Lautohi Faka-Sāpaté: Tokāteline ʻo e Ongoongoleleí
Lēsoni 5: ‘Fanauʻi Foʻoú’


Lēsoni 5

“Fanauʻi Foʻoú”

Sione 3–4

Taumuʻá

Ke tokoniʻi e kalasí ke mahino kiate kinautolu kuo pau ke tau “fanauʻi foʻou” pea hokohoko atu ʻi he muimui kia Sīsū Kalaisí, kae toki lava ke tau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.

Teuteú

  1. Lau, fakalaulauloto mo ke lotua ʻa e ngaahi potu folofola ko ʻení:

    1. Sione 3:1–22. Ko hono akoʻi ʻe Sīsū ʻa Nikotīmasi kuo pau ke fanauʻi foʻou kotoa ʻi he vai pea mo e Laumālie kae toki lava ʻo hū ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻOku akoʻi mai ʻe Sīsū ko Iá ko e ʻAlo Tofu Pē Taha ʻo e ʻOtuá ne fekauʻi mai ke ne fakamoʻui ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá.

    2. Sione 4:1–42. Ko hono akoʻi ʻe Sīsū ha fefine Samēlia ʻi he Vaikeli ʻo Sēkopé. Ko e ului ha kau Samēlia toko lahi.

  2. Kapau ʻokú ke fakaʻaongaʻi ʻa e ʻekitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá, peá ke haʻu ki he kalasí mo e ngaahi meʻa ko ʻení:

    1. Ko ha kiʻi fuʻu ʻakau ʻoku moʻui lelei mo lau maʻuiʻui pea mo ha fuʻu ʻakau ʻoku mae ko e tupu mei he siʻisiʻi hono fuʻifuʻí (pe ko haʻo tā ʻi he palakipoé ha fakatātā ʻo ha fuʻu ʻakau ʻoku moʻui lelei mo ha fuʻu ʻakau ʻoku mae, ʻo hangē ko ʻene hā ʻi he ʻekitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá).

    2. Ko ha sioki vai.

  3. Kapau ʻe maʻu ʻa e ngaahi nāunau ko ʻení, pea ke fakaʻaongaʻi kinautolu lolotonga ʻa e lēsoní:

    1. Fakatātā ʻo Kalaisi mo e Fefine Samēliá (62169 900; Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 217).

    2. “Ko e Fefine ʻi he Vai Tupú,” ko ha faiva ʻoku miniti ʻe valu mei he Ngaahi Fakamatala Vitiō ʻo e Fuakava Foʻoú (53914 900).

  4. Ngaahi Fokotuʻu ki hono akoʻí: “ ʻI heʻetau ʻiloʻi ko ia ʻa e fatongia ʻo e fakafoʻi- tuiuií ke ako ki he ongoongoleleí, te tau lava ʻo fehuʻi, Ko e hā e ngaahi fatongia ʻo e kau faiakó? Ke tokoniʻi e fakafoʻituituí ʻi hono fatongia ko e ako ki he ongoongoleleí—ke langaki ʻiate kinautolu ha holi ke ako, mahino mo moʻui- ʻaki e ongoongoleleí pea fakahaaʻi ange foki mo e founga ke fai ai iá” (ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga ange ʻi he Faiakó [36123 900], 61).

Fokotuʻu Ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻaki e Tokangá

Fakaʻaongaʻi ʻa e ʻekitivitī ko ʻení pe ko haʻo ʻekitivitī pē ʻaʻau ʻe feʻungá ke kamata ʻaki ʻa e lēsoní.

Fakaʻaliʻali ʻa e fuʻu ʻakau moʻui leleí pea mo e fuʻu ʻakau maé (vakai ki he konga “Teuteú”), pe tā kinaua ʻi he palakipoé ʻo hangē ko ʻene hā ʻi he peesi hono hokó. Fakaʻaliʻali foki pea mo e sioki vaí.

