Lautohi Faka-Sāpaté: Tokāteline ʻo e Ongoongoleleí
Lēsoni 23: ‘Pea Hangē Ko ʻEku ʻOfa Kiate Kimoutolú, Ke Mou Feʻofaʻaki Foki Kiate Kimoutolu’


Lēsoni 23

“Pea Hangē Ko ʻEku ʻOfa Kiate Kimoutolú, Ke Mou Feʻofaʻaki Foki Kiate Kimoutolu”

Luke 22:1–38; Sione 13–15

Taumuʻá

Ke ueʻi fakalaumālie e kalasí ke nau muimui ʻi he sīpinga ʻa Sīsuú, ʻaki ʻenau fe’of- a’akí mo fetauhi’akí.

Teuteú

  1. Lau, fakalaulauloto mo ke lotua ʻa e ngaahi potu folofola ko ʻení:

    1. Luke 22:7–30. Ko e feʻiloaki ʻa Sīsū mo ʻene Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke nau kau ki he Kātoanga ʻo e Lakaatú. Naʻá ne fuofua kamata ai ʻa e sākalamēnití mo ne akoʻi e Kau ʻAposetoló ʻoku totonu ke nau tokoni ki he niʻihi kehé.

    2. Sione 13. Ko hono fufulu ʻe Sīsū e vaʻe ʻo e Kau ʻÅposetoló mo ne fekau ke nau feʻofaʻaki.

    3. Sione 14:1–15; 15. Ko e akonaki ʻa Sīsū, “Ko au ko e hala, mo e moʻoni pea mo e moʻui.” Naʻá ne fakafehoanaki Ia ki he ngaahi vaʻa ʻo e vainé. (Fakatokangaʻi ange: ko e ngaahi potu folofola mei he vahe 14 mo e 15, ʻoku fekauʻaki ia mo e Fakafiemālié, ‘a ia ʻe toki aleaʻi kinautolu ʻi he lēsoni 24.)

  2. Fakalahi ki he laukongá: Mātiu 26:1–5, 14–35; Maʻake 14:1–2, 10–31.

  3. Kapau te ke fakaʻaongaʻi ʻa e ʻekitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá, péa ke foko- tuʻutuʻu ke hivaʻi ʻe ha toko taha pe kiʻi kulupu tāutaha tokosiʻi pe fānau ʻa e, “Ke Mou Feʻofaʻaki” he kamataʻanga ʻo e kalasí. Kapau he ʻikai lava, peá ke ʻomi ha tepi kuo hiki ai e foʻi hivá pe ko haʻo teuteu ke hivaʻi fakataha ia ʻe he kalasí.

  4. Kapau ʻe lava ke maʻu ʻa e ngaahi nāunau ko ʻení, peá ke fakaʻaongaʻi kinautolu ʻi he lēsoní:

    1. Ongo fakatātā Ko e ʻOhomohe Fakaʻosí (62174 900; Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 225) mo e Ko Hono Fufulu ʻe Sīsū ʻa e Vaʻe ʻo e Kau ʻAposetoló.

    2. Ko ha kiʻi fuʻu ʻakau ke fakatātaaʻi ʻaki hoʻomou aleaʻi ʻa e Sione 15:1–8.

  5. Fokotuʻu ki hono akoʻí: ʻOku hoko ʻa hono hivaʻi pe tā ʻo ha himi pe hiva Palaimeli ʻoku felāveʻi mo e tefito ʻo e lēsoní, ko ha founga lelei ia ke fakaafeʻi ʻaki e Laumālié lolotonga hono fai ʻo e lēsoní. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻo pehē, “He ʻoku fiefia ʻa hoku laumālié ʻi he hiva ʻo e lotó; ʻio, ko e lotu kiate au ʻa e hiva ʻa e kau māʻoniʻoní, pea ʻe tali ia ʻaki ʻa e tāpuaki ki honau ʻulú” (T&F 25:12; vakai foki, Kolose 3:16). ʻE toe tokoni foki ʻa e Ngaahi Himí mo e ngaahi hiva ʻa e Palaimelí, ki he kalasí ke nau ako ai ʻa e ngaahi akonaki ʻo e ongoongoleleí. (Vakai, ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga ange ʻi he Faiakó, [36123 900], peesi 49–50, 211–213.)

