Lēsoni 24
“Ko ʻEni ʻa e Moʻui Taʻengatá”
Taumuʻá
Ke fakalotolahiʻi e kalasí ke nau fakaongoongo ki he ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pea nau feinga ke toe ofi ange ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi.
Teuteú
-
Lau, fakalaulauloto mo ke lotua ʻa e ngaahi potu folofola ko ʻení:
-
Sione 16:1–15. Ko hono teuteuʻi ʻe Sīsū ʻene Kau ʻAposetoló ki he ngaahi taimi faingataʻa ʻe muimui atu hili hono kalusefai iá. Naʻá ne akonaki kiate kinautolu fekauʻaki mo e misiona ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo ne talaʻofa ange te nau maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.
-
Sione 16:16–33. Ko hono tomuʻa fakahā ʻe Sīsū ʻa ʻene pekiá mo ʻene toetuʻú, mo ne ekinaki ki he Kau ʻAposetoló ke nau “loto-toʻa.”
-
Sione 17. Ko e hono fakahoko ʻe Sīsū ʻa e tautapa maʻa ʻene kau ʻAposetoló pea mo kinautolu kotoa pē ʻe tui kiate iá.
-
-
Fakalahi ki he laukongá: Sione 14:16–31; 15:18–27; 3 Nīfai 19:19–36; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 132:21–24.
-
Kapau ʻokú ke fakaʻaongaʻi ʻa e ʻekitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá, peá ke ʻomi ki he kalasí ha puha meʻaʻofa ʻe ua (pe te ke tā he palakipoé ha fakatātā ʻo e ongo puha meʻaʻofá). Teuteuʻi ha ongo kaati foʻi lea ke hili he ongo puhá lolotonga e lēsoní: ko e kaati foʻi lea ʻe taha ʻoku hā ai ʻa e Meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní pea hā he kaati ʻe tahá ʻa e Moʻui Taʻengatá.
-
Fokotuʻu ki hono akoʻí: ʻI hono tānaki atu ki hoʻo lotu ke ke faiako ʻaki ʻa e Laumālié, lotua foki ke maʻu ʻe he kalasí ha ʻilo ʻo fakafou ʻi he Laumālié mo nau maʻu ha fakapapau meiate ia fekauʻaki mo e ngaahi moʻoni ʻoku akoʻí.
Fokotuʻu Ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní
Ngaahi Fakakaukau ke Fakalahi ki Hono Akoʻi ʻo e Lēsoní
ʻOku hoko ʻa e nāunau ko ʻení ko ha fakalahi ki he lēsoni ʻoku fokotuʻu atú. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ha fakakaukau ʻe taha pe lahi ange mei heni ke hoko ko ha konga ʻo e lēsoní.
Fakaafeʻi e Laumālié
Ke tokoniʻi e kalasí ke nau ongoʻi mo ʻiloʻi e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, tomuʻa fakalea ki ha niʻihi ʻo kinautolu, ʻo fakaafeʻi kinautolu ke nau fakahoko ha taha ʻo e ngaahi taumuʻa ko ʻení, ke hoko ia ko ha konga ʻo e lēsoní:
-
Lau ha potu folofola ʻokú ke manako ai.
-
Fai ha fakamoʻoni.
-
Hivaʻi ha himi pe hiva Palaimeli kau ki he Fakamoʻuí.
-
Fakahaaʻi hoʻo ʻofa ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi.
-
Fakamatala ki ha meʻa ne ke aʻusia fakalaumālie (ʻa ia ʻe feʻungá).
Hili hono fakahoko ʻo e ngaahi meʻá ni, fakaafeʻi e kalasí ke nau fakamatalaʻi ʻa e ngaahi ongo ne nau maʻu lolotonga e ngaahi meʻa ne fai ʻi ʻolungá. Lau ʻa e fakamatala ko ʻeni ne fai ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka ʻi he peesi 121, mo tokoniʻi e kalasí ke nau ʻiloʻi e ngaahi ongo ʻoku haʻu mei he Laumālie Māʻoniʻoní. Lea fekauʻaki mo e ongo ʻokú ke maʻu ʻi he taimi ʻokú ke maʻu ai e tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.