Lautohi Faka-Sāpaté: Tokāteline ʻo e Ongoongoleleí
Lēsoni 2: ‘ ʻOku Fakahīkihiki ʻa e ʻEikí ʻe Hoku Laumālié’


Lēsoni 2

“ ʻOku Fakahīkihiki ʻa e ʻEikí ʻe Hoku Laumālié”

Luke 1; Mātiu 1

Taumuʻá

Ke tokoniʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke fakatupulaki ʻo toe lahi ange ʻenau tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻo fakafou ʻi he ako ki he moʻui ʻa ʻIlisapetí, Sakaliá, Sione ko e Papitaisó, Mele pea mo Siosefá.

Teuteú

  1. Lau, fakalaulauloto peá ke lotua ʻa e ngaahi potu folofola ko ʻení:

    1. Luke 1:5–25, 57–80. Ko e hā ʻa e ʻāngelo ko Kepalelí kia Sakalia ʻo fakahā ange ʻa e tali ki heʻene lotú, ʻe fāʻeleʻi ʻe ʻIlisapeti, ko e uaifi ʻo Sakaliá, ha foha. Ko e fohá ni ʻe fakahingoa ia ko Sione, ʻa ia te ne teuteuʻi ʻa e kakaí ki he ʻEikí. Ko hono fakafehuʻia ʻe Sakalia ʻa e lea ʻa Kepalelí pea naʻe taaʻi ia ʻo noa. Ko e feitama ʻa ʻIlisapeti ʻi hono taʻu motuʻá, ʻo ne fāʻeleʻi ʻa Sioné. Ko hono fakahā ʻe Sakalia ha tui foʻou ʻi heʻene kikiteʻi e misiona ʻa Sioné.

    2. Luke 1:26–56; Mātiu 1:18–25. Ko hono fakahā ʻe he ʻāngelo ko Kepalelí kia Mele te ne hoko ko e faʻē ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. Ko e fiefia ʻa Mele mo ʻIlisapeti ʻi he ongoongo ʻo e hāʻele mai ʻa e Fakamoʻuí. Ko hono fakahā kia Siosefa ʻe fanauʻi ʻe Mele ʻa e Fakamoʻuí.

  2. Kapau ʻe maʻu ʻa e ngaahi fakatātā ko ʻení, pea fakaʻaongaʻi kinautolu ʻi he lolotonga ʻo e lēsoní: Ko e Malanga ʻa Sione ʻi he Toafá (62132 900; Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 207) Ko e Fakahā ʻo e ʻAloʻí: Ko e Hā ʻa e ʻÅngelo ko Kepalelí kia Melé (Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 241).

  3. Fokotuʻu ki hono akoʻí: ʻI he taimi ʻoku faiako ai ha taha ʻaki ʻa e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, “ ʻoku fakahū ia ʻe he ivi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ki he loto ʻo e fānau ʻo e tangatá” (2 Nīfai 33:1). ʻOku hanga ʻe he ivi ʻo e Laumālié ʻo fakamālohia ʻa e fakamoʻoni ʻa e kalasí, ʻenau ʻofa ki he ʻEikí mo e niʻihi kehé pea mo ʻenau tukupā ke nau moʻui anga-tonú. Fakakaukauʻi ʻi he faʻa lotu ha meʻa te ke fai ke fakaafeʻi ai ʻa e Laumālié lolotonga ʻa e kalasi taki taha. (Vakai ki he peesi –(v–vi) ʻi he tohi lēsoni ko ʻení mo e ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga ange ʻi he Faiakó [36123], peesi 45–46).

Fokotuʻu Ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻaki e Tokangá

Fakaʻaongaʻi ʻa e ʻekitivitī ko ʻení pe ko haʻo ʻekitivitī pē ʻaʻau ʻe feʻungá ke kamata ʻaki ʻa e lēsoní.

Fehuʻi ange ki he kalasí ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻaki e Tokangá

  • Kapau ʻe lava ke ke feʻiloaki mo ha taha, tuku kehe ʻa Sīsū, ʻi he Fuakava Foʻoú, ko hai te ke fie feʻiloaki mo iá? Ko e hā ʻokú ke fie feʻiloaki ai mo e tokotaha ko iá?