Fokotuʻu Ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻaki e Tokangá

Fakaʻaongaʻi ʻa e ʻekitivitī ko ʻení pe ko haʻo ʻekitivitī pe ʻaʻau ʻe feʻungá ke kamata ʻaki ʻa e lēsoní.

Fekau ki he toko taha soló pe ko e kiʻi kulupu kuó ke teuteuʻí ke nau hivaʻi ʻa e “Ke Mou Feʻofaʻaki,” pe ko hano tā ha foʻi kāsete kuo hiki ai pe ko hano hivaʻi fakataha ʻe he kalasí ʻa e foʻi himí ni (vakai ki he konga “Teuteú”).

Fakamatalaʻi ange, ko e ma’u e fakalea ʻo e himi ko ʻení mei he Sione 13:34–35. Kole ki he kalasí ke nau kumi hake ʻa e potu folofola ko ʻení, peá ke kole ki ha taha ke ne lau leʻolahi ia. Fakamahino ange, naʻe folofola ʻaki ʻe Sīsū e ngaahi meʻá ni ʻi he ʻOhomohe Fakaʻosí. ʻE aleaʻi ʻi he lēsoni ko ʻení ʻa e fekaú ni mo ha ngaahi meʻa kehe ne folofola ʻaki ʻe Sīsū lolotonga ʻene fakataha mo e Kau ʻAposetoló.

Aleaʻi ʻo e Folofolá mo Hono Fakahokó

ʻI hoʻo akoʻi e ngaahi potu folofola ko ʻení, mou aleaʻi ha founga ʻoku hanga ai ʻe he ngaahi tōʻonga mo e ngaahi folofola ʻa e Fakamoʻuí lolotonga ʻa e ʻOhomohe Fakaʻosí, ʻo fakahaaʻi ʻene ʻofa ki heʻene Kau ʻAposetoló mo kitautolú. Tokoniʻi foki e kalasí ke mahino kiate kinautolu ʻoku finangalo ʻa Sīsū ke tau muimui ki heʻene sīpingá ʻo ʻofa mo tauhi ʻa e niʻihi kehé.

1. Ko e fuofua fakahoko ʻe Sīsū ʻa e sākalamēnití.

Mou aleaʻi ʻa e Luke 22:7–30. Fakaafeʻi e kalasí ke nau lau leʻolahi e ngaahi potu folofola kuo filifilí. Fakamahino ange, ko e feilaulau ko ʻeni ʻo e Lakaatú, ʻa ia ne maʻu fakataha ʻe Sīsū mo ʻene Kau ʻAposetoló ʻi he ʻaho kimuʻa hono kalusefaí, naʻe faʻa ui ia ko e ʻOhomohe Fakaʻosí. Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā ʻo e ʻOhomohe Fakaʻosí.

  • ʻI he taimi ne fakataha mai ai ʻa Sīsū mo ʻene Kau ʻAposetoló ke maʻu ʻa e feilaulau ʻo e Lakaatú, naʻe fakafeʻiloaki ai ʻe Sīsū ʻa e ouau ʻo e sākalamēnití. Ko e hā ʻene folofola ki he Kau ʻAposetoló fekauʻaki mo e taumuʻa ʻo e sākalamēnití? (Vakai, Luke 22:19–20. Ke tokoniʻi ai kinautolu ke nau manatua ia pea mo ʻene feilaulau fakaleleí.) Kuo tokoniʻi fēfē koe ʻe hoʻo maʻu ʻa e sākalamēnití ke ke manatua ʻa e Fakamoʻuí?

    Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani: “Talu mei he meʻa ko ia naʻe hoko ʻi he fata ʻo e falé ʻi he efiafi ki muʻa pea toki hoko ʻa e ngaahi meʻa ʻi Ketisemani mo Kolokotá, mo e haʻisia ʻa e kāingalotú kotoa pē, pe ko e fale ʻo ʻIsilelí, ki he fuakava ke nau manatuʻi ʻa e feilaulau ʻa Kalaisí ʻi ha founga ʻoku foʻou, māʻolunga, toputapu ange pea mo fakafoʻituitui… . Kapau leva ko e manatuʻí ko ha tefitoʻi fatongia ia kuo tuku kiate kitautolu, ko e hā leva ʻe haʻu ki heʻetau fakakaukaú ʻi he taimi ʻoku ʻomai ai ʻa e sākalamēniti mahuʻinga mo toputapu ko iá kiate kitautolú?” (ʻi he Conference Report, Oct. 1995, 88, 90; or Tūhulu, Sānuali 1996, 81–82).

Mou aleaʻi e ngaahi tali ki he fehuʻi ʻa ʻEletā Hōlaní, mo fakakau ai ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ko ʻeni ʻi laló, ʻa ia naʻe fokotuʻu mai ʻe ʻEletā Hōlani ʻoku totonu ke tau manatuʻi ʻo kau ki he Fakamoʻuí (ʻi he Conference Report, Oct. 1995, 90–91; pe Tūhulu, Sānuali 1996, 81–82):

  1. Ko ʻene ʻofa mo hono mālohinga ʻi he Fakataha Lahi ʻi Langí.

  2. Ko Ia ʻa e Fakatupu ʻo langi mo māmaní.

  3. ʻA e meʻa kotoa pē naʻá ne fai lolotonga ʻene ʻi he maama fakalaumālié, ʻi heʻene kei hoko ko Sihová.

  4. ʻA e molumalu mo e faingofua ʻo hono ʻaloʻí.

  5. Ko ʻene ngaahi akonakí.

  6. Ko ʻene ngaahi maná mo ʻene ngaahi fai fakamoʻuí.

  7. “ ʻOku tupu meia Kalaisi ʻa e meʻa kotoa pē ʻa ia ʻoku leleí” (Molonai 7:24).

  8. Ko ʻene kātekina ʻa e ngaohi koviʻi, fehiʻanekina mo e fakamaau taʻe totonu ne fai kiate iá.

  9. Kuó ne hifo ʻo māʻulalo ange ʻi he meʻa kotoa pē kae lava ke hākeakiʻi ia ʻo māʻolunga ʻiate kinautolu kotoa.

  10. Naʻá ne fai ʻene ngaahi feilaulaú mo kātekina hono ngaahi mamahí maʻa- tautolu taki taha.

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau maʻu ʻi he uike kotoa pē ʻa e sākalamēnití? Te tau lava fēfē ʻo teuteuʻi fakalaumālie kitautolu ke maʻu ʻa e sākalamēnití?

  • ʻI he ʻOhomohe Fakaʻosí, naʻe toe fakakikihi ai e Kau ʻAposetoló pe “ko hai ʻiate kinautolu ʻe lahí” (Luke 22:24; vakai foki, Mātiu 18:1; Luke 9:46). Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku tau faʻa fakaʻamu ai ke lau ʻoku tau lahi ange kitautolu ʻi ha taha kehe? Te tau lava fēfē ʻo ikunaʻi e faʻahinga ongo ko ʻení?

  • Ko e hā ne akoʻi mai ʻe he ʻEikí ‘o kau ki he lahi moʻoní? (Vakai, Luke 22:25–27; vakai foki, Mātiu 20:25–28.) Naʻá ne fakatātāʻi fēfeeʻi ʻa e akonaki ko ʻení? Te tau lava fēfē ʻo muimui ʻi heʻene sīpingá?

