Lautohi Faka-Sāpaté: Tokāteline ʻo e Ongoongoleleí
Lēsoni 32: ‘Moʻui ʻi he Laumālié’


Lēsoni 32

“Moʻui ʻi he Laumālié”

Ngāue 18:23–20:38; Kalētia

Taumuʻá

Ke fakalotolahiʻi e kalasí ke nau fekumi ki he ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea nau fakaʻehiʻehi mei he ngaahi ʻulungāanga te ne taʻofi kinautolu mei hono maʻu ʻo e ngaahi ueʻi ko ʻení.

Teuteú

  1. Lau, fakalaulauloto mo ke lotua ʻa e ngaahi potu folofola ko ʻení:

    1. Ngāue 18:23–19:41. Ko hono kamata ʻe Paula ʻa ʻene fononga faifekau hono tolú. Ko hono akoʻi ʻe ʻAkuila mo Pīsila ʻa e ongoongoleleí kia ʻApolosí. Ko hono akoʻi, papitaiso mo foaki ʻe Paula ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ki he kau tui ʻi ʻEfesoó. Ko hono langaki ʻe Temeteliō mo ha kau tufunga tuki siliva kehe ʻi ʻEfesoó, ke nau fakafetau kia Paulá.

    2. Ngāue 20. Ko e mavahe ʻa Paula mei ʻEfesō peá ne malanga ʻi Masitōnia mo Kalisi. ʻI heʻene foki ki Selusalemá, naʻá ne fai ha lea māvae ki he kau taki ʻo e Siasí mei ʻEfesoó, ʻo ne fakatokanga kiate kinautolu fekauʻaki mo e hē mei he moʻoní.

    3. Kalētia. Ko hono fai ʻe Paula ha tohi ʻo valokiʻi ʻaki e kau Kalētiá ʻi heʻenau toe foki ki he fono ʻa Mōsesé. Ko ʻene fakamanatu kiate kinautolu ʻa e fie maʻu ke tui kia Sīsū Kalaisi mo fakalotolahiʻi kinautolu ke nau fekumi ki he ngaahi fua ʻo e Laumālié.

  2. Kapau ʻe maʻu ha mape ʻo e fononga faifekau ʻa Paula hono tolú, peá ke faka-ʻaongaʻi ia ʻi he lēsoní.

  3. Fokotuʻu ki hono akoʻí: ʻOku faʻa hoko e ngaahi meʻa ne hoko ki hoʻo moʻuí ko ha ngaahi talanoa mo ha ngaahi sīpinga lelei kinautolu. Fakafalala ki he Laumālié ke ne tokoniʻi koe ke ke ʻiloʻi pe ko e fē ʻi he ngaahi meʻa ne hoko tonu kiate koé, ʻe feʻunga mo ʻaonga ke ke vahevahe mo e kalasí. (Vakai, ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga ange ʻi he Faiakó, [36123 900], peesi 220–226).

Fokotuʻu Ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻaki e Tokangá

Fakaʻaongaʻi ʻa e ʻekitivitī ko ʻení pe ko haʻo ʻekitivitī pē ʻaʻau ʻe feʻungá ke kamata- ʻaki ʻa e lēsoní.

Kole ki he kalasí ke nau fakakaukau ki hanau talēniti pe taukei ʻe taha (hangē ko hano tā ha meʻalea, tuitui, faʻu tohi, pe vaʻinga ʻi ha faʻahinga sipoti) ne nau fakatupulaki ka kuo fuoloa ha ʻikai ke nau toe fakaʻaongaʻí. Fehuʻi ange:

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻaki e Tokangá

  • Te ke ongoʻi fiemālie kapau te ke fakaʻaongaʻi ʻa e talēniti pe ko e taukei ko ʻeníhe ʻahó ni? Ko e ha nai e ola te ke maʻú? Ko e hā ʻe fie maʻu ke ke fai ke ke fakaʻaongaʻi lelei ai e taukei pe talēniti ko ʻení ʻo hangē pē ko e kuo hilí? (Kapau he ʻikai lava ha taha he kalasi ʻo fakakaukau ki ha talēniti pe taukei pehē, pea mou aleaʻi ha sīpinga mei hoʻo moʻuí.)