Ka hili ha tali ʻa ha niʻihi toko siʻi pē ʻo e kalasí, fakamatalaʻi ange ʻoku faʻa tākiekina kitautolu ki he kakai anga-tonú koeʻuhí ko ʻenau muimui ki he Fakamoʻuí pea mo ʻenau fakamoʻoniʻi iá. ʻI he fakaʻau ko ia ke tau maheni lelei ange mo e kakaí ni, ʻoku tau ʻilo lelei ange ai foki kia Sīsū Kalaisi. ʻOku aleaʻi ʻi he lēsoni ko ʻení ha niʻihi ʻa ia ʻe hanga ʻe heʻenau ngaahi sīpinga anga- tonú ʻo tohoakiʻi kitautolu ke tau toe ofi ange kiate ia.

Aleaʻi ʻo e Folofolá mo Hono Fakahokó

ʻI hoʻo akoʻi ʻa e ngaahi kupuʻi folofola ko ʻení, mou aleaʻi ha founga ʻe fakaʻaongaʻi ai kinautolu ʻi he moʻui fakaʻahó. Fakalotolahiʻi e kalasí ke nau fakamatala ki ha ngaahi meʻa ne hoko kiate kinautolu ʻa ia ʻoku felāveʻi mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakafolofolá. Koeʻuhí ʻe faingataʻa ke fai ʻa e foʻi fehuʻi kotoa pē pe kāpui ʻa e foʻi moʻoni kotoa pē ʻi he lēsoní, filifili ʻi he faʻa lotu ʻa e ngaahi moʻoni mo e ngaahi fehuʻi te nau feau lelei e fiemaʻu ʻa e kalasí.

1. Ko hono fanauʻi ʻo Sione ko e Papitaisó kia ʻIlisapeti mo Sakaliá.

Mou aleaʻi ʻa e Luke 1:5–25, 57–80. Fakaafeʻi e kalasí ke nau lau leʻo lahi ʻa e ngaahi potu folofola kuo filifilí.

  • ʻOku fakamatalaʻi fēfē ʻa ʻIlisapeti mo Sakalia ʻi he folofolá? (Vakai, Luke 1:6–9.)

  • Ko e hā ha tāpuaki ne lotua ʻe Sakalia mo ʻIlisapetí? (Vakai, Luke 1:7, 13.) Naʻe faifai pea tali fēfeeʻi ʻa e lotu ko ʻení? (Vakai, Luke 1:11–13, 24–25. Fakamahino ange mahalo ne fuoloa taʻu e lotua ʻe Sakalia mo ʻIlisapeti ke tāpuekina ʻaki kinaua ha tama. Ka neongo ia, naʻe ʻikai ke foaki ange ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e tāpuakí ni kiate kinaua kae ʻoua leva kuo hokosia ʻa e taimi totonu ke fakakakato ai ʻene ngaahi taumuʻá.) Te tau lava fēfē ʻo hokohoko atu ʻi he faivelenga pea mo fakaʻehiʻehi mei he loto-foʻí ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke fai mo tali mai ai ʻetau ngaahi lotú ʻi he ngaahi founga ʻoku tau holi ki aí?

  • Ko e hā e kikite ʻa Kepaleli kau ki he misiona ʻa Sioné? (Vakai, Luke 1:14–17. Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā ʻo e malanga ʻa Sione ʻi he toafá, peá ke hiki fakanounouʻi ʻa e kikite ʻa Kepalelí ʻi he palakipoé. Mou aleaʻi hono ʻuhinga ʻo e kikité, founga ne fakahoko ai kinautolu ʻe Sioné, pea mo e founga te tau lava ʻo muimui ai ki he sīpinga ʻa Sioné ʻi he ngaahi meʻa ko iá.)

    1. ʻE hanga ʻe Sione ʻo “fakatafoki ʻa e [kakai tokolahi] ki he ʻEiki ko honau ʻOtuá” (Luke 1:16).

