Lautohi Faka-Sāpaté: Tokāteline ʻo e Ongoongoleleí
Lēsoni 27: ‘ ʻOku ʻIkai ʻi Heni Ia, he Kuó Ne Toe tuʻu’


Lēsoni 27

“ ʻOku ʻIkai ʻi Heni Ia, he Kuó Ne Toe tuʻu”

Mātiu 28; Luke 24; Sione 20–21

Taumuʻa

Ke tokoniʻi e kalasi ke nau ongoʻi houngaʻia ʻi he Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí pea mo e ngaahi tāpuaki ʻokú ne ʻomí.

Teuteú

  1. Lau, fakalaulauloto mo ke lotua ʻa e ngaahi potu folofola ko ʻení:

    1. Mātiu 28:1–15; Luke 24:1–12; Sione 20:1–10. Ko e haʻu ʻa Mele Makitaline mo ha kau fefine kehe ki he fonualoto ʻo Sīsuú ʻo nau vakai ʻoku ʻikai ha taha ai. Ko hono fakahā ʻe he kau ʻāngeló kuo toetuʻu ʻa Sīsū. Ko e haʻu ʻa Pita mo Sione ki he fonualotó ʻoku ʻikai ha taha ai. Ko e hā ʻa e ʻEiki toetuʻú ki he ongo fafiné.

    2. Luke 24:13–35. Ko e fononga mo e fetalanoaʻaki ʻa Sīsū mo e ongo ākonga ʻi he hala ki ʻEmeasí. Ko ʻena toki ʻilo ia ʻi heʻene pakipaki ʻa e maá maʻanauá.

    3. Mātiu 28:16–20; Luke 24:33–53; Sione 20:19–31. Ko e hā ʻa Sīsū ki heʻene kau ʻAposetoló, ʻo ne fakahā kiate kinautolu kuó ne toetuʻu, mo ne fekau ke nau malangaʻaki ʻa e ongoongoleleí ki he puleʻanga kotoa pē. Ko e ala ʻa Tōmasi ki he ngaahi mata kafo ʻi he nima, vaʻe mo e vakavaka ʻo Sīsuú.

    4. Sione 21. Ko e toe hā ʻa Sīsū ki ha niʻihi ʻo e kau ʻAposetoló ʻi he Tahi ʻo Taipiliō (ko e Tahi ʻo Kālelí). Ko ʻene fekau kia Pita, “Fafanga ʻeku fanga sipí.”

  2. Fakalahi ki he laukongá: Maʻake 16.

  3. Kole ki ha mēmipa ʻo e kalasí ke teuteu mai ke ne fakamatalaʻi nounou ʻa e talanoa ʻo Sīsū mo e ongo ākonga ʻi he hala ki ʻEmeasí (Luke 24:13–32).

  4. Kapau ʻe maʻu ʻa e ngaahi fakatātā ko ʻení pea ke fakaʻaongaʻi kinautolu lolotonga ʻa e lēsoní: Ko e Telio ʻo Sīsuú (62180 900; Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 231); Ko e Fonualoto ʻo Sīsuú, 62111 900; Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 232); pe Ko e Fonualoto Kuo ʻIkai Ke Toe ʻI ai Ha Tahá (Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongolelei 245); Ko Mele mo e ʻEiki kuo Toetuʻú (62186 900; Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 233); Ko Hono Fakahā ʻe Sīsū hono Ngaahi Kafó (62503 900; Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 234); pea mo e Ko Sīsū Kalaisi kuo Toetuʻú (62187 900; Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 239).

  5. Fokotuʻu ki hono akoʻí: ʻOku ʻuhinga ʻa e fekau ko ia ʻa e ʻEikí kia Pita ke “Fafanga ʻeku fanga sipí” (Sione 21:16–17) ki he kau faiako kotoa pē. Fekumi ʻi he faʻa lotu ki ha ngaahi founga ʻe fakamānako ai ʻa e ngaahi meʻakai fakalaumālie ko e folofolá ki he kalasí koeʻuhí ke nau fie kai mei ai. (Vakai, ʻOku ʻIkai Ha Ui ʻe Mahuʻinga ange ʻi he Faiakó, ʻIuniti A1.)

Fokotuʻu Ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻaki e Tokangá

Fakaʻaongaʻi ʻa e ʻekitivitī ko ʻeni pe ko haʻo ʻekitivitī pē ʻaʻau ʻe feʻunga ke kamata ʻaki ʻa e lēsoní.