Fakamahino ange, ʻe lava ke lau ʻa hono ʻiloʻi ʻo e ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha talēniti pe taukei fakalaumālie. Ko e lahi ange hoʻo fakaʻaongaʻi e talēniti ko ʻení, ko ʻetau hoko ai pē ʻo lelei ange ʻi hono fakahoko iá.

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻaki e Tokangá

  • Te tau lava fēfē ʻo fakatupulaki ʻetau lava ko ia ʻo ʻiloʻi ʻa e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní? (ʻE lava ke kau he talí, ʻa e moʻui anga-tonú, fekumi ki he ueʻi fakalaumālié ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní pea talangofua ki he ngaahi ueʻi ko iá ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai kinautolú.) Ko e hā ʻe hoko kapau te tau fakatupulaki e taukei ko ʻení pea tau fakaliʻeliʻaki ia?

Fakamatalaʻi ange, ʻe kau he fealēleaʻaki ʻo e ʻaho ní ʻa e fononga faifekau hono tolu ʻa Paulá mo ʻene tohi ki he kakai Kalētiá, ha fealēleaʻaki ki ha ngaahi meʻa ne hoko, ʻa ia ne fie maʻu ke tau muimui ai ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea mo e founga ʻe tāpuekina ai kitautolu ʻi haʻatau fai iá.

Aleaʻi ʻo e Folofolá mo Hono Fakahokó

Filifili ʻi he faʻa lotu ha ngaahi potu folofola mo ha ngaahi fehuʻi te nau feau lelei e ngaahi fie maʻu ʻa e kalasí. Mou aleaʻi ha ngaahi founga ʻe lava ke fakahoko ai ʻa e ngaahi potu folofola ko ʻení ʻi he moʻui fakaʻahó. Fakalotolahiʻi e kalasí ke nau fakamatala ki ha meʻa ne hoko kiate kinautolu ʻa ia ʻoku felāveʻi mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakafolofolá.

1. Ko hono akoʻi, papitaiso mo fakamaʻu ʻe Paula ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ki he kau tui ʻi ʻEfesoó.

Mou aleaʻi ʻa e Ngāue 18:23–19:41. Fakaafeʻi e kalasí ke nau lau ʻa e ngaahi potu folofola kuo filifilí. Fakamatalaʻi ange, hili e foki ʻa Paula mei heʻene ngāue fakafaifekau hono uá, naʻá ne nofo ʻi ha kiʻi taimi ʻi ʻAnitioke peá ne toki mavahe ke kamata ʻene misiona hono tolú (Ngāue 18:22–23). Lolotonga ʻene misiona hono tolú, naʻá ne fakamoleki ai e konga lahi hono taimí—meimei ko ha taʻu ʻe tolu— ke malanga ʻi ʻEfesō. (Kapau ʻokú ke fakaʻaongaʻi ʻa e mapé, peá ke tuhuʻi ange ʻa e feituʻu ne nofo ai ʻa Paulá, ʻi he ngaahi vahaʻa taimi totonú, lolotonga hoʻomou aleaʻi ʻene fononga faifekau hono tolú.)

  • Ko ʻApolosí ko ha Siu naʻá ne ʻilo ki he papitaisó ʻo hangē ko ia ko hono akoʻi ʻe Sione Papitaisó, ka naʻe ʻikai ke ne ʻilo fekauʻaki mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻI he taimi ne fanongo ai ha ongo mēmipa ʻo e Siasí ne na ʻi ʻEfesō ko ʻAkuila mo Pīsila, ki he malanga ʻa ʻApolosí, naʻá na akoʻi kiate ia “ ʻo lahi [fekauʻaki mo e] hala ʻo e ʻOtuá” (Ngāue 18:26). Ko e hā ha ngaahi ʻulungāanga lelei ne nau ueʻi ʻa ʻApolosi ke akoʻi ngofuá? (Vakai, Ngāue 18:24–28.) Ne hanga fēfē ʻe he ngaahi ʻulungāanga lelei ko ʻení ʻo ngaohi ia ke ne hoko ko ha faiako lelei? Te tau fakatupulaki fēfē ʻa e ngaahi ʻulungāanga lelei ko ʻení?