    2. Te ne “fakatafoki ʻa e loto ʻo e mātuʻá ki he fānaú” (Luke 1:17).

    3. Te ne “fakatafoki … mo e talangataʻá ki he poto ʻo e anga-tonú” (Luke 1:17).

    4. Te ne “teuʻi ʻa e kakaí ke lelei maʻá e ʻEikí” (Luke 1:17).

    Fakatokangaʻi ange: Naʻe hoko ʻa Sione Papitaiso ko e “tokotaha maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻ‰lone fisifisimuʻa taha ia ʻi he kotoa ʻo e hisitōliá (Bible Dictionary, “John the Baptist,” 714). Te ke lava ʻo aleaʻi ha ngaahi founga ʻe lava ke fakahoko ai e ngaahi meʻa ne hoko ki muʻa ʻi he misiona ʻa Sioné, ʻi he moʻui ʻa kinautolu ʻoku maʻu Lakanga Taulaʻeiki faka-ʻ‰lone he kalasí.

  • Ko e hā naʻe hoko kia Sakaliá ʻi he taimi naʻá ne fakataʻetaʻetui ai ki he ngaahi lea ʻa e ʻāngeló? (Vakai, Luke 1:18–20.) Ne fakahā fēfē ʻe Sakalia ʻene tuí ʻi he hili hono fanauʻi ʻo Sioné? (Vakai, Luke 1:59–63. Naʻá ne fakahingoa mo ʻIlisapeti hona fohá ko Sione, ke fakahaaʻi ʻaki ʻena talangofua ki he ʻOtuá kae ʻikai ke na muimui ki he tala tukufakaholó.)

  • ʻI he kikite ko ia ʻa Sakalia kau ki he misiona hono fohá, naʻá ne lave foki ai ki he huhuʻí, fakamoʻuí, fakamolemoleʻi ʻo e angahalá, aloʻofa ongongofuá, pea mo e māmá (Luke 1:68–79). Ko hai naʻá ne ʻuhinga ki aí ʻi he taimi naʻá ne lea ai ki he ngaahi meʻá ni? (Sīsū Kalaisi.) Fakaafeʻi ha taha he kalasí ke ne lau ʻa e Sione 1:6–9. Fakamoʻoniʻi te tau lava ʻo hangē ko Sione Papitaisó, ʻo fakatefito ʻetau ngāué ʻi hono tokoniʻi ʻo e niʻihi kehé ke nau haʻu kia Kalaisi.

  • Hili hono fanauʻi ʻo Sioné, naʻá ne tupu pea “fakaʻau ʻo mālohi ʻi he laumālié” (Luke 1:80; fakatokangaʻi ange ko hono ʻuhinga ʻo e foʻi lea ko e fakaʻaú ko e tupu pe fakalakalaka). Ko e hā nai hono ʻuhinga naʻe fie maʻu ai ʻa Sione ke fakaʻau ʻo mālohi ʻi he laumālié ka ne toki lava ʻo fakakakato ai hono misioná? Ko e hā te tau fai ke tau fakaʻau ʻo mālohi ai ʻi he laumālié?

2. Naʻe ʻilo ʻe Mele mo Siosefa ko Mele ʻe hoko ko e faʻē ki he ʻAlo ʻo e ʻOtuá.

Lau pea mou aleaʻi ʻa e ngaahi veesi kuo filifili mei he Luke 1:26–56 mo e Mātiu 1:18–25. Fakaʻaliʻali e fakatātā ʻo hono Fakahā ʻo e ʻAloʻí

  • Ko e hā ne ʻilo ʻe Mele mei he ʻāngelo ko Kepalelí? (Vakai, Luke 1:26–33.) Ko e hā naʻe fie maʻu ai ke hoko ʻa e Fakamoʻuí ko ha foha ʻo ha faʻē fakamatelie pea mo ha tamai ʻoku moʻui taʻe-faʻamate?

