi ki heʻenau ngaahi fuakavá mo e ngaahi fekau ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí.

Ngaahi Fakakaukau ke Fakalahi ki Hono Akoʻi ʻo e Lēsoní

ʻOku hoko ʻa e nāunau ko ʻení ko ha fakalahi ki he lēsoni ʻoku fokotuʻu atú. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ha fakakaukau ʻe taha pe fakatouʻosi ke hoko ko ha konga ʻo e lēsoní.

1. ʻE fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻene ngaahi talaʻofá

  • Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻi he Hepelū 6:10–19 fekauʻaki mo e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá ki heʻene fānaú? Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻi he veesi 15 fekauʻaki mo hotau ngaahi vaá ʻi he ngaahi taimi kātekina ʻo e ʻahiʻahí pea mo hono maʻu ʻo e ngaahi talaʻofá mei he ʻOtuá? (Vakai foki, T&F 82:10.) Ko e hā ha ngaahi meʻa ne hoko kiate koe, ʻa ia ne fakakakato ai ʻe he ʻOtuá ʻene ngaahi talaʻofá?

2. “He ko ia ʻoku ʻofa ai ʻa e ʻEikí, ʻokú ne [fakatonutonu]” (Hepelū 12:6)

Kole ki he kalasí ke nau lau ʻa e Hepelū 12:5–11.

  • ʻOku fakatonutonuʻi fēfē kitautolu ʻe he ʻEikí? ʻOku hoko fēfē ʻa e fakatonu- tonu mei he ʻEikí ko ha “lelei maʻatautolu”? (Vakai, Hepelū 12:10; T&F 61:8; 95:1; 101:5.) Te tau lava fēfē ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e fakatonutonú ko ha faingamā- lie ia ke tau ako mo tupulaki ai? Fakaafeʻi e kalasí ke nau fakamatala fekauʻaki mo ha ngaahi taimi ne fakatonutonu ai kinautolu ʻe he ʻEikí pea ko e hā ne nau ako mei he meʻa ko ia ne hokó?

Paaki