Lautohi Faka-Sāpaté: Tokāteline ʻo e Ongoongoleleí
Lēsoni 41: ‘Kuó u Lavaʻi ʻa e Fakapuepué’


Lēsoni 41

“Kuó u Lavaʻi ʻa e Fakapuepué”

1 mo e 2 Tīmote; Taitusi

Taumuʻá

Ke fakalotolahiʻi e kalasí ke nau ako mo akoʻi ʻa e tokāteline moʻoní pea ke nau hoko ko ha kau faʻifaʻitakiʻanga anga-tonu ki he niʻihi kehé.

Teuteú

  1. Lau, fakalaulauloto mo ke lotua ʻa e ngaahi potu folofola ko ʻení:

    1. 1 Tīmote 4; 2 Tīmote 1–4; Taitusi 1. Ko hono fakamatalaʻi ʻe Paula ʻa e ngaahi fakaʻilonga ʻo e hē mei he moʻoní. Ko ʻene akonaki ʻoku tokoniʻi ʻe he ako mo hono akoʻi ʻo e tokāteline moʻoní ke maluʻi kitautolu mei he hē mei he moʻoní

    2. 1 Tīmote 4:12. Ko e akonaki ʻa Paula ʻoku totonu ke tau “ ʻi he kakai tuí ko e fakaʻilonga.”

    3. 1 Tīmote 6; Taitusi 2–3. Ko e akonaki ʻa Paula ʻoku totonu ke tau “[muimui] ki he māʻoniʻoní” mo siʻaki ʻa e anga taʻe faka-ʻOtuá.

  2. Kapau ʻokú ke fakaʻaongaʻi ʻa e ʻekitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá, peá ke teu- teuʻi mai ha ngaahi kaati foʻi lea ʻoku hā ai ʻa e ngaahi kupuʻi lea ko ʻení, pe te ke teuteu ke hiki ia ʻi he palakipoé:

    • Ke lavaʻi ʻa e fakapuepué, kuo pau ke u:

    • ʻIlo mo akoʻi ʻa e tokāteline moʻoní

    • Hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga ʻo e kakai tuí

    • Muimui ki he māʻoniʻoní pea siʻaki ʻa e anga taʻe fakaʻOtuá

  3. Fokotuʻu ki hono akoʻí: Feinga ke kehekehe ʻa e ngaahi nāunau mo e ngaahi founga fakafaiako ʻokú ke fakaʻaongaʻí. Hangē ko ʻení, te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ha ngaahi fakatātā pe nāunau fakavitiō, founga fealēleaʻaki pe faʻahinga fakanofonofo ʻoku kehé. ʻE tokoniʻi e kalasí ʻi hono feliliuakí, ke pukepuke ʻenau mahuʻingaʻia ʻi he lēsoní. Vakai, ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga ange ʻi he Faiakó (36123 900), peesi 102–108, 195–226 ki ha ngaahi nāunau mo ha ngaahi founga ʻe feʻunga mo hoʻo lēsoní.

Fokotuʻu Ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻaki e Tokangá

Fakaʻaongaʻi ʻa e ʻekitivitī ko ʻení pe ko haʻo ʻekitivitī pē ʻaʻau ʻe feʻungá ke kamata- ʻaki ʻa e lēsoní.

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻaki e Tokangá

  • Ko e hā e lova fakamuimui ne ke toki kau pe mamata aí? Ko e hā ha fai-kehekehe ʻo hano ikunaʻi mo hano lavaʻi ʻo ha lova feʻauʻauhi? ʻOku toko fiha ha kau ikuna ʻi ha lova anga- maheni? Ko e hā ha meʻa ʻoku fie maʻu ke fai ka ke ikuná?

  • ʻOku tatau fēfē ʻa e taumuʻa ʻo ʻetau moʻuí mo ha lová? ʻOku founga fēfē ʻa e ʻikai ke hangē ha lová? (ʻE lava ke ikuna ʻe he kakai kotoa pē ʻa e “lova” ʻo e moʻuí.) Ko e hā kuo pau ke tau fai ke tau lavaʻi lelei ai ʻa e lova ʻo e moʻuí?

