Lautohi Faka-Sāpaté: Tokāteline ʻo e Ongoongoleleí
Lēsoni 24: ‘Ko ʻEni ʻa e Moʻui Taʻengatá’


Lēsoni 24

“Ko ʻEni ʻa e Moʻui Taʻengatá”

Sione 16–17

Taumuʻá

Ke fakalotolahiʻi e kalasí ke nau fakaongoongo ki he ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pea nau feinga ke toe ofi ange ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi.

Teuteú

  1. Lau, fakalaulauloto mo ke lotua ʻa e ngaahi potu folofola ko ʻení:

    1. Sione 16:1–15. Ko hono teuteuʻi ʻe Sīsū ʻene Kau ʻAposetoló ki he ngaahi taimi faingataʻa ʻe muimui atu hili hono kalusefai iá. Naʻá ne akonaki kiate kinautolu fekauʻaki mo e misiona ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo ne talaʻofa ange te nau maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

    2. Sione 16:16–33. Ko hono tomuʻa fakahā ʻe Sīsū ʻa ʻene pekiá mo ʻene toetuʻú, mo ne ekinaki ki he Kau ʻAposetoló ke nau “loto-toʻa.”

    3. Sione 17. Ko e hono fakahoko ʻe Sīsū ʻa e tautapa maʻa ʻene kau ʻAposetoló pea mo kinautolu kotoa pē ʻe tui kiate iá.

  2. Fakalahi ki he laukongá: Sione 14:16–31; 15:18–27; 3 Nīfai 19:19–36; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 132:21–24.

  3. Kapau ʻokú ke fakaʻaongaʻi ʻa e ʻekitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá, peá ke ʻomi ki he kalasí ha puha meʻaʻofa ʻe ua (pe te ke tā he palakipoé ha fakatātā ʻo e ongo puha meʻaʻofá). Teuteuʻi ha ongo kaati foʻi lea ke hili he ongo puhá lolotonga e lēsoní: ko e kaati foʻi lea ʻe taha ʻoku hā ai ʻa e Meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní pea hā he kaati ʻe tahá ʻa e Moʻui Taʻengatá.

  4. Fokotuʻu ki hono akoʻí: ʻI hono tānaki atu ki hoʻo lotu ke ke faiako ʻaki ʻa e Laumālié, lotua foki ke maʻu ʻe he kalasí ha ʻilo ʻo fakafou ʻi he Laumālié mo nau maʻu ha fakapapau meiate ia fekauʻaki mo e ngaahi moʻoni ʻoku akoʻí.

Fokotuʻu Ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻaki e Tokangá

Fakaʻaongaʻi ʻa e ʻekitivitī ko ʻení pe ko haʻo ʻekitivitī pe ʻaʻau ʻe feʻungá ke kamata ʻaki ʻa e lēsoní.

Fakaʻaliʻali e ongo puha meʻaʻofá (pe tā he palakipoé ha fakatātā ʻo ha ongo puha meʻaʻofa). Fakaafeʻi e kalasí ke nau fealēleaʻaki nounou fekauʻaki mo ha ngaahi meʻaʻofa ʻoku nau fakaʻamu ke maʻu.

Fakamatalaʻi ange, ʻoku fakataipe ʻe he ongo puha kuó ke fakaʻaliʻalí ha taha ʻo e ngaahi meʻaʻofa tuʻukimuʻa taha te tau lava ke maʻu ʻi he moʻui ní. ʻOku fakataipe ʻe he puha ʻe tahá ʻa ia ne folofola ʻaki ʻe he ʻEikí, “ko e meʻaʻofa ia ʻoku mahu- ʻinga taha ʻi he ngaahi meʻaʻofa kotoa pē ʻa e ʻOtuá” (T&F 14:7).

Fakamatalaʻi ange, ʻe ʻiloʻi ʻe he kalasí he lēsoni ko ʻení ʻa e ongo meʻaʻofa ko iá pea te nau ako ki he founga ke maʻu ai kinauá.

Aleaʻi ʻo e Folofolá mo Hono Fakahokó

ʻI hoʻo mou akoʻi ʻa e ngaahi potu folofola ko ʻení, mou aleaʻi ha founga ʻoku fakatatau ai kiate kitautolu e ngaahi folofola ʻa e Fakamoʻuí ki heʻene kau ʻĀposetoló. Fakalotolahiʻi e kalasí ke nau fakamatala ki ha meʻa ne hoko kiate kinautolu ʻa ia ʻoku felāveʻi mo e lēsoní.

