Ke ueʻi fakalaumālie e kalasí ke nau muimui ʻi he sīpinga ʻa Sīsuú, ʻaki ʻenau fe’of- a’akí mo fetauhi’akí.
Teuteú
Lau, fakalaulauloto mo ke lotua ʻa e ngaahi potu folofola ko ʻení:
Luke 22:7–30. Ko e feʻiloaki ʻa Sīsū mo ʻene Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke nau kau ki he Kātoanga ʻo e Lakaatú. Naʻá ne fuofua kamata ai ʻa e sākalamēnití mo ne akoʻi e Kau ʻAposetoló ʻoku totonu ke nau tokoni ki he niʻihi kehé.
Sione 13. Ko hono fufulu ʻe Sīsū e vaʻe ʻo e Kau ʻÅposetoló mo ne fekau ke nau feʻofaʻaki.
Sione 14:1–15; 15. Ko e akonaki ʻa Sīsū, “Ko au ko e hala, mo e moʻoni pea mo e moʻui.” Naʻá ne fakafehoanaki Ia ki he ngaahi vaʻa ʻo e vainé. (Fakatokangaʻi ange: ko e ngaahi potu folofola mei he vahe 14 mo e 15, ʻoku fekauʻaki ia mo e Fakafiemālié, ‘a ia ʻe toki aleaʻi kinautolu ʻi he lēsoni 24.)
Kapau te ke fakaʻaongaʻi ʻa e ʻekitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá, péa ke foko- tuʻutuʻu ke hivaʻi ʻe ha toko taha pe kiʻi kulupu tāutaha tokosiʻi pe fānau ʻa e, “Ke Mou Feʻofaʻaki” he kamataʻanga ʻo e kalasí. Kapau he ʻikai lava, peá ke ʻomi ha tepi kuo hiki ai e foʻi hivá pe ko haʻo teuteu ke hivaʻi fakataha ia ʻe he kalasí.
Kapau ʻe lava ke maʻu ʻa e ngaahi nāunau ko ʻení, peá ke fakaʻaongaʻi kinautolu ʻi he lēsoní:
Ongo fakatātā Ko e ʻOhomohe Fakaʻosí (62174 900; Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 225) mo e Ko Hono Fufulu ʻe Sīsū ʻa e Vaʻe ʻo e Kau ʻAposetoló.
Ko ha kiʻi fuʻu ʻakau ke fakatātaaʻi ʻaki hoʻomou aleaʻi ʻa e Sione 15:1–8.
Fokotuʻu ki hono akoʻí: ʻOku hoko ʻa hono hivaʻi pe tā ʻo ha himi pe hiva Palaimeli ʻoku felāveʻi mo e tefito ʻo e lēsoní, ko ha founga lelei ia ke fakaafeʻi ʻaki e Laumālié lolotonga hono fai ʻo e lēsoní. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻo pehē, “He ʻoku fiefia ʻa hoku laumālié ʻi he hiva ʻo e lotó; ʻio, ko e lotu kiate au ʻa e hiva ʻa e kau māʻoniʻoní, pea ʻe tali ia ʻaki ʻa e tāpuaki ki honau ʻulú” (T&F 25:12; vakai foki, Kolose 3:16). ʻE toe tokoni foki ʻa e Ngaahi Himí mo e ngaahi hiva ʻa e Palaimelí, ki he kalasí ke nau ako ai ʻa e ngaahi akonaki ʻo e ongoongoleleí. (Vakai, ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga ange ʻi he Faiakó, [36123 900], peesi 49–50, 211–213.)
Fokotuʻu Ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní
Ngaahi Fakakaukau ke Fakalahi ki Hono Akoʻi ʻo e Lēsoní
ʻOku hoko ʻa e nāunau ko ʻení ko ha fakalahi ki he lēsoni ʻoku fokotuʻu atú. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ha fakakaukau ʻe taha pe lahi ange mei heni ke hoko ko ha konga ʻo e lēsoní.
