-
Ko e hā ha fakaʻilonga ʻo e Hāʻele ʻAnga Ua maí ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Siosefa Sāmita 1:22? Ko e hā ha fakamoʻoni kuó ke mamata kuo fakakakato ai ʻa e kikite ko ʻení? Te tau lava fēfē ʻo fakaʻehiʻehi mei hono takihalaʻi kitautolu ʻe he kau palōfita loí? (Vakai, Mātiu 7:15–20; T&F 45:57; 46:7–8.)
-
Ko e hā ha fakaʻilonga ʻo e Hāʻele ʻAnga Ua maí ʻoku lau ki ai ʻa e Siosefa Sāmita 1:23 mo e Siosefa Sāmita 1:28? Ko e hā ha fakamoʻoni kuó ke mamata ki ai kuo fakakakato ʻaki e kikite ko ʻení? Naʻe akonaki ʻa e ʻEikí ʻoku totonu ke ʻoua naʻa tau “puputuʻu” he fanongo ki he tau mo e ongoongo ʻo e tau. Te tau lava fēfē ʻo maʻu ha nonga lolotonga e ngaahi taimi puputuʻu ko iá? (Vakai, 1 Sione 4:16–18; T&F 6:34–36; 45:34–35; 59:23.)
Naʻe fakahoko ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻa e akonaki ko ʻeni ʻo e ʻamanaki leleí mo ha fakalotolahi:
“Neongo ʻoku tala mai ʻe he ngaahi kikité ʻe hoko e ngaahi meʻá ni, ʻoku toe fakautuutu ange e tokolahi ʻo e kakai ʻoku nau ofo he hangē ʻoku ʻalu pē ʻa e taimí mo e tōtuʻa ange e ngaahi meʻa fakailifia ʻoku hoko he māmaní… .Ko e moʻoní, ʻoku mātuʻaki totonu ke tau toe tokanga ange, he ʻoku hangē ʻoku ʻalu pē ʻa e taimí mo e toe fakautuutu ange ʻa e ngaahi palopalema ʻoku fepaki mo e ngaahi fāmilí. Ka neongo ʻení, ko e meʻa ke tau manatuʻí ʻe toe kovi ange ʻa mui, ka ʻoku ʻikai totonu ke ʻi ai ha taimi te tau loto-foʻi ai ʻo ʻikai toe ʻi ai ha fakatuʻamelie ki he kahaʻú! …
“ … ʻOku puleʻi ʻe he ʻEikí ʻa e meʻa kotoa pē. ʻOkú ne ʻafioʻi ʻa e ngataʻangá mei he kamataʻangá. Kuó ne ʻosi ʻomai kiate kitautolu ʻa e fakahinohinó, kapau te tau fai ki ai, te tau hao mei ha faʻahinga faingataʻa pē ʻe hoko mai. ʻE fakahoko ʻa ʻEne ngaahi taumuʻá pea ʻe ʻi ai ha ʻaho, ʻe toki mahino ai kiate kitautolu ʻa e ʻuhinga taʻe ngata naʻe fakahoko ai ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi meʻa ko iá. Ko ia ai, ʻi he ngaahi ʻahó ni, kuo pau ke ʻoua te tau loto-puna ʻo ʻohoʻoho, ʻo fuʻu tō tuʻa ʻa e teuteu ʻo e uelofeá, kae tokanga ange ki he tauhi ʻo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, pea ʻoua naʻa mole atu ʻa e ʻamanakí!
Ka te tau maʻu mei fē ʻa e ʻamanaki leleí ʻi he lotolotonga ʻetau nofo ʻi he fuʻu taimi koví ni? Ko e foʻi meʻa pē ʻe taha te ne lava ʻo fakahaofi kitautolu ʻi he lolotonga ʻo e fuʻu kuonga fulikivanu ko ʻení, ko e hanga taha ʻa hotau lotó mo hotau ʻatamaí kia Sīsū Kalaisi… . Te tau lava ʻo maluʻi ʻa kitautolu mei he ngaahi ʻahiʻahi fakaʻahó, ʻo kapau te tau paletuʻaʻaki ʻa e tuí, pea ʻi heʻetau faifeinga ʻaki hotau lelei tahá ke tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, neongo pē ko e hā ha meʻa ʻe hoko mai, ʻoku tau ʻiloʻi pau te tau faingamālie pē“ (ʻi he Conference Report, Oct. 1992, 41–43; pe Tūhulu, Sānuali 1993, 31–32).
-
Ko e hā ha ngaahi fakaʻilonga ʻo e Hāʻele ʻAnga Ua maí ʻoku fakamatalaʻi mai ʻi he Siosefa Sāmita 1:27 mo e 31? ʻOku fakakakato fēfē e ngaahi kikite ko ʻení he ngaahi ʻahó ni? (ʻOku tupulaki ʻa e ngāue fakafaifekaú, pea ʻoku fakautuutu ke lahi e ngaahi feituʻu ʻoku akoʻi mo tali lelei ai ʻa e ongoongoleleí.) Ko e hā te tau lava fakatāutaha ʻo fai ke tokoni ki hono fakakakato ʻo e ngaahi kikite ko ʻení?