1. Naʻe talaʻofa ʻa Sīsū ki heʻene kau AĀposetoló te nau maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Mou aleaʻi ʻa e Sione 16:1–15. Fakaafeʻi e kalasí ke nau lau leʻolahi e ngaahi potu folofola kuo filifilí.

  • ʻI he ngaahi houa fakaʻosi ʻo ʻene ngāue fakamatelié, naʻe akoʻi mo fakamā- lohia ai ʻe Sīsū ʻene kau ʻAposetoló. Ko e hā ha ʻuhinga ne fie maʻu ke fakamālohia ai e kau ʻAposetoló he taimi ko ʻení? (Vakai, Sione 16:1–6; vakai foki, Sione 15:18–20.)

  • Naʻe folofola ʻa Sīsū ki he kau ʻAposetoló, te ne ʻomi ʻa e Fakafiemālié (ko e Laumālie Māʻoniʻoní) kiate kinautolu (Sione 16:7). Ko e hā e misiona ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni? (Vakai, Sione 14:26; 15:26; 16:7–14. Hiki e ngaahi talí ʻi he palakipoé ʻo hangē ko ʻene hā ʻi laló.)

    Ko e Laumālie Māʻoniʻoní:

    1. Ko e Fakafiemālie (Sione 14:26).

    2. Te ne akoʻi (Sione 14:26).

    3. Fakamanatuʻi kiate kitautolu ʻa e moʻoní (Sione 14:26).

    4. Fakamoʻoniʻi e Fakamoʻuí (Sione 15:26).

    5. Tākiekina kitautolu ki he moʻoni kotoa pē (Sione 16:13).

    6. Fakahā kiate kitautolu e ngaahi meʻa ʻe hokó (Sione 16:13).

    7. Fakaongoongoleleiʻi e Fakamoʻuí (Sione 16:14).

  • Naʻe ma’u ʻe he Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e fakamoʻoni ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, lolotonga e ngāue fakamatelie ʻa Sīsuú, ka naʻa nau toki maʻu pē ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he hili ʻene pekiá mo ʻene toetuʻú (Sione 20:22). Ko e hā e faikehekehe ‘o e fakamoʻoni (manifestation) ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní pea mo e meʻafoaki (gift) ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní? (Vakai ki he lea ʻoku hā ʻi laló.) Kuo tāpuekina fēfē koe ʻe hoʻo maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní?

    Naʻe ako ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo pehē:

    “ ʻOku foaki e ueʻi ʻa e Laumālie Māoniʻoní ke ne taki ʻa e kau fekumi fakamā- toato ki he moʻoni ʻo e ongoongoleleí [mo ne] ueʻi kinautolu ke nau papitaiso. ʻOku mahinongofua ange ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālié… .[Ko ha] faʻahinga totonu pē ia ke takaua “[kitautolu] maʻu ai pē ʻe hono Laumālié. (D&C 20:77).

    “Naʻe tala mai kiate au ʻe ha taha toki papi ʻa e ongo naʻá ne maʻu ʻi heʻene maʻu e meʻa- foaki ko iá. Ko ha fefine Kalisitiane moʻoni ʻeni kuó ne tokoni ki he kakai kehé ʻi heʻene moʻuí kotoa. Naʻá ne ʻiloʻi mo ʻofa he ʻEikí, peá ne ongoʻi e fakamo’oni ki hono Laumālié. Ka ʻi heʻene maʻu e maama makehe ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí, naʻe papitaiso leva ia pea hilifakinima e kau faifekaú ki hono ʻulú ʻo foaki ange ʻa e meʻa- foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻá ne pehē, “Naʻá ku ongoʻi hono nofoʻia au ʻe he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻi ha mālohi ne teʻeki ke u ongoʻi ki muʻa. Naʻe hangē ia haku kaumeʻa fuoloa kuó ne tataki mai au he kuo hilí, ka kuó ne haʻu ʻeni ke nofo mo au.” (ʻi he Conference Report, Oct. 1996, 80; pe Tūhulu, Sānuali 1997, 71).

Kapau ʻokú ke fakaʻaongaʻi ʻa e ʻekitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá, fakapipiki ʻi ha taha ʻo e ngaahi puha meʻaʻofá ʻa e kaati foʻi lea ko e Meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

  • Hili ʻetau maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, te tau hoko fēfē ʻo taau ke takaua maʻu ai pē mo e Laumālie Māʻoniʻoní? (Vakai, Ngāue 5:32; T&F 6:14; 20:77, 79; 76:116; 121:45–46.) Te tau ‘ilo’i fēfē e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní? (Vakai, Kalētia 5:22–23; T&F 6:15, 23; 11:13.)

