Lēsoni 9
“Ka Mou Fuofua Kumi ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá”
Taumuʻá
Ke fakalotolahiʻi e kalasí ke nau hoko ko ha kau ākonga faivelenga ange ʻa Sīsū Kalaisi.
Teuteú
-
Lau, fakalaulauloto mo ke lotua ʻa e ngaahi potu folofola ko ʻení, ʻa ia ko hono hoko atu ia ʻo e Malanga ʻi he Moʻungá:
-
Mātiu 6:1–6, 16–21. Ko hono akoʻi ʻe Sīsū ʻene kau ākongá ke nau foaki ki he masivá, lotu mo ʻaukai ʻi he lilo pea mo fokotuʻu maʻanautolu ʻa e koloa ʻi langí kae ʻikai ʻi māmaní.
-
Mātiu 6:7–13; 7:7–11. Ko ʻene fakahā ki heʻene kau ākongá ʻa e founga ʻo e lotú mo ne akoʻi ʻe tāpuakiʻi ʻe he Tamai Hēvaní ʻa kinautolu ʻoku kole kiate ia ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau fie maʻú.
-
Mātiu 6:14–15; 7:1–6, 12. Ko hono akoʻi ʻe Sīsū ʻene kau ākongá ke nau fefakamolemoleʻaki, fakamaau totonu pea mo fai ki he niʻihi kehé ʻa ia ʻoku nau loto ke fai kiate kinautolú.
-
Mātiu 6:22–34; 7:13–29. Ko ʻene akoʻi ʻene kau ākongá ʻe tāpuekina kinau-tolu koeʻuhí ko ʻenau tauhi ki he Tamai Hēvaní mo fai ki hono finangaló.
-
-
Fakalahi ki he laukongá: Luke 6:37–49; 11:1–13, 34–36; 12:22–34; 16:13; 3 Nīfai 13–14.
-
Kapau ʻe maʻu ʻa e fakatātā ʻo e Malanga ʻi he Moʻungá (62166 900; Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 212), fakaʻaongaʻi ia lolotonga hoʻo lēsoní.
-
Te ke lava ʻo teuteuʻi mai ke mou hivaʻi mo e kalasí ʻa e foʻi hiva “Ko e Tangata Potó mo e Tangata Valé” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 132).
-
Fokotuʻu ki hono akoʻí: ʻE lava ʻe he ngaahi talanoá ʻo fakatātaaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí mo pukepuke e tokanga ʻa e kalasí ʻo hangē ko ha ngaahi founga fakafaiako kehe. Naʻe faʻa fakaʻaongaʻi ʻe Sīsū ha ngaahi talanoa ke akoʻi ʻaki ha ngaahi lēsoni mahuʻinga pe fakamahino ʻaki ha foʻi fakakaukau ʻoku taʻe mahino. ʻI hoʻo teuteuʻi ko ia ʻa e lēsoní, fakakaukauʻi ha founga te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ai ʻa e ngaahi talanoá ke tokoni ʻi hano fakamahino ki he kalasí ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. ʻI haʻo fai ha foʻi talanoa, fakapapauʻi ʻoku mahino ki he kalasí ko ha talanoa moʻoni pe ko ha talanoa faʻu ia kuó ke fokotuʻutuʻu ke fakamahinoʻi ʻaki ha foʻi moʻoni. (Vakai, ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó, peesi 179–82.)
Fokotuʻu Ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní
Ngaahi Fakakaukau ke Fakalahi ki Hono Akoʻi ʻo e Lēsoní
ʻOku hoko ʻa e nāunau ko ʻení ko ha fakalahi ki he lēsoni ʻoku fokotuʻu atú. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ha fakakaukau ʻe taha pe lahi ange mei heni ke hoko ko ha konga ʻo e lēsoní.
1. “Te mou ʻilo ʻa kinautolu ʻi honau ngaahi fuá” (Mātiu 7:20)
-
Naʻe fakatokanga ʻa Sīsū ki hono kau muimuí ʻo fekauʻaki mo e kau palōfita loí—ko ha kakai ʻoku nau malangaʻi ha ngaahi tokāteline loi pe feinga ke tataki ʻa e kakaí meia Kalaisi (Mātiu 7:15). Te tau fakafaikehekeheʻi fēfē ʻa e kau palō- fita loí mei he kau palōfita moʻoní? (Vakai, Mātiu 7:16–20; vakai foki, Molonai 7:5, 10–11.) ʻE ʻaonga fēfē ʻa e Mātiu 7:20 kiate kitautolu mo e kau palōfitá?
2. Ngaahi Fakamatala Fakavitiō
ʻOku fakamatalaʻi ʻi he konga hono ua ʻo e “Ngaahi Anga Fakafonua ʻo e Fuakava Motuʻá,” ko ha konga mei he filimi vitiō Ngaahi Fakamatala Fakavitiō ʻo e Fuakava Foʻoú (53914 900), ʻa hono fakaʻaongaʻi ʻe he kau Siú ʻa e failakitelí mo e paó. Kapau te ke huluʻi ʻa e konga ko ʻení, mou aleaʻi ʻa e ngaahi founga naʻe hoko ai ʻa e ngaahi meʻá ni ko ha fakaʻilonga ʻo e talangofua ki he ʻOtuá, ka kuo hoko ia ko ha ngaahi fakaʻilonga ʻo e Kau Fālesí ʻi heʻenau holi ke “mamata ʻa e kakaí kiate kinautolu” ʻi heʻenau lotú (Mātiu 6:5).