  • Ko e hā ha ngaahi fakamoʻoni fakalaumālie ne hoko ʻi he taimi ne maʻu ai ʻe ha niʻihi ʻo e kau ʻEfesoó ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní? (Vakai, Ngāue 19:6.) Ko e fē mo ha toe taimi kehe ne hoko ai mo ha fakamoʻoni peheni? (Vakai, Ngāue 2:1–4; 10:44–46. Naʻe lea ʻaki ʻe he kau ʻAposetoló ha ngaahi lea kehekehe ʻi he taimi naʻa nau maʻu ai e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní he ʻaho ʻo e Penitekosí. Ne ʻi ai foki mo ha kau Senitaile ʻi Sesalia ne nau lea ʻaki ha ngaahi lea kehekehe hili hono maʻu ʻe Pita ha meʻa- hā-mai ʻoku totonu ke akoʻi ʻa e ongoongoleleí ki he kau Senitailé.) Ko e hā ha fakamoʻoni ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní kuo faʻa hoko he ʻahó ni? (Vakai, T&F 6:15, 23; 8:2 ki ha ngaahi sīpinga; vakai foki, 1 Ngaahi Tuʻi 19:12.)

  • Ko e hā hono ʻuhinga ne ʻalu ai ʻa Paula mei he fale lotu faka-Siu ʻi ʻEfesoó ʻo kamata faiako ʻi ha ʻapi ako ʻi Tilanó? (Vakai, Ngāue 19:8–9. Fakatokangaʻi ange, ko e foʻi lea fakamatala ʻi he ongo veesi ko ʻení, ʻoku ʻuhinga ia ki he malangaʻi pe fakaʻuhingaʻi.) Ko e hā e tali ʻoku totonu ke tau fai ki he kakai ʻoku nau fakaangaʻi mo fakafepakiʻi ʻa e ongoongoleleí? (Vakai, 3 Nīfai 11:29–30.)

    Naʻe ako ʻa ʻEletā Māvini J. ʻEsitoni ʻo pehē: “ ʻI he taimi ʻoku taʻe loto ai ha niʻihi kehe ki heʻetau tui fakalotú, ʻoku totonu ke ʻoua naʻa tau fakakeeʻi, fakafetau, pe fakakikihi mo kinautolu… . Ko hotau tufakangá ia ke tau fakamatalaʻi hotau ngaahi tuʻungá, ʻaki ʻetau fakaʻuhingaʻi, fakalotoʻi ʻi he founga fakakaumeʻa, pea fai mo e ngaahi fakamatala ʻoku totonú. Ko hotau fatongiá ia ke tau tuʻu maʻu mo taʻe ueʻia ʻi he ngaahi moʻoni haohaoa ʻo e ʻahó, pea mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni taʻengata ʻo e ongoongoleleí, kae ʻoua naʻa fakakikihi mo ha tangata pe kautaha. ʻOku hanga ʻe he fakakikihí ʻo langa ha holisi mo fokotuʻu ha ngaahi ʻā vahevahe. ʻOku hanga ʻe he ʻofá ʻo fakaava ha ngaahi matapā mo fakafaingofuaʻi e fetuʻutakí… . Kuo ʻikai pē, pea he ʻikai pē ke hoko ʻa e fakakikihí ia ha taimi ko ha hala ki he fakalakalaká” (ʻi he Conference Report, Apr. 1978, 10; pe Tūhulu, Mē 1978).