2. Hili ʻene fufulu honau vaʻé, naʻe folofola leva ʻa Sīsū ki he Kau ʻAposetoló ke nau feʻofaʻaki.

Lau pea mou aleaʻi ʻa e ngaahi potu folofola kuo filifili mei he Sione 13. Fakaʻaliʻali e fakatātā ʻo e fufulu ʻe Sīsū e vaʻe ʻo e kau ʻAposetoló. Fakamatalaʻi ange, ʻi he hili e ʻOhomohe Fakaʻosí, naʻe fufulu ʻe Sīsū e vaʻe ʻo e ʻAposetolo taki taha (Sione 13:4–5). Ko e ngāué ni ne faʻa fai pē ia ʻe ha tamaioʻeiki ʻi he taimi ʻoku aʻu atu ai e tokotaha ne fakaafe’í. Ko e ʻuhinga foki ʻe taha ne fai ai ʻeni ʻe Sīsuú, ke akoʻi ki heʻene Kau ʻAposetoló ‘a e anga-fakatōkilaló pea mo e ngāue tokoní.

  • ʻOkú ke fakakaukau ko e hā ne fakahā ai ʻe Saimone Pita ʻene taʻe loto ʻi he taimi ne kamata fufulu ai ʻe Sīsū ʻa hono vaʻé? (Vakai, Sione 13:6, 8. Naʻá ne ongoʻi ʻoku ʻikai totonu ke ngāue faka-tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí.) Ko e hā e tali ʻa Sīsuú? (Vakai, Sione 13:8.)

  • Ko e hā e folofola ʻa Sīsū ki he Kau ʻAposetoló fekauʻaki mo e ʻuhinga kuó ne fufulu ai honau vaʻé? (Vakai, Sione 13:12–17. Naʻá ne folofola ange ʻoku totonu ke nau muimui ki heʻene sīpinga ʻo e ngāue-tokoní.) Kuo ʻoatu fēfē kiate koe ha fiefia ʻi haʻo fai ha ngāue tokoni ki ha niʻihi kehe?

  • Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he folofola mo e ngāue ʻa Sīsuú, ʻo fekauʻaki mo e ngaahi ʻulungāanga lelei ʻoku totonu ke maʻu ʻe he kau takimu’a leleí? Te tau lava fēfē ʻo muimui ki heʻene sīpingá he taimi ʻoku tau ʻi ha ngaahi tuʻunga fakatakimuʻa aí?

  • Lolotonga e ʻOhomohe Fakaʻosí, ne toutou folofola ʻa Sīsū ki heʻene kau ākongá ke nau feʻofaʻaki (Sione 13:34–35; 15:12, 17). Ko e hā ha ngaahi meʻa pau te tau lava ʻo fai ke tau muimui ai ki he sīpinga ʻofa ʻa e Fakamoʻuí?

3. Ko e akonaki ʻa Sīsū “Ko au ko e hala, mo e moʻoni pea mo e moʻui” pea “Ko au ko e vaine moʻoní.”

Mou aleaʻi ʻa e Sione 14:1–15; 15. Fakaafeʻi e kalasí ke nau lau leʻolahi e ngaahi potu folofola kuo filifilí.

  • Ko e hā hono ʻuhinga ne hohaʻa ai ʻa Tōmasi ʻi he taimi ne folofola ai ʻa Sīsū ki he Kau ʻAposetoló, “Ko e potu ʻoku ou ʻalu ki aí ʻoku mou ʻilo, pea ʻoku mou ʻilo mo e halá”? (Vakai, Sione 14:4–5.) Ko e hā e folofola ʻa Sīsū kia Tōmasí? (Vakai, Sione 14:6.) Ko e hā hono ʻuhinga ʻo e , ko Sīsū ai pē ʻa e hala te tau lava ʻo foki ai ki he Tamai Hēvaní?

  • Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻene kau ākongá ke nau fakahā ʻenau ʻofa ki he niʻihi kehé ʻo fakafou ʻi he ngāue-ʻofá. Ko e hā ha meʻa naʻá ne folofola ange ke nau fai ke fakahā ʻaki ʻenau ʻofa kiate iá? (Sione 14:15.) ʻOku fakahaaʻi fēfē ʻe heʻetau talangofuá ʻa ʻetau ʻofa ki he ʻEikí?

  • ʻI heʻene akoʻi ko ia ʻene kau ʻAposetoló, naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Sīsū ʻa e fakatātā ʻo e vainé (Sione 15:1–8). Ko hai ʻoku fakataipe mai ʻe he vainé? ʻe he kau tangata tauhi ngoué? ʻe he ngaahi vaʻá? (Vakai, Sione 15:1, 5.)

Kapau naʻá ke haʻu mo ha fuʻu ʻakau ki he kalasí, peá ke fakaʻaliʻali ia he taimí ni.

  • Ko e hā ne hoko ki he lau pe vaʻa ne tuʻusi mei he fuʻu ʻakaú? ʻOku fakafehoanaki fēfē ho vā mo e Fakamoʻuí mo e vā ʻo ha lau pe vaʻa mo e sino ʻo ha fuʻu ʻakau?

  • ʻI he fakafehoanaki ʻa e Fakamoʻuí, ko e hā ne fai ʻe he tangata tauhi ngoué ki he ngaahi vaʻa ʻo e vainé ne ʻikai fuá? (Vakai, Sione 15:2.) Ko e hā naʻá ne fai ki he vaʻa ne fuá? Ko e hā ha meʻa ʻoku tatau ai ʻeni mo kitautolu?

  • Naʻe akonaki ʻa Sīsū, “Ko ia ʻoku nofo ʻiate aú, mo au ʻiate iá, ko ia ia ʻe fua lahí; ka māvae mo au, ʻe ʻikai te mou faʻa fai ha meʻa” (Sione 15:5). Ko e hā ha founga ne ke fakamoʻoniʻi ai ʻoku moʻoni ʻení?

  • Fakatatau mo e Sione 15:13, ko e hā e founga lelei taha ke fakahā ʻaki e ʻofá? Ko e hā ʻoku fakahā mai ʻe he meʻá ni fekauʻaki mo e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí kiate kitautolú?

Fakaʻosí

Fakamoʻoni ange ʻoku ʻofaʻi kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi pea ʻokú ne finangalo ke tau feʻofaʻaki mo fetauhiʻaki. Fakatukupaaʻi e kalasí ke nau manatua ʻa e Fakalelei ne fai ʻe Kalaisí pea mo ʻene ʻofa kiate kitautolú lolotonga ʻa e sākalamēnití he uike taki taha.

Ngaahi Fakakaukau ke Fakalahi ki Hono Akoʻi ʻo e Lēsoní

ʻOku hoko ʻa e nāunau ko ʻení ko ha fakalahi ki he lēsoni ʻoku fokotuʻu atú. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ha fakakaukau ʻe taha pe lahi ange mei heni ke hoko ko ha konga ʻo e lēsoní.

1. Ko hono toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí

Lolotonga hoʻomou fealēleaʻaki fekauʻaki mo e sākalamēnití, te mou lava foki ai ʻo aleaʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení fekauʻaki mo hono toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí. Ko e to’o e niʻihi ʻo e ngaahi tali ko ʻeni ʻoku fokotuʻu atú, mei ha lea ne fai ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻi he konifelenisi lahi ne fai ʻi ʻEpeleli 1985 (Vakai, Conference Report, Apr. 1985, 101–5; pe Tūhulu, Mē 1985, 80–83).

  • Ko e fē taimi ʻoku tau toʻo ai kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí?

    1. ʻI he taimi ʻoku tau papitaiso ai ki he Siasí (2 Nīfai 31:13; Mōsaia 25:23; Molonai 6:3; T&F 18:22–25; 20:37).