    ʻI heʻetau lau ko ia kia Sīsū Kalaisí, naʻe ako ʻa ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo pehē:

    “Ko ʻene Tamaí ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ko e Tokotaha Moʻui Taʻe-faʻa-maté …naʻe tukufakaholo meiate Ia ʻa e mālohi ʻo e moʻui taʻe-faʻa-maté, ʻa ia ko e mālohi ke moʻui ʻo taʻe ngata; pē, ʻi heʻene fili ke pekiá, ko e mālohi ia ke ne toe tuʻu hake ʻi he moʻui taʻe- faʻa-maté, ʻo moʻui ai ʻo taʻengata pea naʻe ʻikai ʻilo ʻe hono sinó ʻa e ʻauʻauhá… .

    “… Ko Mele ʻene faʻeé, ʻa ia ko ha fefine fakamatelie … naʻe tukufakaholo meiate ia ʻa e mālohi ʻo e moʻui fakamatelié, ʻa ia ko e mālohi ke mate… .

    “Naʻe makatuʻunga ʻi heni … ʻa e tuifio ʻo e meʻa fakalangí pea mo e fakamatelié ʻi ha tangata, ʻa e malava hotau ʻEikí ke fakakakato ʻa e fakalelei taʻe fakangatangata mo taʻengatá. Koeʻuhí ko e ʻOtuá ʻene Tamaí pea mo Mele ʻa ʻene faʻeé, naʻá ne maʻu e mālohi ke moʻui pe pekia, ʻo hangē ko ʻene filí, ʻo ne tuku hifo ʻene moʻuí, peá ne mafai ke toʻo hake ia, pea hili iá, ʻi ha founga fakamisiteli kiate kitautolu, naʻá ne tuku mai e ola ʻo e toetuʻu ko iá ki he tangata kotoa pē koeʻuhí ke tau toetuʻu kotoa mei he maté” (The Promised Messiah [1978], 470–71).

  • Ko e hā te tau ako meia Mele ʻi heʻene fetalanoaʻaki mo e ʻāngeló pea mo ʻIlisapetí? (Vakai, Luke 1:26–38, 45–49; vakai foki, ʻAlamā 7:10. Hiki fakanounouʻi e tali ʻa e kalasí he palakipoé. Kapau ʻokú ke akoʻi ʻa e toʻu tupú, te ke lava ʻo fokotuʻu ange ke nau fakakaukau kia Mele ko ha faʻifaʻitakiʻanga ia ʻo ha finemui anga-tonu.)

    1. Naʻe ʻofeina ʻe he ʻOtuá ʻa Mele (Luke 1:28, 30). ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e ʻofeina mei he ʻOtuá? Ko e hā ha faʻahinga maʻuʻanga tokoni ʻoku fekumi ha kakai ʻe niʻihi ke ʻofeina kinautolu mei aí? ʻE hanga fēfē ʻe he kumi ʻofeina ko ʻeni mei he ngaahi maʻuʻanga tokoni kehé ʻo fakafaingataʻaʻiaʻi hano ʻofeina kita ʻe he ʻOtuá?

    2. Naʻe taau ʻa Mele ke ne maʻu ʻa e ʻEikí ʻiate ia (Luke 1:28). Ko e hā te tau fai ke tau taau ai ke maʻu ʻa e tāpuaki ko ʻení?

    3. Naʻe loto fakatōkilalo ʻa Mele mo fakavaivai ki he finangalo ʻo e ʻEikí (Luke 1:38, 48). Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai kiate kitautolu ke tau fakavaivai ki he finangalo ʻo e ʻEikí? Te tau lava fēfē ʻo toe loto fakatōkilalo mo fakavaivai angé?

    4. Naʻe fiefia ʻa Mele ʻi he Fakamoʻuí (Luke 1:47). Te tau lava fēfē ʻo fiefia ʻi he Fakamoʻuí?

  • Ko e hā hono ʻuhinga naʻe fiefia ai ʻa ʻIlisapeti mo e tama ʻi hono manavá ʻi he ʻaʻahi ange ʻa Melé? (Vakai, Luke 1:39–44; vakai foki, Luke 1:15. Fakamahino ange ko e taha ia ʻo e ngaahi tefitoʻi fatongia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ko hono fakamoʻoniʻi ʻo Sīsū Kalaisi.) Kapau ʻe lelei, fakahā ha founga kuo tokoniʻi ai koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke ke maʻu ha fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi, peá ke fakaafeʻi ha niʻihi ke nau fai mo e meʻa tatau.