1. Ko hono toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí
Lolotonga hoʻomou fealēleaʻaki fekauʻaki mo e sākalamēnití, te mou lava foki ai ʻo aleaʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení fekauʻaki mo hono toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí. Ko e to’o e niʻihi ʻo e ngaahi tali ko ʻeni ʻoku fokotuʻu atú, mei ha lea ne fai ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻi he konifelenisi lahi ne fai ʻi ʻEpeleli 1985 (Vakai, Conference Report, Apr. 1985, 101–5; pe Tūhulu, Mē 1985, 80–83).
Ko e fē taimi ʻoku tau toʻo ai kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí?
ʻI he taimi ʻoku tau fakafoʻou ai ʻetau ngaahi fuakava ne fai ʻi he papitaisó ʻaki ʻetau maʻu ʻa e sākalamēnití (Molonai 4:3; 5:2; T&F 20:77, 79).
ʻI he taimi ʻoku tau fakahā ai ʻetau tui kiate iá.
ʻI he taimi ʻoku tau toʻo ai kiate kitautolu ʻa e mafai ke ngāue ʻi Hono huafá mo fakaʻaongaʻi ʻa e mafai ko iá.
ʻI he taimi ʻoku tau kau ai ki he ngaahi ouau toputapu ʻo e temipalé.
Ko e hā ʻoku tau palōmesi ke fai ʻi he taimi ʻoku tau toʻo ai kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí?
ʻOku tau fakahaaʻi ʻetau loto lelei ke fai e ngāue ʻo hono puleʻangá pea mo ʻetau fakapapau ke tauhi kiate ia ‘o a’u ki he ngataʻangá (T&F 20:37; Molonai 6:3).
ʻOku tau palōmesi ke tau muimui kiate ia ʻi he loto vilitaki moʻoni, ʻo talangofua kiate ia pea fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá (2 Nīfai 31:13; Mōsaia 5:8).
Ko e hā ʻoku talaʻofa mai ʻe Sīsū Kalaisi kiate kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau toʻo ai kiate kitautolu hono huafá? (ʻOku tau hoko ko hono ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine, ʻo fuesia hono huafá. ʻE hākeakiʻi ʻa kinautolu ʻoku ui ʻaki hono huafá ʻi he ʻaho fakaʻosí; Vakai, Mōsaia 5:7–9; 15:12; ʻAlamā 5:14; 3 Nīfai 27:5–6; T&F 76:55, 58, 62).
2. Fakamatala fakavitiō
Ko e konga nima ʻo e “Ngaahi Anga Fakafonua ʻo e Fuakava Foʻoú” ʻa ia ko ha konga ne toʻo mei he Ngaahi Fakamatala Fakavitiō ʻo e Fuakava Foʻoú (53914 900), ʻoku ʻi ai ha ngaahi fakamatala fekauʻaki mo e ngaahi kātoanga ʻi he kuonga ʻo e Fuakava Foʻoú. ʻE lava ʻa e konga ko ʻení ʻo tokoniʻi e kalasí ke nau fakakaukauloto atu ki hono fokotuʻutuʻu ʻo e ʻOhomohe Fakaʻosí pea mahino foki kiate kinautolu hono ʻuhinga ne “faʻaki ai ki hono fatafatá” ha ākonga ʻe tahá (Sione 13:23).
3. Fevahevaheʻaki ʻa e kalasí
ʻE faʻa faingataʻa ke mahino ki ha kakai ha ngaahi fakafehoanaki, hangē ko e “Ko au ʻa e vaine moʻoní,” kae tautautefito ki he toʻu tupú. ʻI hano ʻai ke hā fakatāutaha hano fakatātaaʻi e ʻofa ʻa Sīsū kiate kitautolú, fakaafeʻi ha toko taha pe toko ua he kalasí ke nau fakamatala ki ha faʻahinga meʻa ne nau aʻusia ʻa ia ne nau ongoʻi ai hano fakamālohia kinautolu ʻe he ʻofa ʻa e Fakamoʻuí, ʻo hangē ko hono ʻoange ʻe he vainé ha mālohi ki hono ngaahi laú pe vaʻá. Fai ʻa e fakaafé ʻi ha uike ʻe taha ki muʻa, mo ke poupouʻi e kalasí ke nau fekumi ki he ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hono fili ha meʻa ne nau aʻusia ʻoku feʻunga mo taau ke vahevahé.