Kole ki ha mēmipa he kalasí ke ne lau ʻa e 2 Tīmote 4:7. (Te ke lava ʻo fakamahino ange ʻe lava pē ke ui ʻa e “lová” ko ha “taumuʻa.”) Fakamatalaʻi ange, naʻe moʻui ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ʻi ha founga ke ne lava ʻo fakamatalaʻi ʻaki ʻeni ʻi he fakaʻosinga ʻo ʻene moʻuí. ʻOku aleaʻi ʻe he lēsoni ko ʻení ha niʻihi ʻo e ngaahi akonaki ʻa Paulá, ʻa ia ʻe tokoni kiate kitautolu ʻi heʻetau fāifeinga ke lavaʻi lelei ʻetau taumuʻá.

Fakaʻaliʻali e kaati foʻi lea Ke lavaʻi ʻa e fakapuepué, kuo pau ke u

Aleaʻi ʻo e Folofolá mo Hono Fakahokó

Lolotonga hoʻo akoʻi ʻa e ngaahi potu folofola ko ʻení, mou aleaʻi ha ngaahi founga ʻe fakaʻaongaʻi ai kinautolu ʻi he moʻui fakaʻahó. Fakalotolahiʻi e kalasí ke nau fakamatala ki ha meʻa ne hoko kiate kinautolu ʻa ia ʻoku felāveʻi mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakafolofolá.

Fakamatalaʻi ange, naʻe hoko ʻa Tīmote mo Taitusi ko ha ongo kaumeʻa falala- ʻanga ʻo Paula ʻa ia ne na tokoniʻi ia ʻi hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí. Hili hono fuofua fakahū pilīsone ʻa Paula ʻi Lomá, naʻá ne toe foki ʻo hoko atu ʻene ngaahi fononga faifekaú. Naʻá ne tuku ʻa Tīmote ʻi ʻEfesō ke ne ngāue maʻá e Siasí, pea naʻá ne tuku ʻa Taitusi ʻi Kēliti mo ha ngāue tatau. ʻI he hokohoko atu ko ia ʻe Paula ʻene fonongá, naʻá ne fai ha ngaahi tohi ke fakamālohia ʻa hono kāinga ko ʻení mo ne naʻinaʻi kiate kinaua ʻi hona ngaahi fatongia ko e kau faifekau mo e kau tauhi-sipi ki he kāingalotú. Ko hono ʻuhinga ia ʻoku faʻa ui ai ʻa e ngaahi tohí ni ko ha ngaahi tohi fakafaifekau.

1. ʻIlo mo akoʻi ʻa e tokāteline moʻoní.

Mou aleaʻi ʻa e 1 Tīmote 4; 2 Tīmote 1–4; mo e Taitusi 1. Fakaafeʻi e kalasí ke nau lau leʻolahi e ngaahi potu folofola kuo filifilí.

  • Ko e hā ha ngaahi fakaʻilonga ʻo e hē mei he moʻoní ne fakamatalaʻi ʻe Paula ʻi heʻene tohi kia Tīmote mo Taitusí? (Vakai, 1 Tīmote 4:1–3; 2 Tīmote 3:1–7, 13; 4:3–4; Taitusi 1:10–11.) ʻOku hā sino fēfē ʻa e ngaahi fakaʻilonga ko ʻeni ʻo e hē mei he moʻoní he ʻahó ni? (Vakai, 2 Nīfai 28:3–9; T&F 1:15–16.) Te tau maluʻi fēfē kitautolu mei he ngaahi kovi ko ʻení?

  • Ko e hā e ʻuhinga ʻoku ʻi ai ai ha kakai ʻe niʻihi “ ʻoku nau ako maʻu pē, ka ʻoku ʻikai siʻi te nau lavaʻi [ʻo] ʻilo ʻa e moʻoní”? (2 Tīmote 3:7). Te tau lava fēfē ʻo fakapapauʻi ʻoku hanga ʻe heʻetau akó ʻo ʻomi kiate kitautolu ha ʻilo ki he moʻoní?

