Ke tokoniʻi e kalasí ke nau moʻui māʻoniʻoni pea ke nau hoko ko ha kakai fili.
Teuteú
Lau, fakalaulauloto mo ke lotua ʻa e ngaahi potu folofola ko ʻení:
1 Pita 1; 2:1–10. Ko e akonaki ʻa Pita kuo pau ke tau maʻu ʻa e tuí mo moʻui māʻoniʻoní. Ko ʻene akonaki ko e kāingalotú ko ha toʻu tangata kuo fili, mo uiuiʻi ke nau fakahā ʻa e ngaahi lāngilangi ʻo e Fakamoʻuí.
1 Pita 2:19–24; 3:13–17; 4:12–19. Ko e akonaki ʻa Pita kuo pau ke tau mui- mui ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e Fakamoʻuí ʻi hono kātekina ʻo e ngaahi faingataʻá mo e fakatangá.
2 Pita 1. Ko e ekinaki ʻa Pita ke tau maʻu ʻa e natula faka-ʻOtuá mo fekumi faivelenga ke fakatuʻumaʻu hotau uiuiʻí mo hono fili kitautolú.
2 Pita 2–3; Sute. Ko e fakatokanga ʻa Pita mo Sute kau ki he kau akonaki loí pea mo kinautolu ʻoku nau fakafisinga ʻa e Hāʻele ʻAnga Ua maí. ʻOkú ne ekinaki ki he kau muimui ʻo Kalaisí ke nau faivelenga.
Fokotuʻu ki hono akoʻí: Ako ke mahino lelei kiate koe ʻa e lēsoni taki taha ke ʻoua te ke toutou vakai ki he tohi lēsoní he lolotonga hoʻo faiakó. ʻOku hanga ʻe hoʻo ʻiloʻi hoʻo nāunaú ʻo fakangofua koe ke ke fetuʻutaki mata ki he mata mo e kalasí lolotonga hoʻo faiakó. ʻOku hanga ʻe hoʻo fetuʻutaki matá ʻo fakaleleiʻi e founga ʻoku kau ai ʻa e kalasí he fealēleaʻakí pea mo honau ʻulungāangá pea ʻokú ne tokoniʻi ai koe ke ke fakaaʻu hoʻo ʻofá mo hoʻo tokangá kiate kinautolu. (Vakai, ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga ange ʻi he Faiakó, 79).
Fokotuʻu Ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní
Ngaahi Fakakaukau ke Fakalahi ki Hono Akoʻi ʻo e Lēsoní
ʻOku hoko ʻa e nāunau ko ʻení ko ha fakalahi ki he lēsoni ʻoku fokotuʻu atú. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ha fakakaukau ʻe taha pe lahi ange mei heni ke hoko ko ha konga ʻo e lēsoní.
ʻI he 1 Pita 1, ko e hā ha ngaahi faikehekehe ne fakamatalaʻi ʻe Pita, ʻi he meʻa ʻoku ʻauhangofua mo movetengofuá pea mo ia ʻoku ʻikai ʻauha mo taʻengatá? (Vakai, 1 Pita 1:4, 7, 18–19, 23–25. Hiki e ngaahi tali ʻa e kalasí he palakipoé ʻi ha kōlomu ʻe ua ʻo fakahingoa ʻa e kōlomu ʻe taha ko e ʻAuhangofuá pe movetengofuá pea kōlomu ʻe taha ko e Taʻe faʻaʻauha pe Taʻengata.) Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he ngaahi faikehekehe ko ʻení?
Naʻe akonaki ʻa Pita ko Sīsuú naʻe “[tomuʻa fakanofo] ʻi he teʻeki fakatupu ʻa māmaní,” ke ne hoko ko e Fakamoʻuí (1 Pita 1:20; Vakai foki, Fakahā 13:8). Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ʻení? Ko e hā ʻoku fakahā mai ʻe he ngaahi folofolá he ngaahi ʻaho kimui ní, ko e tānaki mai ki he mahino ʻoku tau maʻu ki hono tomuʻa fakanofo ʻo e Fakamoʻuí? (Vakai, Mōsese 4:1–4; ʻĒpalahame 3:27–28.)
Ko e hā e akonaki ʻa Pita fekauʻaki mo e ngaahi lao ʻo e fonuá? (Vakai, 1 Pita 2:13–15.) Ko e hā ha akonaki kuo fakahā mai ʻe he ʻEikí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní fekauʻaki mo e ngaahi lao ʻo e fonuá? (Vakai, T&F 58:21–22; 98:4–10; 134:5; Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:12.)
Ko e hā ne ako mai ʻe Pita fekauʻaki mo e ngāue ko hono malanga ʻaki e ongo- ongoleleí ki he kau pekiá? (Vakai, 1 Pita 3:18–20; 4:6.) Ko e fē taimi ne hāʻele ai ʻa Sīsū ki he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié ke fokotuʻutuʻu hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí ki he kau pekiá? (Vakai, T&F 138:29–37.) Ko e hā ʻoku fakahā mai ʻe he ngāue ʻa e Fakamoʻuí ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié kau ki he ngāue ʻa e ʻOtuá? (ʻE lava ke kau he ngaahi talí, koeʻuhí ko e fakamaau mo e ʻaloʻofa haohaoa ʻa e ʻOtuá, ʻe maʻu ai ʻe he kakai kotoa pē naʻe moʻui ʻi he māmaní ha faingamālie ke nau tali ʻa e ongoongoleleí mo fiefia ʻi he kakato ʻo hono ngaahi tāpuakí.)
Ko e hā e akonaki ʻa Paula ki he kau taki ʻo e Siasí ʻi he 1 Pita 5:1–4? ʻE hanga fēfē ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻo “fafanga ʻa e fanga sipi ʻa e ʻOtuá”? (1 Pita 5:2; vakai, 2 Pita 1:12–15; T&F 42:12–14). Kuo tāpuekina fēfē koe ʻe he kau taki ʻo e Siasí kuo nau muimui ki he akonaki ko ʻení?
2. “ ʻOku ʻikai ha … (folofola) ʻoku tupu meiate ia pē ʻa hono ʻuhingá” (2 Pita 1:20)
Lau ʻa e 2 Pita 1:20–21. Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe Pita ʻi he ngaahi vēsí ni kau ki he tupuʻanga ʻo e ngaahi folofolá? Ko e hā ne akoʻi mai ʻe Pita fekauʻaki mo hono fakaʻuhingaʻi ʻo e ngaahi folofolá? Te tau fakapapauʻi fēfē ʻoku totonu ʻetau fakaʻuhingaʻi ʻa e folofolá? (ʻE lava ke kau he ngaahi talí, ʻaki ʻetau fekumi ki he ngaahi fakaʻuhinga ʻa e kau taki ʻo e Siasí ʻi he ueʻi fakalaumālie mo fekumi ki he tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.) Kuo tokoniʻi fēfē koe ʻe he ngaahi akonaki ʻa e kau taki ʻo e Siasí pe ko e tākiekina ʻa e Laumālié ke mahino kiate koe ha kupuʻi folofola pau?