    Naʻe ako ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo pehē: “ ʻOku lea ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi ha leʻo [te] ke ongoʻi ʻo lahi hake ʻi hoʻo fanongó. ʻOku fakamatalaʻi ia ko ha “kihiʻi leʻo mālie.” Pea ʻi he lolotonga ko ia ʻetau lea kau ki he ‘fanongo’ ki he fanafana ʻa e Laumālié, ʻa ia ʻoku faʻa fakamatalaʻi ia ko ha ueʻi totonu fakalaumālie ʻo pehē, ‘Naʻá ku ʻongoʻí …’ …ʻOku hoko mai ʻa e fakahaá ʻo hangē ko ha ngaahi lea ʻoku tau ongoʻí kae ʻikai ko e fanongó pē” (ʻi he Conference Report, Oct. 1994, 77; pe Tūhulu, Sānuali. 1995, 60).

    ʻI ha misi ʻa Palesiteni Pilikihami ʻIongi, ne fakahinohinoʻi ai ia ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ke ne akoʻi ki he Kāingalotú, ʻe “fanafana ʻaki kiate kinautolu ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí ha melino mo ha fiefia ki honau ngaahi laumālié; te ne toʻo ʻa e loto-koví, tāufehiʻá, fekeʻikeʻí pea mo e kovi kotoa pē mei honau lotó; pea te nau holi kakato ke fai lelei, mo fakatupu māʻoniʻoni pea langa ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (Manuscript History of Brigham Young, 1846–1847, comp. Elden J. Watson [1971], 529).

2. Ko hono tomuʻa fakahā ʻe Sīsū ʻa ʻene pekiá mo ʻene toetuʻú.

Lau pea mou aleaʻi ʻa e ngaahi potu folofola kuo filifili mei he Sione 16:16–33.

  • Hili hono akoʻi ʻe Sīsū ʻa e kau ʻAposetoló ‘o kau ki he Laumālie Māʻoniʻoní, naʻá ne fakahā ange kiate kinautolu ʻoku vave pē ʻene pekiá mo ʻene toetuʻú (Sione 16:16–20). Hili iá, naʻá ne folofola ange, “Kuó u tala ‘a e ngaahi meʻá ni kiate kimoutolu, koeʻuhí ke mou maʻu ʻa e fiemālié ʻiate au” (Sione 16:33). ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻuhinga ʻo e maʻu ʻiate ia ʻa e fiemālié? Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he ngaahi akonaki ʻa Sīsū ʻi he Sione 16 te ne tokoniʻi kitautolu ke tau maʻu ʻa e fiemālié ʻiate ia? (Vakai foki, Filipai 4:7–9; T&F 59:23.)

  • Naʻe folofola ʻa Sīsū ki heʻene kau ʻAposetoló, “Te mou maʻu ʻa e mamahí ʻi māmani: ka mou loto-toʻa; kuó u ikuʻi ʻa māmani” (Sione 16:33). ʻOku hanga fēfē ʻe heʻetau ʻilo ne ikuʻi ʻe Sīsū ʻa māmaní ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau loto toʻa ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e ngaahi ʻahiʻahí? Ko e hā ha ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke tau loto- toʻá?

3. Ko hono fakahoko ʻe Sīsū ʻa ʻene lotu tautapá.

Lau pea mou aleaʻi ʻa e Sione 17, ʻa ia ʻoku hā ai ha lotu ne fakahoko ʻe Sīsū ki muʻa peá ne mamahi ʻi he Ngoue Ketisemaní mo e kolosí. ʻOku faʻa taku ʻa e lotú ni ko e lotu tautapá, koeʻuhí he naʻá ne tautapa ki he Tamai Hēvaní ke fai ko hotau fakamo’uí, ʻi he lolotonga ʻo ʻene lotú. Fekumi ki he tākiekina ʻa e laumālié ʻi hono filifili ʻo e ngaahi potu folofola ke lau mo aleaʻí.

  • ʻI hono kamata ko ia ʻe Sīsū ʻene lotú, naʻá ne fakamatalaʻi fēfē ʻene misiona ʻi he māmaní? (Vakai, Sione 17:1–2; vakai foki, Mōsese 1:39.) Naʻá ne fakakakato fēfē ʻa e misiona ko ʻení?

  • ʻI heʻene lotú, naʻe pehē ai ʻe he Fakamoʻuí, “Ko ʻeni ʻa e moʻui taʻengatá, ʻenau ʻilo koe ko e ʻOtua moʻoni pē taha, mo Sīsū Kalaisi ʻa ia naʻá ke fekaú (Sione 17:3). ʻOku faikehekehe fēfē ʻa e ʻiloʻi lelei ʻo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí mei he ʻilo ʻataʻatā pē ʻo kau kiate kinauá? Te tau lava fēfē ʻo ʻiloʻi kinaua? (Vakai, 1 Sione 4:7–8; Mōsaia 5:10–13; ‘Alamā 22:18; T&F 18:33–36; 132:21–24.)