  • Ko e hā ne akoʻi ʻe Paula kia Tīmote fekauʻaki mo e ngaahi fatongia ʻo e kakai ʻoku nau akoʻi ʻa e ongoongoleleí? (Vakai, 1 Tīmote 4:6–7, 13–16; 2 Tīmote 2:16, 23–25; 3:14–17; 4:2, 5. Te ke lava ʻo hiki e ngaahi fatongia ko ʻení he palakipoé.) Ko e hā ha ngaahi faingamālie ʻoku tau maʻu ke tau akoʻi ʻaki ʻa e ongoongoleleí? (ʻE lava ke kau he ngaahi talí, ʻa hono akoʻi ʻo e kau mēmipa ʻo e fāmilí, fakakakato e ngaahi uiuiʻi ʻi he Siasí mo hono aleaʻi ʻo e ongoongoleleí mo ha ngaahi kaungāmeʻa. Fakamahino ange, ko kitautolú ko ha kau faiako ʻi ha ngaahi founga kehekehe.) Te tau lava fēfē ʻo akoʻi lelei ʻa e ongoongoleleí?

  • Naʻe fakamamafaʻi ʻe Paula ʻa e mahuʻinga ʻo e akoʻi mo hono ʻilo ʻo e tokāte- line moʻoní (1 Tīmote 1:3; 4:6, 13; Taitusi 2:1). ʻE maluʻi fēfē kitautolu ʻe heʻetau ʻilo e tokāteline moʻoní mei haʻatau hē mei he moʻoní? Ko e hā hano fakatuʻutāmaki ʻo e ngaahi akonaki loí? Kuo tāpuekina fēfē hoʻo moʻuí ʻi hoʻo ʻilo ʻa e ngaahi tokāteline moʻoní?

    ʻI haʻane meʻa fekauʻaki mo e mālohi ʻo e tokāteline moʻoní, naʻe pehē ʻe ʻEletā Poiti K. Peeka: “ ʻOku hanga ʻe he mahino kiate kitautolu ʻa e tokāteline totonú, ʻo liliu ʻa e ngaahi tōʻongá mo e ʻulungāangá. ʻE hoko hono ako ʻo e ngaahi tokāteline ʻo e ongoongoleleí ko ha meʻa ia ke ne fakaleleiʻi vave ange ai ʻa e ʻulungāangá ʻi hano fai ha ako ki he ʻulungāangá… . Ko hono ʻuhinga ia ʻoku mau fakamamafaʻi lahi ai ʻa hono akoʻi ʻo e ngaahi tokāteline ʻo e ongoongoleleí” (ʻi he Conference Report, Oct. 1986, 20; pe Tūhulu, Sānuali 1987, 20).

  • Te tau fakapapauʻi fēfē ko e tokāteline totonu ʻoku tau akoʻí? (Vakai, Mōsaia 18:19–20; T&F 52:9.)

    Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Siosefa B. Uefilini ʻo pehē: “Kuo fakahā mai ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku fie maʻu ki hotau fakamoʻuí. ʻOku totonu ke tau akoʻi pea tau nofo taha ʻi he ngaahi meʻa kuo fakahā maí pea fakaʻehiʻehi mei he fekumi tōtōivi ki he ngaahi meʻa ʻoku fakangalingalí. Ko ʻeku naʻinaʻi ki he kau faiako ʻi he Siasí, ʻo tatau pē pe ʻoku nau faiako ʻi he ngaahi uōtí, ngaahi ʻinisititiuti ʻa e Siasí, ngaahi polokalama fakalotú, seminelí pe ko ha ngaahi mātuʻa ʻi honau ngaahi ʻapí, ke mou fakavaʻe hoʻomou ngaahi akonakí ʻi he folofolá mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfita ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní” (ʻi he Conference Report, Oct. 1994, 101; pe Tūhulu, Sānuali 1995, 77).

  • Ko e hā e naʻinaʻi ʻa Paula ke tau fai ʻi he taimi pē te tau maʻu ai ʻa e tokāteline totonú? (Vakai, 2 Tīmote 1:13; Taitusi 1:9.) ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa hono “puke ke maʻu”? (Vakai, 1 Nīfai 15:23–24.)

Kapau ʻokú ke fakaʻaongaʻi ʻa e ʻekitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá, peá ke fakaʻali- ʻali ʻa e kaati foʻi lea ʻIlo mo akoʻi ʻa e tokāteline moʻoní.

2. “Ke ke ʻi he kakai tuí ko e fakaʻilonga.”