ʻĪmisi

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻaki e Tokangá

  • Ko e hā ha meʻa ʻe hoko ki ha fuʻu ʻakau kapau he ʻikai ke ne maʻu ha vai? Ko e hā ʻe hoko kiate kitautolu kapau he ʻikai ke tau maʻu ha vai?

Fakamatalaʻi ange, te tau mate fakatuʻasino kapau he ʻikai ke tau maʻu ha vai fakatuʻasino, ʻo hangē pē ko haʻatau mate fakalaumālie kapau he ʻikai ke tau maʻu ha vai fakalaumālie. ʻOku fakamatala ʻa e lēsoni ko ʻení ki he ngaahi akonaki ʻa Sīsū fekauʻaki mo e fanauʻi ʻi he vai pea mo e Laumālié pea pehē foki ki he vai moʻui ʻokú ne foaki maí.

Aleaʻi ʻo e Folofolá mo Hono Fakahokó

ʻI hoʻo akoʻi ko ia ʻa e ngaahi potu folofola ko ʻení, mou aleaʻi ha ngaahi founga ʻe fakaʻaongaʻi ai kinautolu ʻi he moʻui fakaʻahó. Fakalotolahiʻi e kalasí ke nau felīngiaki ha ngaahi meʻa ne hoko kiate kinautolu ʻa ia ʻoku felāveʻi mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakafolofolá.

1. Ko hono akoʻi ʻe Sīsū ʻa Nikotīmasi kuo pau ke fanauʻi ʻa e toko taha kotoa ʻi he vai pea mo e Laumālie kae toki hū ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

Mou aleaʻi ʻa e Sione 3:1–22. Fakaafeʻi e kalasí ke nau lau leʻolahi e ngaahi potu folofola kuo filifilí. Fakamatalaʻi ange, ko Nikotīmasí ko ha taki ia ʻi he kolo ʻo e kau Siú. Naʻá ne haʻu kia Sīsū koeʻuhí ko ʻene ʻiloʻi ko Sīsuú “ko e akonaki [ʻoku] haʻu mei he ʻOtuá” (Sione 3:2).

  • Ko e hā naʻe akoʻi ʻe Sīsū kia Nikotīmasi kuo pau ke ne fai kae toki hū ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá? (Vakai, Sione 3:5.) ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e “fanauʻi ʻi he vaí”? (Sione 3:5; ke papitaiso). ʻOku hoko fēfē ʻa e papitaisó ko ha fakaʻilonga ʻo e fanauʻi foʻoú? (ʻOku fakatātaaʻi ʻe he fakaukú ʻa e maté pe ko e tanu ʻo ʻetau ngaahi angahala he kuohilí; ʻi he taimi ʻoku tau tuʻu hake ai mei he vaí, ʻoku tau kamata ha moʻui foʻou.) ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e “fanauʻi …ʻi he Laumālié”? (Sione 3:5; ke maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní).

  • Naʻe ako ʻa ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo pehē, “ ʻoku ʻikai ke fanauʻi foʻou ʻa e kāingalotú ʻi he foʻi papitaisó ʻataʻatā pē” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1966–73], 1:142). Ko e hā mo ha toe meʻa ʻoku fie maʻu ki he fanauʻi foʻoú ʻo makehe mei he papitaisó pea mo hono maʻu ʻo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní? (Vakai, Sione 3:16, 18; Mōsaia 5:1–7; 27:25–26; ʻAlamā 5:14–35; 22:15–18. Te ke lava ʻo fakahā ki he kalasí ke nau fakaʻilongaʻi ha ngaahi kupuʻi lea mahuʻinga ʻi he ngaahi potu folofolá ni ʻa ia ʻoku fekauʻaki mo e fanauʻi foʻoú. ʻOku ʻoatu ʻi lalo ha sīpinga ʻo e lisí. Fakamahino ange ʻoku hanga ʻe he ngaahi potu folofola mei he Tohi ʻa Molomoná, ʻo fakamāʻalaʻala mai ʻa e ʻuhinga ʻo e fanauʻi foʻoú.)