Fai e talanoa ko ʻeni ne fakahoko ʻe ʻEletā Sēmisi M. Palamoa:

“ ʻI he ngaahi taʻu lahi kuohili angé … . ne fai ai ha fehuʻi mahuʻinga ki ha fai-ongoongo ʻi ha kautaha nusipepa, ʻKo e hā e ongoongo mahuʻinga taha ʻe lava ke maʻu ʻe he māmaní?÷ ”

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻaki e Tokangá

  • Te ke tali fēfē ʻa e fehuʻi ko ʻení?

Ne toe hoko atu ʻa ʻEletā Palamoa: “Naʻe fakakaukau [ʻa e faiongoongó] fekauʻaki mo e fehuʻí. Naʻá ne talanoa ki ha niʻihi tokolahi mo ne lau ʻa ia kotoa te ne lavá, ko haʻane feinga ke maʻu ha tali. Faifai peá ne paaki ʻa ʻene talí, ʻKo e ongoongo mahuʻinga taha ʻe lava ke maʻu ʻe he māmaní, ko e ʻilo ko ia ʻoku moʻui ʻa Sīsū Kalaisi he ʻahó ni. Ko hono moʻoní, kapau ʻokú ne moʻui he ʻahó ni, ta te tau lava ʻo moʻui ʻo taʻengata ʻo hangē ko ʻEne folofolá” (ʻi he Conference Report, Oct. 1990, 80; pe Tūhulu, Sānuali. 1991).

Fakaʻaliʻali e ngaahi fakatātā ʻoku hā ʻi he konga ki he “Teuteú.” Fakamatalaʻi ange, ne fetongi e mamahi ʻa e kau ākongá ʻi he pekia ʻa Kalaisí, ʻaki ha fiefia taʻefaʻalaua ʻi heʻene Toetuʻú. Te tau lava foki mo kitautolu ʻo fiefia ʻi he ʻilo ko ia ne toetuʻu ʻa Sīsuú.

Kei fakaʻaliʻali pē ʻa e ngaahi fakatātaá. Toutou lave kiate kinautolu ʻi haʻamou aleaʻi ha ngaahi moʻoni mahuʻinga he lēsoní.

Aleaʻi ʻo e Folofolá mo Hono Fakahokó

ʻI hoʻo akoʻi ko ia ʻa e ngaahi potu folofola ko ʻení, mou aleaʻi ai foki ha ngaahi founga ʻoku tokoniʻi ai ʻenau moʻui fakaʻahó ʻe heʻenau ʻilo kau ki he Toetuʻú. ʻOua te ke feinga ke fakapapauʻi e fakahokohoko totonu ʻo e ngaahi meʻa ne hoko ʻi he Toetuʻú (ʻoku kehekehe ʻa e fakahokohoko ʻoku ʻomi ʻe he toko taha kotoa pē naʻá ne tohi ʻa e Ongoongoleleí), ka ke fakatefito pē ʻi he ngaahi fakamoʻoni fekauʻaki mo e Toetuʻú ʻa ia ʻoku ʻomi ʻi he talanoa ne fai ʻe he Ongoongoleleí taki taha.

1. Ko e mamata ʻa Mele Makitaline mo ha kau fefine kehe ki he ʻEiki Toetuʻú.

Mou aleaʻi ʻa e Mātiu 28:1–15; Luke 24:1–12; mo e Sione 20:1–10. Fakaafeʻi e kalasí ke nau lau leʻo lahi ʻa e ngaahi potu folofola kuo filifilí. Fakamatala ange hili hono kalusefai ʻo Sīsuú, naʻe takatakai hono sinó ʻaki ha tupenu līneni maʻa ʻo tuku ʻi he fonualoto ʻo Siosefa ʻAlemateá, ko ha taha ʻo e kau ākonga ʻa Sīsuú (Mātiu 27:57–60; Luke 23:50–53; Sione 19:38–42). Naʻe fai fakavavevave ʻeni koe- ʻuhí ne ofi e hoko ʻa e Sāpaté. ʻI he pongipongi hili e Sāpaté, ne toe foki atu ai ʻa Mele Makitaline mo ha kau fefine ki he fonualotó mo ha ngaahi ʻakau namu kakala ke tākai fakalelei ʻaki e sino ʻo Sīsuú.