Lau pea mou aleaʻi 1 Tīmote 4:12.

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e [hoko ko ha faʻifaʻitaki ʻanga ʻo e kakai tuí] (Vakai,1 Tīmote 4:12). Kuo tākiekina fēfē koe ʻe ha taha ne “hoko ko ha faʻifaʻitaki ʻanga ʻo e kakai tuí”?

Hiki ʻa e ngaahi founga taki taha ne ekinaki ʻaki ʻe Paula kia Tīmote ke ne hoko ko ha faʻifaʻitaki ʻangá. Kole ki he kalasí ke nau fakamatalaʻi ha ngaahi sīpinga ʻo e founga takitaha ko ʻení.

  • Lea

  • Fetalanoaʻakí (lava pē ke ʻuhinga ki ha tōʻonga pe ʻulungāanga)

  • ʻOfa

  • Laumālie

  • Tui

  • Maʻa

Kapau ʻokú ke fakaʻaongaʻi ʻa e ʻekitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá, peá ke faka- ʻaliʻali e kaati foʻi lea Hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga ʻo e kakai tuí.

3. “Muimui ki he māʻoniʻoní pea siʻaki ʻa e anga taʻe fakaʻotuá”

Lau pea mou aleaʻi ʻa e ngaahi potu folofola kuo filifili mei he 1 Tīmote 6 mo e Taitusi 2–3.

  • Ko e hā e akonaki ʻa Paula kau ki he ʻofa ʻi he paʻangá? (Vakai, 1 Tīmote 6:7–10.) Ko e hā ha faʻahinga ʻuhinga ʻoku hoko ai ʻa e ʻofa ʻi he paʻangá ko e “tefito ia ʻo e kovi kotoa pē”? Te tau fakapapauʻi fēfē ʻoku ʻikai ke lahi nofo ʻetau tokangá he paʻangá mo e ngaahi nāunau fakaemāmani kehé? (Vakai, 1 Tīmote 6:17–19; Sēkope 2:18–19.)

    Naʻe ako ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi: “ ʻOku ʻikai ha meʻa ia ʻe kovi fekauʻaki mo e paʻangá. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he Samēlia Leleí ʻa e faʻahinga paʻanga tatau ke tauhi ʻaki hono kaungā-nofó mo ia ne fakaʻaongaʻi ʻe Siutasi ke lavakiʻi ʻaki ʻa e ʻEikí. Ko e ’ʻofa he paʻangá [ʻa ia] ko e tefito [ia] ʻo e koví kotoa pē.’ (1 Tīmote 6:10; toe fakamamafaʻi.) Ko hono fuʻu faikehekehé, ʻa e tuʻunga fakalaumālie ʻoku tau fakaʻaongaʻi ʻi hono vakaiʻi, fakafuofuaʻi mo puleʻi ʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻo e māmani ko ʻení” (ʻi he Conference Report, Oct. 1985, 78; pe Tūhulu, Sānuali 1986, 63).

  • ʻI heʻene tohi kia Tīmote mo Taitusí, naʻe fai ange ai ʻe Paula ha ngaahi faka- hinohino lahi fekauʻaki mo e moʻui anga-tonú. Ko e hā e naʻinaʻi ʻa Paula ʻi he ngaahi potu folofola ko ʻení: 1 Tīmote 6:11–12; 2 Tīmote 2:22; Taitusi 2:1–8, 12; 3:1–2, 8? (Hiki fakanounouʻi e tali ʻa e kalasí he palakipoé. Mou aleaʻi e ʻuhinga ʻo e ngaahi fakahinohino ko ʻení mo e founga ʻe lava ke fakahoko ai kinautolu ʻi heʻetau moʻuí.)

Kapau ʻokú ke fakaʻaongaʻi ʻa e ʻekitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá, peá ke faka- ʻaliʻali e kaati foʻi lea Muimui ki he māʻoniʻoní pea siʻaki ʻa e anga taʻe faka-ʻOtua kotoa pē.