-
Ko e hā ha ngaahi fakaʻilonga ʻo e Hāʻele ʻAnga Ua maí ʻoku fakamatalaʻi mai ʻi he Siosefa Sāmita 1:29–30? Ko e hā ha fakamoʻoni kuó ke mamata ki ai kuo fakakakato ai ʻa e ngaahi kikite ko ʻení? Ko e hā ha ngaahi faleʻi kuo ʻomi ʻe he kau palōfita ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní ke tau fai ko e teuteu ki ha ngaahi fakatamaki fakanatula ʻe hoko ki muʻa ʻi he Hāʻele ʻAnga Ua maí?
-
Ko e hā ha ngaahi fakaʻilonga ʻo e Hāʻele ʻAnga Ua maí ʻoku hā ʻi he Siosefa Sāmita 1:32–33?
-
Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ki hono kau muimui ʻi Selūsalemá ke nau “tuʻu leva ʻi he potu māʻoniʻoní” (Siosefa Sāmita 1:12), pea kuó ne ʻomi mo e ekinaki tatau ʻi hotau kuongá (T&F 87:8; 101:22). Ko e hā ha ngaahi potu māʻoniʻoni ʻoku totonu ke tau tuʻu ai? ʻE maluʻi fēfē kitautolu ʻe he ngaahi feituʻu ko ʻení lolotonga e ngaahi faingataʻa ʻo e ngaahi ʻaho fakaʻosí?
Naʻe pehē ʻe Palesiteni ʻEselā Tafi Penisoni: “ ʻOku tuʻu ʻa e kau tangata mo e kau fefine māʻoniʻoní ʻi he ngaahi feituʻu māʻoniʻoní, pea ʻoku kau ʻi he ngaahi feituʻu māʻoniʻoni ko ʻení ʻa hotau ngaahi temipalé, ngaahi fale lotú, ngaahi ʻapí, ngaahi siteiki ʻo Saioné, ʻa ia ne fakahā ʻe he ʻEikí, ‘ko ha maluʻanga pea mo ha hūfangaʻanga mei he afaá, pea mei he houhaú ʻo ka lilingi totonu atu ia ki māmani hono kotoa’ (T&F 115:6)” (“Prepare Yourselves for the Great Day of the Lord,” Brigham Young University 1981 Fireside and Devotional Speeches [1981], 68).
-
Ko e hā ha ngaahi tākiekina ne ʻomai ʻe Sīsū ke tokoniʻi ʻaki kitautolu ke ʻoua naʻa lohiakiʻi ai kitautolu ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ki muʻa ʻi heʻene Hāʻele ʻAnga Ua maí? (Vakai, Siosefa Sāmita 1:37.) Te tau lava fēfē ʻo koloa ʻaki e folofola ʻa e ʻEikí? Kuo hanga fēfē ʻe haʻo koloa ʻaki e folofola ʻa e ʻEikí ʻo tokoniʻi koe ke ke fakaʻehiʻehi mei hano kākaaʻi koe?
-
Ko e hā naʻe akoʻi mai ʻe Sīsū ʻi he ngaahi potu folofola ko ʻení ke tokoni ki heʻetau teuteu ki heʻene Hāʻele ʻAnga Ua maí?
-
Ko e talanoa fakatātā ʻo e ʻakau ko e fikí (Siosefa Sāmita 1:38–40).
-
Ko hono fakafehoanaki ʻo e Hāʻele ʻAnga Ua maí ki he ngaahi ʻaho ʻo Noá (veesi 41–43).
-
Ko e kikite kau ki he toko ua ʻe ngāue ʻi he ngoué pea mo e toko ua ʻe ngāue ʻi he meʻa momosí (veesi 44–46).
-
Ko e talanoa fakatātā ʻo e ʻeiki ʻo e falé pea mo e kaihaʻá (veesi 47–48).
-
Ko e talanoa fakatātā ʻo e ʻeikí pea mo ʻene kau tamaioʻeikí (veesi 49–54).
-
Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke tau hokohoko atu ʻi he leʻo mo teuteu ki he hāʻele mai ʻa e ʻEikí? Te tau lava fēfē ʻo leʻo mo teuteu ke feʻiloaki mo e ʻEikí?
-
Ko e hā ha meʻa ʻe hoko ki he kau anga-tonú ʻi he taimi ʻe toe hāʻele mai ai ʻa e Fakamoʻuí? (Vakai, Siosefa Sāmita 1:37, 44–45, 50; 1 Tēsalonika 4:16–18; T&F 88:96–98.)