  • Ko e hā ne ʻilo ʻe Mele Makitaline mo e kau fefine kehé ʻi heʻenau haʻu ki he fonualoto ʻo Sīsuú? (Vakai, Mātiu 28:1–4; Luke 24:1–4. Fakatokangaʻi ange ʻoku hā ʻi he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá ʻa e Mātiu 28, pehē foki mo Luke, naʻe toko ua ʻa e ʻāngeló. Ko e hā ne fakahā ʻe he ongo ʻāngeló ki he kau fefiné? (Vakai, Mātiu 28:5–7; Luke 24:5–8.)

  • Ko e hā ne ʻuhinga ki ai ʻa e ongo ʻāngeló ʻi heʻena fakahā, ʻKuó [ne] toe tuʻú“? (Kuo toetuʻu ʻa Sīsū.) ʻOku ʻuhinga ki he hā ke toetuʻú? (Vakai, ʻAlamā 11:42–45. Ko e hā ha ngaahi tāpuaki te tau maʻu koeʻuhi ko e Toetuʻu ʻa Sīsuú? (Vakai, 1 Kolinitō 15:22, 50–58; ʻAlamā 11:42–45. Te tau toetuʻu kotoa pea ʻe foaki mai hotau sino taʻefaʻamate.)

  • Naʻe pehe ʻe Palesiteni Hauati W. Hanitā, ko e kupuʻi lea ko ia ko e “ ʻOku ʻikai ʻi heni ia, ka kuo tuʻu hake” (Luke 24:6) “ ʻOkú ne kāpui ʻe ia ʻa e ʻamanaki leleí, fakapapauʻi mo e tui ʻoku fie maʻu ke poupouʻi ʻaki kitautolu ʻi he ngaahi faingataʻá, pea mo e ngaahi mamahi ʻoku tau faʻa tofanga ai ʻi heʻetau moʻuí” (ʻi he Conference Report, Apr. 1986, 18; pe Tūhulu, Siulai 1986, palak. 4). Kuo tokoniʻi fēfē koe ʻe hoʻo fakamoʻoni ki he Fakaleleí, lolotonga ha ngaahi taimi faingataʻa?

  • Ko e hā ne fai ʻe he kau fefiné hili e lea ʻa e ongo ʻāngeló? (Vakai, Mātiu 28:8; Luke 24:8–9.) Ko e hā te tau lava ʻo ako mei heʻenau sīpingá?

  • Ne kau ʻa Mele mo ha kau fefine kehe he kakai ne fuofua mamata kia Sīsū Kalaisi hili ʻene toetuʻú (vakai ki he konga ua mo e tolu ʻo e Fakakaukau ke Fakalahi Ki Hono Akoʻi ʻo e Lēsoní). ʻOkú ke pehe ko e hā ne mahuʻinga ai ke hā ʻa e ʻEiki toetuʻú ki ha kau fakamoʻoni fakaemāmaní? (Vakai, 2 Kolinitō 13:1.)

2. Ko e fakamoʻoni ʻa ha ongo ākonga ne na fononga ʻi he hala ki ʻEmeasí ki he ʻEiki kuo toetuʻú.

Mou aleaʻi ʻa e Luke 24:13–35. Fekau ki he toko taha naʻá ke vaheʻi ki aí ke ne talanoa fakanounouʻi ʻa e potu folofola ko ʻení.

  • Ko e hā ne mamahi ai ʻa Kaliopasi mo hono hoá ʻi heʻena fononga he hala ki ʻEmeasí? (Vakai, Luke 24:13–24.) Ko e hā ne akoʻi kiate kinaua ʻe he ʻEiki toetuʻú lolotonga ʻenau fonongá? (Vakai, Luke 24:25–27.)

  • Ko e hā e ongo ne maʻu ʻe he ongo ākongá lolotonga hono akoʻi kinaua ʻe Sīsuú? (Vakai, Luke 24:32.) Ko e hā naʻá na maʻu ai ʻa e ongo ko ʻení? (Ko e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.) Fakaafeʻi e kalasí ke nau fakahā mai ha ngaahi meʻa ne hoko kiate kinautolu ʻa ia ne nau maʻu ai ha fakamoʻoni mei he Laumālié, lolotonga haʻanau ako ki he ongoongoleleí pe ko haʻanau fanongo ki hano akoʻi ʻe ha taha.