Kapau naʻá ke fakaʻaongaʻi ʻa e ʻekitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá, fakapipiki e kaati foʻi lea Moʻui Taʻengatá ʻi he puha meʻaʻofa hono uá. Fakaafeʻi ha taha he kalasí ke ne lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 14:7.

  • ʻI he konga ʻuluaki ʻo ʻene lotú, naʻe fakamatalaʻi ai ʻe Sīsū ʻa e ngaahi meʻa kuó ne fai ke fakakakato ʻaki ʻene misioná (Sione 17:4–8). ‘Oku tau lipooti fēfē ʻetau ngaahi ngāué ki he Tamai Hēvaní? ʻE tokoniʻi fēfē nai ʻetau ngaahi ngāué kapau te tau fakakau ʻi heʻetau ngaahi lotú he pō kotoa pē ha lipooti ʻo ʻetau faifeinga ke tauhi kiate ia ʻi he ʻaho ko iá?

  • Neongo ne ʻosi ʻafioʻi ʻe Sīsū ʻoku ʻamanaki ke ne mamahi lahi, ko hai naʻá ne lotu ki aí? (Vakai Sione 17:6–9, 20.) Ko e hā te tau lava ʻo ako mei hení?

  • Te tau lava fēfē, ke tau hangē ko Sīsū mo ʻene kau ʻAposetoló, ʻo moʻui ʻi he māmaní kae “ ʻikai ʻo māmani ʻa kinautolu”? (Sione 17:14; vakai foki ki he veesi 15–16).

    Naʻe pehē ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati:

    “ ʻI he Siasí, ʻoku tau faʻa lea ʻaki e kupuʻi lea, ‘Ke mou ʻi he māmaní, kae ʻikai ʻo māmani ʻa kimoutolu.’ ʻI heʻetau vakai ko ia ki he ngaahi polokalama televī- sone ʻoku nau fakaʻaongaʻi e ngaahi lea koví, fakamālohí, mo e taʻe tui ʻOtuá ke hangē ha meʻa anga- mahení mo hā fakafiefiá, ʻoku tau faʻa fakaʻamu ke ʻi ai ha faʻahinga founga te tau lava ʻo tāpuniʻi ‘aki e māmaní pea fakamavaheʻi hotau ngaahi fāmilí [mei he ngaahi meʻa kotoa ko ʻení]… .

    “Mahalo ʻoku totonu ke tau toe leaʻaki e kupuʻi lea ne tau lave ki ai ʻi muʻá ʻo fakakongokonga. ʻUluakí, ’Ke mou ʻi he māmaní.’ Ke tau kau; mo tau ʻilo. Feinga ke mahino ngofua, faʻa kātaki mo fakahoungaʻi e ngaahi tui fakalotu kehé. Fai ha tokoni ʻaonga ki he sōsaietí, ʻo fakafou ʻi he ngāueʻofá mo e kau kakato ʻi he ngaahi ngāue fakakoló. Ko hono uá, ‘kae ʻikai ʻo māmani ʻa kimoutolu.’ ʻOua naʻá ke muimui he hala ʻoku halá pe te ke fakahehema ke fakahoko mo tali ʻa ia ʻoku ʻikai totonú.

    “ ʻOku totonu ke tau feinga ke liliu ʻa e fulikivanú mo e ngaahi fakahehema ki he angahalá, ʻa ia ʻoku hā ʻi he televīsoné mo e sōsaietí, ʻaki ʻetau fakamama’o mei hotau ngaahi ‘apí e ngaahi meʻa ʻoku fakamamahí mo māʻulalo honau tuʻungá. Neongo kotoa e ngaahi anga-kovi ʻo e māmaní, mo e ngaahi tūkia- ʻanga ʻo e leleí ʻoku tau maʻú, ʻoku totonu ke tau feinga ke fakamamaʻo mo ʻetau fānau mei he māmaní. Naʻe folofola ʻa Sīsū ʻo pehē, ‘ʻOku tatau ʻa e pule- ʻanga ʻo e langí mo e meʻa fakatupu,’ pe ko ha ʻīsite (Mātiu 13:33). ʻOku totonu ke tau hiki hake ʻa māmani mo tokoni’i e kakai kotoa pē ke nau [mavahe hake mei he] fulikivanu kotoa pē ʻokú ne ‘ākilotoa kitautolú. Naʻe tautapa ʻa e Fakamoʻuí ki he Tamaí:

    “ ‘Oku ʻikai te u lotu ke ke ʻave ʻa kinautolu mei māmani, ka ke ke fakamoʻui ʻa kinautolu mei he koví’ (Sione 17:15)“ (ʻi he Conference Report, Apr. 1989, 101; pe Tūhulu, Siulai 1989, palakalafi 25).