    1. Tui kia Sīsū Kalaisí (Sione 3:16, 18).

    2. Hoko ha “fuʻu liliu lahi…ʻi homau lotó, ʻo ʻikai ai ke mau toe maʻu e holi ke fai kovi, ka ke fai lelei maʻu ai pē” (Mōsaia 5:2; vakai foki, ʻAlamā 5:12–14, 26).

    3. Ke “liliu mei [honau] anga fakaekakanó mo e anga [maʻulaló], ki he anga māʻoniʻoni” (Mōsaia 27:25).

    4. Hoko ko e “ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine [ʻo e ʻOtuá] (Mōsaia 5:7; 27:25).

    5. Hoko ko ha “kakai foʻou” (Mōsaia 27:26).

    6. ʻAi ʻo “tongitongi ʻi ho [tau] matá ʻa e tatau ʻo e ʻOtuá” (ʻAlamā 5:19; vakai foki ki he veesi 14).

    7. Fakatomala kae “fakamaʻa [ho] kofú kae ʻoua ke nau maʻa mei he ʻuli kotoa pē ʻi he taʻataʻa ʻo [Kalaisí] (ʻAlamā 5:21; vakai foki, 5:19, 33–34; 22:18).

  • Naʻe toe ako foki ʻa ʻEletā Makongikī ʻo pehē ko e fanauʻi foʻoú “ ʻoku ʻikai ke hoko fakatuʻupakē hake pē. Ko ha founga pē [ia]” (“Jesus Christ and Him Crucified,” in 1976 Devotional Speeches of the Year, 399). Ko e hā te tau fai ke hokohoko atu ai ʻeni ʻi heʻetau moʻuí? (Vakai, 2 Nīfai 31:19–20.) Te tau lava fēfē ʻo ikunaʻi ʻa e ngaahi fakalotosiʻi mo e ngaahi fakatūkia ʻoku hoko ʻi heʻetau fakalakalaka fakalaumālié? Ko e hā ha ngaahi liliu kuó ke vakai ʻoku hoko kiate koe pe ko ha taha kehe lolotonga ʻo e fāifeinga ke fanauʻi foʻoú?

  • Fakaafeʻi ha mēmipa ʻo e kalasí ke ne lau leʻolahi ʻa Sione 3:14–18 . ʻOku felāveʻi fēfē ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻeni kau ki he misiona ʻa e Fakamoʻuí pea mo ʻene fekau ke tau fanauʻi foʻoú?

  • Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Sīsū ʻa e fakakaukau ʻo e māmá mo e fakapoʻulí ke akoʻi ʻaki ʻa Nikotīmasi (Sione 3:19–21). Ko e hā nai hono ʻuhinga ʻoku fili ai ha niʻihi ki he fakapoʻulí kae ʻikai ko e māmá? Te tau pukepuke fēfē ʻa e mālohi ke tau ʻofa ʻi he māmá kae fakamamaʻo mei he fakapoʻulí? Ko e hā ha ngaahi talaʻofa kuo fai ʻe he ʻEikí kiate kinautolu ʻe haʻu ki he māmá (Vakai, T&F 50:24; 88:67.)

2. Ko hono akoʻi ʻe Sīsū ha fefine Samēlia ʻi he Vaikeli ʻo Sēkopé.

Lau pea mou aleaʻi ha ngaahi potu folofola kuo filifili mei he Sione 4:1–42. Fakaʻaliʻali ʻa e mape ʻo e fonua Tapú. Fakamatalaʻi ange, ʻi he lolotonga e fononga ʻa Sīsū mo ʻene kau ākongá mei Siutea ki Kālelí (te ke lava ʻo fakahinohino ange ʻa e ngaahi feituʻu ko ʻení ʻi he mapé), ne nau afe ʻo mālōlō ʻi he Vaikeli ʻo Sēkopé ʻi Samēlia. ʻI he kei nofo ʻa Sīsū he veʻe vaikelí, ne haʻu ha fefine Samēlia ke ʻutu vai.