3. Ko e kau ʻAposetoló ʻa e kau fakamoʻoni ki he ʻEiki toetuʻú.

Lau pea mou aleaʻi ʻa e ngaahi potu folofola kuo filifili mei he Mātiu 28:16–20; Luke 24:33–53; mo e Sione 20:19–31.

  • Ko e hā e fakakaukau ʻa e kau ʻAposetolo ne nau mamata ki aí, ʻi he taimi ne hā ai kiate kinautolu ʻa e Fakamoʻuí ʻi he efiafi ʻo e ʻaho naʻá ne toetuʻu aí? (Vakai, Luke 24:36–37.) Ne fakapapauʻi fēfē ʻe Sīsū kiate kinautolu ko ha tokotaha ia kuo toetuʻu, kae ʻikai ko ha laumālié? (Vakai, Luke 24:38–43.)

  • Ko e hā e tali ʻa Tōmasi ki he fakamoʻoni ʻa e kau ʻAposetolo kehé, kuo toetuʻu ʻa Sīsuú? (Vakai, Sione 20:24–25.) Naʻá ne tui fēfē kuo toetuʻu ʻa e ʻEikí? (Vakai, Sione 20:26–29.) ʻOku tau faʻa fakahā fēfē ʻa e vaivai tatau mo ia ne fai ʻe Tōmasí?

    Naʻe pehe ʻe ʻEletā Kōtoni B. Hingikelī:

    “Kuo mou fanongo nai kuo lea tatau ha niʻihi mo Tōmasi? ʻOmi kiate kimautolu ha fakamoʻoni totonu. Fakamoʻoniʻi mai ke mamata ki ai homau matá, fanongo ki ai homau telingá mo ala ki ai homau nimá, ka mau toki tui.” Ko e lea ʻeni ʻo e kuonga ʻoku tau moʻui aí. Kuo hoko ʻa Tōmasi Taʻetui ko ha sīpinga ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he toʻu tangata kotoa pē, ʻa kinautolu ʻoku fakafisi ke tali ha meʻa ʻoku ʻikai ke fakamatalaʻi mo mamata fakatuʻasino ki aí—ʻo hangē ko ē te nau lava ʻo fakamoʻoniʻi ʻa e ʻofá, tuí pe ko ha faʻahinga ʻilo fakatuʻasino ʻo hangē ko e ʻuhilá… .

    “Kiate kinautolu kotoa pē ʻoku kei taʻe tui ka ʻoku aʻu atu ki ai hoku leʻó, ʻoku ou toe fakaongo atu e ngaahi lea ne fai ʻe Tōmasí, ʻi heʻene ala ki he ngaahi kafo he toʻukupu ʻo e ʻEikí: ʻʻOua naʻá ke taʻe tui, ka ke tuiʻ ” (ʻi he Conference Report, Apr. 1978, 90; pe Tūhulu, ʻOkatopa 1978, palakalafi 7 mo e 12).

  • Te tau lava fēfē ʻo toe muimui kakato ange ki he naʻinaʻi ʻa e ʻEikí ke “ ʻoua naʻá ke taʻe tui, kae tui”? (Sione 20:27).

4. Ko e toe mamata ha niʻihi ʻo e kau ʻAposetoló kia Sīsū ʻi he Tahi Taipilioó (Tahi Kāleli)?

Lau pea mou aleaʻi ʻa e ngaahi potu folofola kuo filifili mei he Sione 21.

  • Ne toe hā ʻa e ʻEiki toetuʻú ki ha toko fitu ʻo ʻene kau ʻAposetoló lolotonga haʻanau toutai. Naʻa nau ʻiloʻi fēfē ko Sīsū naʻe ʻi he matātahí? (Vakai, Sione 21:4–7.) Hili ʻenau maʻu meʻatokoní, ko e hā e kole ʻa Sīsū kia Pita mo e kau ʻAposetolo kehé? (Vakai, Sione 21:15–17.) Te tau fafanga fēfē e fanga sipi ʻa e ʻEikí?