  • Ko e hā ne ʻita ai ʻa Temeteliō mo e kau tufunga siliva kehé ʻi he malanga ʻa Paulá? (Vakai, Ngāue 19:23–28. Naʻa nau ngaohi mo fakatau atu ha ngaahi teunga siliva ki he fale lahi ʻo Taianá, ko ha ʻotua tamapua fefine, pea ne nau hohaʻa naʻa ʻikai toe ʻi ai ha kakai te nau fakatau meiate kinautolu, he naʻe tokoniʻi ʻe Paula ʻa e kakaí ke nau ului ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.) ʻOku uesia fēfē ʻe he hohaʻa ki he tuʻumālie fakaemāmaní pe ngaahi meʻa fakaemāmani kehé, ʻa ʻetau faitotonu ki he ʻOtuá? ʻE uesia fēfē ʻe he ngaahi hohaʻa ko iá, ʻa hotau mālohi ke fanongo ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié?

  • Fakafehoanaki ʻa e ngaahi ʻulungāanga ʻo Temeteliō mo e kau tufunga silivá, ki he ʻulungāanga ʻo e kau ʻEfesō ne nau fakaʻauha ʻenau ngaahi tohi fie maná, he kamata ke nau muimui kia Sīsū Kalaisí (Ngāue 19:18–19). Te tau lava fēfē ʻo vakai ki he ngaahi koloa fakaemāmaní ʻi hono tuʻunga totonú?

2. Ko e lea māvae ʻa Paula ki he kau taki ʻo e Siasí ʻi ʻEfesoó.

Lau pea mou aleaʻi ʻa e ngaahi potu folofola kuo filifili mei he Ngāue 20. Fakamatala ange naʻe mavahe ʻa Paula mei ʻEfesō ʻo ne fononga holo ʻi Masitōnia mo Kalisi ʻo malanga ʻaki e ongoongoleleí. Naʻá ne palani ke toe foki ki Selusalema ki he Kātoanga ʻo e Penitekosí. ʻI heʻene foki ko ia ki Selusalemá, naʻá ne fekau ha talafekau ke kole ki he kau taki ʻo e Siasí ʻi ʻEfesoó ke nau fetaulaki mo ia ʻi Mileto. Naʻá ne fai ha lea māvae fakamāfana kiate kinautolu pea toki hoko atu ʻene fonongá.

  • Koeʻuhí ko ʻene tui ko e faingamālie fakaʻosi pē ʻeni ke ne lea ai ki he kau mātuʻa ʻi ʻEfesoó, ko e hā ne fakamamafaʻi ʻe Paula ʻi heʻene lea fakamāvaé? (Vakai, Ngāue 20:28–35.) Ko hai e “fanga ulofi fakamālohi” ne fakatokanga ki ai ʻa Paulá? (Vakai, Ngāue 20:29. Ko e ngaahi fili ʻo e Siasí.) Ko hai ne toe fakatokanga mai ʻa Paula fekauʻaki mo kinautolú? (Vakai, Ngāue 20:30. Ko e kau mēmipa ʻe hē mei he Siasí pea te nau feinga ke tohoakiʻi atu mo ha niʻihi kehé.) Te tau lava fēfē ʻo maluʻi kitautolu mei he hē mei he moʻoní ʻi heʻetau moʻuí?

  • Ko e hā ne fakahā ʻe Paula ʻoku totonu ke fai ʻe he kau mātuʻa ʻEfesoó ke maluʻi ʻaki e kāingalotú mei he niʻihi ʻoku feinga mai ke takihalaʻi kinautolu mei he Siasí? (Vakai, Ngāue 20:28; vakai foki, Sione 21:15–17.) Te tau tokoni fēfē ʻi hono maluʻi e fanga sipi ʻa e ʻOtuá mei he “fanga ulofi fakamālohí”?

  • Naʻe fakaʻosi ʻe Paula ʻene lea ki he kau taki ʻo ʻEfesoó, ʻaki haʻane fakamanatu kiate kinautolu e ngaahi akonaki ʻa e ʻEikí, “ ʻoku monūʻia lahi hake ʻa e foaki atú ʻi he maʻu ʻa e foaki maí” (Ngāue 20:35). Kuó ke ʻiloʻi fēfē ʻi hoʻo moʻuí ʻa e moʻoni ʻo e meʻá ni?