  • ʻOku “taha” fēfē ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi, ʻo hangē ko ʻene hā ʻi he Sione 17:21–22?

    ʻI haʻane meʻa ‘o kau ki he Tamai Hēvaní, Sīsū Kalaisi mo e Laumālie Māʻoniʻoní, naʻe pehē ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikeli: “ ʻOku nau mavahevahe ka ʻoku nau taha pē ʻi he taumuʻa mo e ngāue. ʻOku nau taha ʻi hono fakahoko e palani fisifisimuʻa mo fakalangi ʻa e fakamoʻuí, mo hono hakeakiʻi ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá… . ‘Oku tupu mei he uouangataha haohaoa ʻa e Tamaí, ʻAló mo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa e taha e toko tolú ni ʻi he Toluʻi ʻOtuá” (ʻi he Conference Report, Oct. 1986, 69; pe Tūhulu, Sānuali. 1987, 61).

  • Ko e hā ha ‘uhinga ne mahuʻinga ai ki he kau ʻAposetoló ke nau tahá? (Vakai, Sione 17:22–23.) Ko e hā ʻoku fie maʻu ai ke tau uouangataha mo e Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisí? ʻi hotau ngaahi fāmilí? Te tau fakatupulaki fēfē e uouangatahá ʻi he ngaahi vā ko ʻení? (Vakai, Sione 17:26; Mōsaia 18:21; T&F 35:2.)

Fakaʻosí

Kole ki he kalasí ke nau fakakaukau ange ki he ngaahi ongo ʻoku nau maʻu ʻi he taimi ʻoku nau ʻiloʻi ai ʻoku lotua kinautolu ʻe ha tahá. Fakaafeʻi kinautolu ke nau fakalaulauloto ki he faʻahinga ongo ne nau mei maʻu kapau ne nau kau fakataha mo Sīsū he taimi naʻá ne fakahoko ai ʻene tautapá. Fakamatalaʻi ange, ʻe lava ʻe he lotu tautapá ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau houngaʻia ʻi he meʻaʻofa mahuʻinga ʻo e moʻui taʻengatá, ‘a ia ʻoku foaki mai ʻe he Fakamoʻuí maʻatautolú. Fakamoʻoniʻi ange, ʻe tāpuekina kitautolu ʻi heʻetau feinga ke tau muimui ki he ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea ʻi heʻetau uouangataha mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí.

Ngaahi Fakakaukau ke Fakalahi ki Hono Akoʻi ʻo e Lēsoní

ʻOku hoko ʻa e nāunau ko ʻení ko ha fakalahi ki he lēsoni ʻoku fokotuʻu atú. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ha fakakaukau ʻe taha pe lahi ange mei heni ke hoko ko ha konga ʻo e lēsoní.

Fakaafeʻi e Laumālié

Ke tokoniʻi e kalasí ke nau ongoʻi mo ʻiloʻi e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, tomuʻa fakalea ki ha niʻihi ʻo kinautolu, ʻo fakaafeʻi kinautolu ke nau fakahoko ha taha ʻo e ngaahi taumuʻa ko ʻení, ke hoko ia ko ha konga ʻo e lēsoní:

  1. Lau ha potu folofola ʻokú ke manako ai.

  2. Fai ha fakamoʻoni.

  3. Hivaʻi ha himi pe hiva Palaimeli kau ki he Fakamoʻuí.

  4. Fakahaaʻi hoʻo ʻofa ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi.

  5. Fakamatala ki ha meʻa ne ke aʻusia fakalaumālie (ʻa ia ʻe feʻungá).

Hili hono fakahoko ʻo e ngaahi meʻá ni, fakaafeʻi e kalasí ke nau fakamatalaʻi ʻa e ngaahi ongo ne nau maʻu lolotonga e ngaahi meʻa ne fai ʻi ʻolungá. Lau ʻa e fakamatala ko ʻeni ne fai ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka ʻi he peesi 121, mo tokoniʻi e kalasí ke nau ʻiloʻi e ngaahi ongo ʻoku haʻu mei he Laumālie Māʻoniʻoní. Lea fekauʻaki mo e ongo ʻokú ke maʻu ʻi he taimi ʻokú ke maʻu ai e tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

Paaki