    2. ʻI he taimi ʻoku tau fakafoʻou ai ʻetau ngaahi fuakava ne fai ʻi he papitaisó ʻaki ʻetau maʻu ʻa e sākalamēnití (Molonai 4:3; 5:2; T&F 20:77, 79).

    3. ʻI he taimi ʻoku tau fakahā ai ʻetau tui kiate iá.

    4. ʻI he taimi ʻoku tau toʻo ai kiate kitautolu ʻa e mafai ke ngāue ʻi Hono huafá mo fakaʻaongaʻi ʻa e mafai ko iá.

    5. ʻI he taimi ʻoku tau kau ai ki he ngaahi ouau toputapu ʻo e temipalé.

  • Ko e hā ʻoku tau palōmesi ke fai ʻi he taimi ʻoku tau toʻo ai kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí?

    1. ʻOku tau fakahaaʻi ʻetau loto lelei ke fai e ngāue ʻo hono puleʻangá pea mo ʻetau fakapapau ke tauhi kiate ia ‘o a’u ki he ngataʻangá (T&F 20:37; Molonai 6:3).

    2. ʻOku tau palōmesi ke tau muimui kiate ia ʻi he loto vilitaki moʻoni, ʻo talangofua kiate ia pea fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá (2 Nīfai 31:13; Mōsaia 5:8).

  • Ko e hā ʻoku talaʻofa mai ʻe Sīsū Kalaisi kiate kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau toʻo ai kiate kitautolu hono huafá? (ʻOku tau hoko ko hono ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine, ʻo fuesia hono huafá. ʻE hākeakiʻi ʻa kinautolu ʻoku ui ʻaki hono huafá ʻi he ʻaho fakaʻosí; Vakai, Mōsaia 5:7–9; 15:12; ʻAlamā 5:14; 3 Nīfai 27:5–6; T&F 76:55, 58, 62).

2. Fakamatala fakavitiō

Ko e konga nima ʻo e “Ngaahi Anga Fakafonua ʻo e Fuakava Foʻoú” ʻa ia ko ha konga ne toʻo mei he Ngaahi Fakamatala Fakavitiō ʻo e Fuakava Foʻoú (53914 900), ʻoku ʻi ai ha ngaahi fakamatala fekauʻaki mo e ngaahi kātoanga ʻi he kuonga ʻo e Fuakava Foʻoú. ʻE lava ʻa e konga ko ʻení ʻo tokoniʻi e kalasí ke nau fakakaukauloto atu ki hono fokotuʻutuʻu ʻo e ʻOhomohe Fakaʻosí pea mahino foki kiate kinautolu hono ʻuhinga ne “faʻaki ai ki hono fatafatá” ha ākonga ʻe tahá (Sione 13:23).

3. Fevahevaheʻaki ʻa e kalasí

ʻE faʻa faingataʻa ke mahino ki ha kakai ha ngaahi fakafehoanaki, hangē ko e “Ko au ʻa e vaine moʻoní,” kae tautautefito ki he toʻu tupú. ʻI hano ʻai ke hā fakatāutaha hano fakatātaaʻi e ʻofa ʻa Sīsū kiate kitautolú, fakaafeʻi ha toko taha pe toko ua he kalasí ke nau fakamatala ki ha faʻahinga meʻa ne nau aʻusia ʻa ia ne nau ongoʻi ai hano fakamālohia kinautolu ʻe he ʻofa ʻa e Fakamoʻuí, ʻo hangē ko hono ʻoange ʻe he vainé ha mālohi ki hono ngaahi laú pe vaʻá. Fai ʻa e fakaafé ʻi ha uike ʻe taha ki muʻa, mo ke poupouʻi e kalasí ke nau fekumi ki he ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hono fili ha meʻa ne nau aʻusia ʻoku feʻunga mo taau ke vahevahé.

Paaki