3. Ko e valokiʻi ʻe Paula mo ne ekinaki ki he kāingalotu ʻi Kalētiá.

Lau pea mou aleaʻi ʻa e ngaahi potu folofola kuo filifili mei he tohi ʻa Paula ki he kakai Kalētiá. Fakamatalaʻi ange, lolotonga e fononga faifekau hono tolu ʻa Paulá, naʻá ne fai ha tohi ki he kāingalotu ʻi Kalētiá, ko e tokolahi ʻo kinautolu ne nau foki ʻo tauhi ki he fono ʻa Mōsesé. Naʻá ne valokiʻi ʻa kinautolu ne nau tui ʻe maʻu honau fakamoʻuí ʻi hono fakafou mai he ngaahi ngāue naʻe fie maʻu ʻe he fono ʻa Mōsesé ke fakahokó, kae ʻikai ʻi he tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

  • Ko e hā e taumuʻa ʻo e fono ʻa Mōsesé? (Vakai, Kalētia 3:23–26; Sēkope 4:4–5; Mōsaia 13:29–30. Naʻe foaki ʻe he ʻEikí ʻa e fono ko ʻení ki he kau ʻIsilelí ke tokoni ʻi hono fakamanatua iá, mo teuteuʻi kinautolu ke nau maʻu e fakamoʻuí ʻo fakafou ʻi he Fakaleleí.) Ne fakakakato fēfē ʻa e fono ʻa Mōsesé? (Vakai, 3 Nīfai 15:2–5; ʻAlamā 34:10; 3 Nīfai 9:19. Naʻe fakakakato ʻe Sīsū ʻa e fono ʻa Mōsesé ʻo fakafou ʻi heʻene Fakaleleí, ʻa ia ne ʻosi fakataipe mai ʻe ha ngaahi ouau lahi ʻo e fonó.)

  • Naʻe ofo ʻa Paula ʻi he vave e tafoki ʻa e kāingalotu Kalētiá ki he fono ʻa Mōsesé, hili pē ʻenau ako ki he ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí (Kalētia 1:6; 4:9). ʻOku fakahaaʻi fēfē mai ʻe he toe foki ko ʻeni ki he fono ʻa Mōsesé ʻa e siʻisiʻi e tui ki he ʻEikí? (Vakai, Kalētia 2:16; 3:1–5; 5:1–6.)

  • ʻI he ngaahi ʻaho ʻo Paulá, ne fekumi ha niʻihi ke nau liliu e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí (Kalētia 1:7–8). Ko e hā ha fakamoʻoni fakaeonopooni ki he meʻá ni? Te tau tali fēfē e ngaahi feinga ke talakeheʻi e ongoongoleleí?

  • Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he Kalētia 1:11–12 ʻo fekauʻaki mo e founga ke tau maʻu ʻaki ha fakamoʻoni ki he ongoongoleleí? Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke fakavaʻe ʻetau ngaahi fakamoʻoní ʻi he fakahā meia Sīsū Kalaisí? (Te ke lava ke mou aleaʻi ha ngaahi founga ʻoku langa ai e fakamoʻoní ʻi ha ngaahi fakavaʻe kehe, hangē ko e fengāueʻaki fakasōsialé pe ʻanalaiso fakaʻatamaí, ʻa ia ʻoku ʻikai ke nau faʻa matuʻuaki e ʻahiʻahi ʻo e tuí.)

  • Naʻe fakatokanga ʻa Paula ki he kau Kalētiá ʻi hono fai “ ʻa e ngaahi ngāue ʻa e kakanó” (Kalētia 5:19). Ko e hā e ngaahi ngāue ʻo e kakanó? (Vakai, Kalētia 5:19–21.) Ko e hā e ngaahi nunuʻa ʻo hono fai ʻo e ngaahi ngāue ko ʻení? (Vakai, Kalētia 5:21.) Neongo e ngaahi ngāue lahi ʻo e kakanó ʻi he māmaní he ʻahó ni, ko e hā te ke lava ʻo fai he uiké ni ke fakaleleiʻi ʻaki e ngaahi ʻātakai fakalaumālie ʻokú ke nofo aí?