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā ʻo e fefine ʻi he veʻe vai kelí. Kapau ʻokú ke fakaʻaongaʻi e filimi vitiō ʻo e “Fefine he Veʻe Vaikelí”, peá ke huluʻi ia he taimí ni.

  • Naʻe “ ʻikai feʻofoʻofani ʻa e kakai Siú mo e kakai Samēliá” (Sione 4:9) pea ne nau faʻa fakamamaʻo mei Samēlia ʻi he taimi ʻoku nau fefonongaʻaki aí. Ka neongo ia, naʻe fakatotoka pē ʻa Sīsū ia ke nau ō ki Samēlia. Ko e hā ʻoku fakahā mai ʻe he meʻá ni kau kiate Iá? Ko hai ha kau “Samēlia” ʻi he ngaahi ʻahó ni? (ʻE lava ke kau he talí, ha taha pe ko ha kulupu ʻoku fehiʻanekinaʻi.) ʻOku totonu ke tau tali fēfeeʻi kinautolu?

  • Naʻe fakafaingofuaʻi fēfē ʻe he fefine Samēliá ke akoʻi ia ʻe Sīsuú? (Vakai, Sione 4:9, 11–12, 15, 19, 25. ʻE lava ke kau he ngaahi talí ʻa e loto fakatōkilaló, holi ke ʻilo lahi angé pea mo ʻene tui ki heʻene folofolá.) Ko e hā te tau fai ke tau fakatōkilalo ai ki he ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí?

  • Naʻe liliu fēfē ʻa e fefine Samēliá ʻi he folofola kiate ia ʻa Sīsuú? Naʻe tokoni fēfē ʻa Sīsū ke fakahoko ʻa e liliu ko ʻení? (ʻE lava ke kau he ngaahi talí, naʻá ne akoʻi ia ʻi he tuʻunga mahino naʻe maʻu ʻe he fefiné, naʻá ne fakamoʻoniʻi Ia, naʻe fuʻu mālohi fau ʻa e fakaʻilonga ʻo e vaí naʻá Ne ngāueʻakí pea naʻá ne manavaʻofa foki.) Te tau lava fēfē ʻo muimui ki heʻene sīpingá ʻi heʻetau akoʻi ʻa e niʻihi kehé?

  • Naʻe folofola ʻa Sīsū ki he fefine Samēliá te ne lava ʻo ʻoange kiate ia ʻa e “vai moʻuí” (Sione 4:10). ʻOkú ke fakakaukau ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e “vai moʻuí”? (Vakai, 1 Nīfai 11:25; T&F 63:23. ʻE lava ke kau ʻi he ngaahi talí ʻa e ngaahi tokāteline ʻo e ongoongoleleí, ʻofa ʻa e ʻOtuá pea mo e Fakaleleí.) Te tau maʻu fēfē ʻa e vai moʻuí? Kuo tāpuekina fēfeeʻi koe ʻe he vai moʻui ko ʻení?

  • Ne haʻu ʻa e fefine Samēliá ki he vai kelí ke ʻutu vai (Sione 4:7). Kae kehe, ʻi he hili ʻene talanoa mo Sīsuú, naʻá ne tuku ʻene siokí ʻi he veʻe vai kelí kae ʻalu ʻo tala ki he niʻihi kehé ʻa e meʻa ne hokó (Sione 4:28–29). Ko e hā te tau ako mei heʻene sīpingá?