3. Ko hono maʻu ʻo e malamalaʻi ʻakau ʻi hotau matá
Vahevahe ʻa e talanoa ko ʻeni kia Siosefa Sāmitá, ʻi heʻene akoʻi ha fefine ke ne ʻiloʻi ʻa e malamalaʻi ʻakau ʻi hono matá he taimi ʻokú ne fetaulaki ai mo ha loto-mamahi fakatāutahá:
Naʻe ʻalu ha fefine ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ko haʻane loto mamahi ʻi ha ngaahi meʻa ne lea ʻaki kiate ia ʻe ha mēmipa ʻe taha ʻo e Siasí. Naʻe fakahā ange ʻe he Palōfitá kiate ia ʻoku totonu ke ne tukunoaʻi e meʻa ne hokó kapau ʻoku ʻikai ke moʻoni ʻa e talanoá, koeʻuhí he ʻe tuʻuloa ʻa e moʻoní kae ʻikai ko e loí. Naʻe ongoʻi ʻe he fefiné ni naʻe ʻikai moʻoni ʻa e talanoá, ka naʻe ʻikai ke fiemālie ʻi hano tukunoaʻi ʻo e meʻá ni. Naʻe toki fakahā ʻe he Palōfitá ʻa e founga naʻá ne fakaʻaongaʻi ke tali ʻaki ha faʻahinga talanoa peheé:
“ ʻI he taimi kuo fai ai ʻe hano fili ha talanoa fakaongoongokovi pehē, ʻa ia ne faʻa hoko kiate iá, ki muʻa ke ne fai ha fakamāú, naʻá ne kiʻi tuʻu siʻi hifo ʻo fakafoki ʻene manatú ki he taimi, feituʻu mo e meʻa naʻe hokó, ʻa ē ʻoku ʻuhinga ai ʻa e talanoá, ke vakai pe naʻá ne fai ha faʻahinga lea pe ngāue naʻe ʻikai ke ne fakatokangaʻi, ʻo fakatupunga ai ʻa e talanoá. Kapau naʻá ne ʻiloʻi naʻá ne fai pehē, naʻá ne pehē loto pē ʻi hono lotó kuó ne fakamolemoleʻi hono filí, mo ne fakamālōʻia koeʻuhí kuó ne maʻu ha fakatokanga fekauʻaki mo hano vaivai naʻe ʻikai ke ne ʻilo ʻokú ne maʻu.
Naʻe fakahā ange ʻe he Palōfita ki he fefiné ni ke ne manatu fakalelei pe naʻá ne ʻoange taʻe te ne ʻiloʻi ki he tangatá, ha faʻahinga ʻuhinga ke ne leaʻaki ai ʻa e ngaahi meʻa naʻá ne leaʻakí. Hili haʻane fakakaukau lahi ki ai, naʻá ne pehē ʻoku moʻoni ia, peá ne fakamālō ange leva ki he Palōfita pea ʻalu. (Vakai, Jesse W. Crosby, quoted in Hyrum L. Andrus and Helen Mae Andrus, comps., They Knew the Prophet [1974], 144.)
4. ʻEkitivitī ʻa e Toʻu tupú
Hiki ʻa e ngaahi foʻi kupuʻi lea ko ʻeni mei he Mātiu vahe 6 mo e 7 ʻi ha fanga kiʻi kaati mavahevahe.
ʻOua naʻa ʻilo ʻe ho nima toʻohemá (6:3) |
ʻA ia ʻoku fai ʻe ho nima toʻomataʻú (6:3) |
Ko hoʻo Tamaí ʻoku ʻafioʻi ʻi he lilo (6:6) |
ʻE totongi fakahāhā ʻe Ia kiate koe (6:6) |
ʻOua naʻa mou (6:7) |
launoa (6:7) |
Fakamolemole ʻa e kakaí (6:14) |
ʻEnau angahalá (6:14) |
Fokotuʻu maʻamoutolu (6:20) |
Koloa ʻi he langí (6:20) |
ʻE ʻikai te mou faʻa tauhi (6:24) |
ʻOtuá mo e koloá (6:24) |
Ka mou fuofua kumi (6:33) |
ʻA e puleʻanga ʻo e ʻOtuá (6:33) |
Lī ʻa e fuʻu ʻakaú (7:5) |
Mei ho mata ʻoʻoú (7:5) |
Kole (7:7) |
Pea ʻe foaki ia kiate kimoutolu (7:7) |
Kumi (7:7) |
Pea te mou ʻilo (7:7) |
Vakai telia ʻa e (7:15) |
Kau Palōfita [loi] kākaá (7:15) |
ʻI honau ngaahi fuá (7:20) |
Te mou ʻilo ai ʻa kinautolu (7:20) |
Fakafoʻohifoʻi ʻa e ʻū kātí ʻi he funga tēpilé pe ko e falikí. Vahevahe ʻa e kalasí ki ha kulupu ʻe ua pea tuku ange ke taufetongi ʻa e ongo kulupú ʻi hono fili ha foʻi kaati ʻe ua. Kapau ʻe hoa ʻa e ongo kātí, ʻe hanga ʻe he ongo kulupú ʻo toʻo kinautolu mei he funga tēpilé pe ko e falikí kae toe fili ha kaati ʻe taha. Kapau he ʻikai ke hoa ʻa e ongo kātí, ʻe toe fakafoki pē ʻe he ongo kulupú ʻa e kātí ki he meʻa naʻa nau toʻo mei aí, kae ʻoange leva ʻa e faingamālié ke fili ʻa e kulupu ʻe tahá. Hokohoko pehē atu ai pē kae ʻoua leva kuo tauhoa kotoa ʻa e ʻū kātí.