  • Ko hono fakalotolahiʻi ʻe Paula ʻa e kau Kalētiá ke nau fekumi ki he ngaahi fua pe ngaahi ola ʻo e moʻuiʻaki e Laumālié (Kalētia 5:16, 25). Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi fua ko ʻení? (Vakai, Kalētia 5:22–23.) Kuo fakamoʻoniʻi fēfē e ngaahi fua ko ʻení ʻi hoʻo moʻuí? Ko e hā ʻoku totonu ke tau fai kapau ʻoku tau ongoʻi ʻoku ʻikai ke hā e ngaahi fua ko ʻení ʻi heʻetau moʻuí?

  • Ko e hā ne akoʻi ʻe Paula ki he kāingalotu ʻi Kalētiá, ʻo fekauʻaki mo e founga ke tau feohi ai mo hotau ngaahi kaungāʻapí? (Vakai, Kalētia 5:14; 6:2; vakai foki, Mōsaia 18:8–10.) Te tau lava fēfē ʻo “fefuaʻaki [ʻetau] kavengá”? ʻOku anga fēfē ʻa e lava ke tau fakahoko ʻení ke tau toe vāofi ange ai mo Sīsū Kalaisí?

  • Ko e hā e ʻuhinga ʻa Paula ʻi heʻene lea, “ ʻoku ʻikai faʻa kākaaʻi ʻa e ʻOtuá”? (Vakai, Kalētia 6:7; vakai foki, T&F 63:58. Ko e ʻuhinga ʻe tahá, ko kinautolu ʻoku talangataʻa ki he ʻOtuá mo ʻikai fakatomalá, ʻoku nau manukiʻi ia pea ʻe tauteaʻi kinautolu.) ʻOku manukiʻi fēfē ʻa e ʻOtuá ʻe he kakaí he ngaahi ʻahó ni?

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e, “he ko ia ʻoku tūtuuʻi ʻe he tangatá, ko ia te ne utú foki”? (Vakai, Kalētia 6:7–9.) Kuo hoko fēfē ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi hotau mālohi ko ia ke fanongo mo muimui ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní? ʻOku hoko fēfē ia ʻi heʻetau ngaahi fengāueʻaki mo e kakai kehé? ʻOku hoko fēfē ia ʻi ha ngaahi tuʻunga kehekehe ʻo ʻetau moʻuí?

Fakaʻosí

Fakamoʻoni ange ʻe taʻofi kitautolu ʻe he ngaahi tōʻonga taʻe anga-tonú, hangē ko e fakakikihí, fakakakanó mo e hē mei he moʻoní, mei haʻatau maʻu ʻa e ngaahi ueʻi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ka ʻo kapau te tau feinga ke moʻui anga-tonu mo muimui ki he ngaahi ueʻi ʻoku tau maʻú, ʻe hā mahino hotau ngaahi mālohingá pea ʻe fakatupulekina ʻetau muimui ki he ngaahi ueʻi fakalaumālié. Fakalotolahiʻi e kalasí ke nau fekumi mo muimui ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

Ngaahi Fakakaukau ke Fakalahi ki Hono Akoʻi ʻo e Lēsoní

ʻOku hoko ʻa e nāunau ko ʻení ko ha fakalahi ki he lēsoni ʻoku fokotuʻu atú. Teke lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e fakakaukau ko ʻení ke hoko ko ha konga ʻo e lēsoní.

Ko hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí ʻo hangē ko ia ne fai ʻe Paulá

Hiki e ngaahi tali ʻa e kalasí ʻi he palakipoé, pea mou aleaʻi ha founga ʻe lava ke tau muimui ai ki he sīpinga ʻa Paulá ʻi heʻetau faiakó.

Paaki