  • Ko e hā e ʻuhinga ʻa Sione ki heʻene hiki ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ne folofola ʻaki mo fai ʻe Sīsū kuo toetuʻú? (Vakai, Sione 20:30–31.) Kuo fakamonū- ʻiaʻi fēfē koe ʻi haʻo ako ki he ngaahi talanoa fakafolofola ʻo e Toetuʻu ʻa Sīsuú?

Fakaʻosí

Fakamoʻoni ange naʻe toetuʻu ʻa Sīsū pea koeʻuhí ko ia, te tau toetuʻu foki mo kitautolu. Fakamoʻoni foki ki he mālohi mo e fiemālie ʻoku ʻomi kiate koe ʻe hoʻo ʻilo kau ki he Toetuʻu.

Ngaahi Fakakaukau ke Fakalahi ki Hono Akoʻi ʻo e Lēsoní

ʻOku hoko ʻa e nāunau ko ʻení ko ha fakalahi ki he lēsoni ʻoku fokotuʻu atú. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ha fakakaukau ʻe taha pe lahi ange mei heni ke hoko ko ha konga ʻo e lēsoní.

1. “Kuo Toetuʻu [ia]” (Mātiu 28:6)

Fokotuʻutuʻu ha kiʻi kulupu ke nau hivaʻi ʻa e “Kuo Toetuʻu” (Ngaahi Himí, #108) pe “Kuo Toetuʻu ʻa e ʻEikí” (Ngaahi Himí, fika 109) ʻi he fakaʻosinga ʻo e lēsoní. Pe ko haʻo kole ki ha fānau ke nau hivaʻi ʻa e “Naʻe Toetuʻu Nai ʻa Sīsū?” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 45).

2. “Fefine, ko e hā ʻokú ke tangi aí?” (Sione 20:15)

Fakamahino ange ko e Ongoongolelei ʻa Sioné, ko e Ongoongolelei pē ia ʻoku hā ai e talanoa ki he hā ʻa Sīsū kia Mele Makitaline hili pē ʻene Toetuʻú. Kole ki ha taha he kalasí ke ne lau leʻolahi ʻa e talanoa ʻi he Sione 20:11–18. Fakaafeʻi e kalasí ke nau fakamatalaʻi mai ʻenau ngaahi fakakaukaú mo ʻenau ngaahi ongo fekauʻaki mo e meʻa naʻe hokó.

3. Ko ha kau fakamoʻoni kehe ki he ʻEiki toetuʻú

4. Ngaahi potu folofola fekauʻaki mo e Toetuʻú

ʻOku fakatupulaki ʻe ha niʻihi ʻo e ngaahi potu folofola mei he Tohi ʻa Molomoná mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ʻa ʻetau mahino fekauʻaki mo e Toetuʻú. Mou aleaʻi ʻi he lahi taha te mou lavá ʻa e ngahi meʻa ʻoku hā atú.

  1. Ko e Sīsū ʻa e polopolo ʻo e toetuʻú (2 Nīfai 2:8), pea koeʻuhí ko ʻene Toetuʻú, ʻe toetuʻu ai ʻa e kakai kotoa pē (2 Nīfai 9:22; ʻAlamā 11:42, 44).

  2. Hili ʻa Sīsū Kalaisi, ko kinautolu te nau maʻu ʻa e nāunau fakasilesitialé ʻe ʻuluaki toetuʻú, hoko ki ai ʻa kinautolu te nau maʻu ʻa e nāunau telesitialé, hoko ki ai ʻa kinautolu ʻo e nāunau tilesitialé pea fakamuimui ʻa e ngaahi foha ʻo e malaʻiá (T&F 88:96–102).

  3. ʻI he taimi te tau toetuʻu aí, ʻe toe fakataha ʻa hotau ngaahi laumālié mo hotau ngaahi sino haohaoá, pea he ʻikai ke na toe māvahevahe. (ʻAlamā 11:43, 45).

  4. Ko e ʻilo mo e poto ʻoku tau maʻu he māmaní, “te tau toe tuʻu hake pē mo ia ʻi he toetuʻú” (T&F 130:18–19).

  5. Ko e vakai ʻa e ngaahi laumālie ʻo e maté ki heʻene mavahe mei he sinó, ʻoku hangē ia ha haʻi pe nofo pōpulá; ʻoku hanga ʻe he toetuʻú ʻo ʻomi kiate kitautolu ʻa e fiefia kakató (T&F 138:12–17, 50).

Paaki