Lēsoni 2
“ ʻOku Fakahīkihiki ʻa e ʻEikí ʻe Hoku Laumālié”
Taumuʻá
Ke tokoniʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke fakatupulaki ʻo toe lahi ange ʻenau tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻo fakafou ʻi he ako ki he moʻui ʻa ʻIlisapetí, Sakaliá, Sione ko e Papitaisó, Mele pea mo Siosefá.
Teuteú
-
Lau, fakalaulauloto peá ke lotua ʻa e ngaahi potu folofola ko ʻení:
-
Luke 1:5–25, 57–80. Ko e hā ʻa e ʻāngelo ko Kepalelí kia Sakalia ʻo fakahā ange ʻa e tali ki heʻene lotú, ʻe fāʻeleʻi ʻe ʻIlisapeti, ko e uaifi ʻo Sakaliá, ha foha. Ko e fohá ni ʻe fakahingoa ia ko Sione, ʻa ia te ne teuteuʻi ʻa e kakaí ki he ʻEikí. Ko hono fakafehuʻia ʻe Sakalia ʻa e lea ʻa Kepalelí pea naʻe taaʻi ia ʻo noa. Ko e feitama ʻa ʻIlisapeti ʻi hono taʻu motuʻá, ʻo ne fāʻeleʻi ʻa Sioné. Ko hono fakahā ʻe Sakalia ha tui foʻou ʻi heʻene kikiteʻi e misiona ʻa Sioné.
-
Luke 1:26–56; Mātiu 1:18–25. Ko hono fakahā ʻe he ʻāngelo ko Kepalelí kia Mele te ne hoko ko e faʻē ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. Ko e fiefia ʻa Mele mo ʻIlisapeti ʻi he ongoongo ʻo e hāʻele mai ʻa e Fakamoʻuí. Ko hono fakahā kia Siosefa ʻe fanauʻi ʻe Mele ʻa e Fakamoʻuí.
-
-
Kapau ʻe maʻu ʻa e ngaahi fakatātā ko ʻení, pea fakaʻaongaʻi kinautolu ʻi he lolotonga ʻo e lēsoní: Ko e Malanga ʻa Sione ʻi he Toafá (62132 900; Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 207) Ko e Fakahā ʻo e ʻAloʻí: Ko e Hā ʻa e ʻÅngelo ko Kepalelí kia Melé (Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 241).
-
Fokotuʻu ki hono akoʻí: ʻI he taimi ʻoku faiako ai ha taha ʻaki ʻa e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, “ ʻoku fakahū ia ʻe he ivi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ki he loto ʻo e fānau ʻo e tangatá” (2 Nīfai 33:1). ʻOku hanga ʻe he ivi ʻo e Laumālié ʻo fakamālohia ʻa e fakamoʻoni ʻa e kalasí, ʻenau ʻofa ki he ʻEikí mo e niʻihi kehé pea mo ʻenau tukupā ke nau moʻui anga-tonú. Fakakaukauʻi ʻi he faʻa lotu ha meʻa te ke fai ke fakaafeʻi ai ʻa e Laumālié lolotonga ʻa e kalasi taki taha. (Vakai ki he peesi –(v–vi) ʻi he tohi lēsoni ko ʻení mo e ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga ange ʻi he Faiakó [36123], peesi 45–46).
Fokotuʻu Ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní
Ngaahi Fakakaukau ke Fakalahi ki Hono Akoʻi ʻo e Lēsoní
ʻOku hoko ʻa e nāunau ko ʻení ko ha fakalahi ki he lēsoni ʻoku fokotuʻu atú. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e fakakaukau ko ʻení ke hoko ko ha konga ʻo e lēsoní.
1. “Koeʻuhí ke ke ʻilo hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻa ko iá” (Luke 1:4)
-
Naʻe fakataumuʻa ʻe Luke ʻene fakamoʻoní ki ha tokotaha ko Tiofilusi (Luke 1:3). Ko e hā e taumuʻa hono hiki ʻe Luke ʻene fakamoʻoní? (Vakai, Luke 1:3–4. Ke tokoniʻi ʻa Tiofilusi ke ne ʻiloʻi ʻa e moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kuo ʻosi akoʻí.) Kuo fakamālohia nai koe ʻi haʻo fanongo ki ha fakamoʻoni ʻa ha niʻihi fekauʻaki mo ha ngaahi tokāteline pe ko ha ngaahi talanoa fakafolofola ʻoku ke alāanga mo ia pe ʻiloʻi lelei?