Fakaʻosí

Fakamatalaʻi ange, naʻe ʻosi ʻiloʻi pē ʻe Paula ʻoku ofi pē hono fakapoongi ia koe- ʻuhí ko ʻene fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí. Ka naʻá ne toe ʻiloʻi foki koeʻuhí naʻá ne moʻuiʻaki ʻa e ongoongoleleí, kuo teuteu moʻona “ ʻa e kalauni ʻo e māʻoniʻoní” (2 Tīmote 4:8). Fai haʻo fakamoʻoni ki he mahuʻinga ʻo hono fai fakaʻaho ʻo e ngaahi meʻa ʻoku totonú pea mo e nofo ʻi he ʻaluʻanga totonú ke tau lea hangē ko Paulá, “Kuó u tau ʻa e tau lelei, kuó u lavaʻi ʻa e fakapuepué, kuó u tauhi maʻu ʻa e tuí” (2 Tīmote 4:7).

Ngaahi Fakakaukau ke Fakalahi ki Hono Akoʻi ʻo e Lēsoní

ʻOku hoko ʻa e nāunau ko ʻení ko ha fakalahi ki he lēsoni ʻoku fokotuʻu atú. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ha fakakaukau ʻe taha pe lahi ange mei heni ke hoko ko ha konga ʻo e lēsoní.

1. Fakalahi ki he fealēleaʻaki ʻo 1 Tīmoté

  • Ko e hā ha akonaki ne fai ʻe Paula fekauʻaki mo e lotú ʻi he 1 Tīmote 2:1–3? Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku totonu ke tau lotua ai ʻa e kakai kotoa pē? Te tau lava fēfē ʻo fai ʻeni ke ʻuhinga mālie? Ko e hā ha ʻuhinga ʻoku totonu ai ke tau lotua e kau taki ʻo e ngaahi puleʻangá?

  • ʻI he 1 Tīmote 3:1–7 naʻe fakahā ai ʻe Paula ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻoku totonu ke maʻu ʻe ha pīsopé? Ko e hā ha ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai e ngaahi meʻá ni ki ha pīsope?

  • Ko e hā e akonaki ʻa Paula ʻi he 1 Tīmote 5:8 kau ki hono tokangaʻi hotau ngaahi fāmilí? ʻOkú ke pehē ko e hā hono ʻuhinga ne lea mālohi ai ʻa Paula kiate kinautolu ʻoku ʻikai ke nau fakakakato ʻa e fatongia ko ʻení?

2. “Naʻe ʻikai foaki ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ʻa e laumālie ʻo e manavasiʻí” (2 Tīmote 1:7)

Kole ki ha mēmipa he kalasí ke ne lau ʻa e 2 Tīmote 1:7.

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa ʻoku manavahē ki ai ʻa e kakaí ʻi māmani he ʻahó ni? Ko e hā e fakalotolahi ne fai ʻe Paula kia Tīmote fekauʻaki mo e “laumālie ʻo e manavasiʻí”? Kuó ke ʻilo fēfē ʻi hoʻo moʻuí ʻa hono moʻoni ʻo e fakalotolahi ko ʻení?

3. Hoko ko ha kau ngāue totongi lelei

Lau pea mou aleaʻi ʻa e Taitusi 2:9–10.

  • ʻOku fakatatau fēfē ʻa e akonaki ʻa Paula ki he kau tamaioʻeikí pea mo e kau ngāue totongí, ʻo hangē ko ia he ngaahi potu folofola ko ʻení? (Fakamahino ange ʻoku ʻuhinga ʻa e foʻi lea ko e fakatoutalá, ki he kaihaʻa pe anga taʻe totonu.) ʻOku faʻa kaihaʻa fēfē ʻa e kau ngāue totongí mei honau kau taki ngāue? (ʻE lava ke kau he talí, ʻa e tohi nima kākaá, ʻave ngaahi nāunaú ʻo fakaʻaongaʻi ki ha ngaahi ʻuhinga fakatāutaha, pe ko e ʻikai ke ngāueʻi kakato ʻa e ʻahó.)

  • Ko e hā ne pehē ʻe Paula ʻoku totonu ke tau fai kae ʻoua te tau fakatoutalá? (Fakahā ʻa e anga-tonu haohaoa, pe ko e faivelenga mo ala falalaʻanga.) Ko e hā ha ola ʻo e anga-tonu haohaoá, kuó ke mamata ai ʻi hoʻo ngāueʻangá?

Paaki