  • Kuo tāpuekina fēfeeʻi ha niʻihi kehe koeʻuhí ko e tui ʻa e fefine Samēliá? (Vakai, Sione 4:39–42.)Kuo tāpuekina nai koe pe te ke mamata ki hano tāpuekina ʻo ha niʻihi kehe koeʻuhí ko ʻenau tui ki he ʻEikí? ʻE uesia fēfē ʻe heʻetau tuí ʻa e kakai ʻoku nofo ofi kiate kitautolú?

Fakaʻosí

Kapau naʻá ke fakaʻaongaʻi ʻa e ʻekitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá, toe fakaʻaliʻali e ongo fuʻu ʻakaú pea mo e sioki vaí. Fakamatalaʻi ange, ʻoku tatau pē fie maʻu ʻe he ʻakaú ke moʻuí mo e fie maʻu ke tau muimui ʻi he Fakamoʻuí mo ʻene ngaahi akonakí ke tau fanauʻi foʻou mo maʻu aiʻa e moʻui taʻengatá.

Fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kuo mou lau ki ai ʻi he lēsoní. Fakatukupaaʻi e kalasí ke nau fekumi kia Sīsū Kalaisi, muimui kiate ia pea mo hokohoko atu ʻi he hala ki he fanauʻi foʻoú.

Ngaahi Fakakaukau ke Fakalahi ki Hono Akoʻi ʻo e Lēsoní

ʻOku hoko ʻa e nāunau ko ʻení ko ha fakalahi ki he lēsoni ʻoku fokotuʻu atú. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ha fakakaukau ʻe taha pe lahi ange mei heni ke hoko ko ha konga ʻo e lēsoní.

1. “ ʻOku ʻikai ko e Kalaisí au, ka kuo fekau au ke muʻomuʻa ʻiate ia” (Sione 3:28)

  • ʻI he Sione 3:25–36, ko e hā e tali ʻa Sione ki he fekauʻaki hono fatongiá pea mo e fatongia ʻo e Fakamoʻuí? ʻOku hoko fēfē ʻa e tali ʻa Sioné ko ha sīpinga ia ʻo e ākonga moʻoní? Te tau fakaʻaongaʻi fēfē ʻa e tali ko ʻení ki heʻetau ngāue ʻi he Siasí?

2. “Vakai ki he ngaahi ngoué …ʻoku hina ia ki he ututaʻú” (Sione 4:35)

  • Ko e hā e ako ʻa Sīsū fekauʻaki mo e ngāue fakafaifekaú ki heʻene kau ākongá ʻi he Sione 4:35–38? Ko e hā ʻene ʻuhinga ʻi heʻene folofola kuo hina ʻa e ngoué ki he ututaʻú? Naʻe fakaʻaongaʻi fēfē ʻe he Fakamoʻuí ha fakatātā tatau mo ʻeni ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 4:1–4 mo e 75:3–5? Kole ki he kalasí ke nau fakamatala ki ha ngaahi meʻa ne hoko ʻi heʻenau moʻuí ʻi heʻenau vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo ha niʻihi kehé?

3. Ko hono fakamoʻui ʻe Sīsū ʻa e foha ʻo ha ʻeiki

Lau pea mou aleaʻi ʻa e Sione 4:46–54.

  • Ko e hā naʻe fie maʻu ʻe he ʻeikí meia Sīsuú? (Vakai, Sione 4:46–47.) Ko e hā e ʻuluaki folofola ʻa Sīsū kiate iá? (Vakai, Sione 4:48.) Naʻe tali fēfeeʻi ʻe he ʻeikí e folofola ʻa Sīsuú? (Vakai, Sione 4:49.)

  • Ko e hā e folofola hono ua ʻa Sīsū ki he ʻeikí? (Vakai, Sione 4:50.) Ko e hā e tali ʻa e ʻeikí? (Vakai, Sione 4:50.) Ko e hā e ola ʻo e tui ʻa e ʻeikí? (Vakai, Sione 4:51–54.) Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he talanoa ko ʻení ʻo kau ki he mālohi ʻo e tuí?

Paaki