  • Naʻe siviʻi fēfē ʻa e ʻofa ʻa Siosefa kia Melé? (Vakai, Mātiu 1:18.) Naʻe tali fēfē ʻe Siosefa ʻa e tala ʻoku tuʻituʻia ʻa Melé? (Vakai, Mātiu 1:19. Fakamahino ange ʻo fakatatau mo e laó, ʻe lava ʻe Siosefa ʻo tukuakiʻi ʻa Mele ki hono maumauʻi ʻo ʻena fuakava faka-malí pea ʻave ia ke hopoʻi. Ko e faʻahinga hopo ko iá ʻe malava pē ke iku ki he tautea mate. Naʻe ʻikai ke ne fai ʻeni, ka naʻá ne faka- ʻatāʻi pē ia ʻi he lilo mei heʻena aleapau malí.)

  • Naʻe tokoniʻi fēfē ʻe he Tamai Hēvaní ʻa Siosefa ke ne tali ʻa e tuʻunga ne ʻi ai ʻa Melé pea teuteuʻi ia ki hono ngaahi fatongiá? (Vakai, Mātiu 1:20–23.) Ko e hā naʻe fai ʻe Siosefa ko e tali ki he misi ko ʻení? (Vakai, Mātiu 1:24–25.) Ko hā ʻoku fakahā mai ʻe heʻene talí ʻo fekauʻaki mo hono ʻulungāangá?

Fakaʻosí

Fakaafeʻi ha taha he kalasí ke ne lau ʻa Luke 1:46. Fakamatalaʻi ange, ʻoku ʻuhinga ʻa e foʻi lea ko e fakahīkihiki ʻi he vēsí ni ki he feinga ʻa Mele ke fakalāngilangiʻi ʻa e ʻEikí mo ne tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau mamata ki hono māfimafí.

Fakaʻosí

  • ʻOku hanga fēfē ʻe he ngaahi tā sīpinga ʻa ʻIlisapeti, Sakalia, Sione Papitaiso, Mele pea Siosefá ʻo tokoniʻi koe ke ke mamata ki he māfimafi ʻo e Fakamoʻuí pea mo fakatupulaki hoʻo tui kiate iá? Te tau lava fēfē ʻo tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke fakatupulaki ʻenau tui kia Sīsū Kalaisí?

Fakahā hoʻo houngaʻia ʻi he tā sīpinga anga-tonu ʻa ʻIlisapeti, Sakalia, Sione Papitaiso, Mele pea mo Siosefá. Fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kuo mou lau ki aí.

Ngaahi Fakakaukau ke Fakalahi ki Hono Akoʻi ʻo e Lēsoní

ʻOku hoko ʻa e nāunau ko ʻení ko ha fakalahi ki he lēsoni ʻoku fokotuʻu atú. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e fakakaukau ko ʻení ke hoko ko ha konga ʻo e lēsoní.

1. “Koeʻuhí ke ke ʻilo hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻa ko iá” (Luke 1:4)

  • Naʻe fakataumuʻa ʻe Luke ʻene fakamoʻoní ki ha tokotaha ko Tiofilusi (Luke 1:3). Ko e hā e taumuʻa hono hiki ʻe Luke ʻene fakamoʻoní? (Vakai, Luke 1:3–4. Ke tokoniʻi ʻa Tiofilusi ke ne ʻiloʻi ʻa e moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kuo ʻosi akoʻí.) Kuo fakamālohia nai koe ʻi haʻo fanongo ki ha fakamoʻoni ʻa ha niʻihi fekauʻaki mo ha ngaahi tokāteline pe ko ha ngaahi talanoa fakafolofola ʻoku ke alāanga mo ia pe ʻiloʻi lelei?

Paaki