Lautohi Faka-Sāpaté: Tokāteline ʻo e Ongoongoleleí
Lēsoni 29: ‘ ʻI he Tupu ʻo Tokolahi ʻa e Kau Åkongá’


Lēsoni 29

“ ʻI he Tupu ʻo Tokolahi ʻa e Kau Åkongá”

Ngāue 6–9

Taumuʻá

Ke tokoniʻi e kalasí ke nau ʻiloʻi ʻoku fakahoko e ngāue ʻa e Siasí ʻe ha kakai tokolahi, pea kuo nau foaki kotoa honau ngaahi talēnití mo ʻenau fakamoʻoní ke fakamālohia ʻaki e Siasí.

Teuteú

  1. Lau, fakalaulauloto mo ke lotua ʻa e ngaahi potu folofola ko ʻení:

    1. Ngāue 6:1–7. Ko hono fakanofo ʻe he Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha kau tangata ʻe toko fitu ke nau tokangaʻi e ngāue fakatuʻasino ʻa e Siasí.

    2. Ngāue 6:8–7:60. Ko e fakamoʻoni ʻa Sitīvení, ko ha taha ʻo e toko fitú, ʻi he ʻao ʻo e Saniteliní (ko e fakamaauʻanga lahi ʻo e kau Siú he kuonga ʻo Kalaisí). Naʻe fakatupu ʻita ʻene ngaahi leá ki he kakai ne nau fanongo ki aí, pea nau ʻave ia ki tuʻa mei he koló ʻo tolomakaʻi ia ʻo ne mate.

    3. Ngāue 8:4–40. Ko e malanga ʻa Filipé, ʻa ia ko ha taha ʻo e toko fitú, mo ne fakahoko ha ngaahi mana ʻi Samēlia. Ko ʻene akoʻi mo papitaiso ha tangata ʻItiopea, ko ha ʻiunoke..

    4. Ngāue 8:1–3; 9:1–31. Ko hono fakatangaʻi ʻe Saula ʻa e Siasí ʻo aʻu ki heʻene mata-meʻa-hā mai kia Sīsū Kalaisí. Ko e ului mo hono papitaiso ʻo Saulá pea mo e kamata ʻene malangaʻi ʻa e ongoongoleleí.

  2. Fakalahi ki he laukongá: Ngāue 22:1–16; 26:1–5, 9–18.

  3. Fokotuʻu ki hono akoʻí: Manatuʻi ʻokú ke akoʻi ha kalasi ko ha kakai fakafoʻituitui. ʻE lava ke faikehekehe ʻaupito ʻa e ngaahi meʻa ne hoko fakatāutaha ki heʻenau moʻuí, fuoloa ʻo ʻenau kau mai ki he Siasí, mo ʻenau mahino fekauʻaki mo e tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, ngaahi talēnití mo e ngaahi meʻa te nau lavá pea mo e ngaahi faingamālie ke nau ako faka- ʻatamaí. Fekumi ke ke maʻu ha mahino fekauʻaki mo e ngaahi faikehekehe ʻi he mēmipa taki taha ʻo e kalasí pea tokoni ke mahino ki he toko taha taki taha ʻa e ngaahi moʻoni ʻoku akoʻí. (Vakai, ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga ange ʻi he Faiakó, [36123 900], peesi 35–43.)

Fokotuʻu Ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻaki e Tokangá

Fakaʻaongaʻi ʻa e ʻekitivitī ko ʻení pe ko haʻo ʻekitivitī pē ʻaʻau ʻe feʻungá ke kamata ʻaki ʻa e lēsoní.

Fehuʻi ange ki he kalasí:

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻaki e Tokangá

  • Ko e fē konga ho sinó ʻokú ke fakakaukau ʻoku mahuʻinga tahá? Ko e hā hono ʻuhingá?

Hili ha tali ʻa ha niʻihi ʻo e kau mēmipa ʻo e kalasí, fehuʻi ange leva:

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻaki e Tokangá

  • Ko e fē mēmipa ʻo e Siasí ʻokú ke fakakaukau ʻoku mahuʻinga tahá? Ko e hā hono ʻuhingá?

Toe tuku ange ke tali ha niʻihi ʻi he kalasí. Hili iá, kole ki ha taha he kalasí ke ne lau ʻa e 1 Kolinitō 12:14–21, peá ke kole ki ha taha kehe ke ne lau ʻa e 1 Kolinitō 12:12–13. Fakamatalaʻi ange, ʻoku fakafehoanaki ʻe Paula ʻi he ngaahi potu folofola ko ʻení, ʻa e Siasi ki he ngaahi konga ʻo e sinó. Hangē ko e mahuʻinga ʻa e vaʻé, nimá, telingá mo e matá ʻi heʻenau ngaahi ngāue kehekehé, ʻoku pehe pē ʻa e mahuʻinga ʻo e ngaahi taukei mo e ngaahi talēniti kehekehe ʻo e mēmipa kotoa pē ʻo e Siasí.

Aleaʻi ʻo e Folofolá mo Hono Fakahokó

ʻI hoʻo akoʻi ko ia ʻa e ngaahi potu folofola ko ʻení, mou aleaʻi foki mo e founga ʻe fakaʻaongaʻi ai kinautolu ʻi he moʻui fakaʻahó. Fakalotolahiʻi e kalasí ke nau fakamatala ki ha meʻa ne hoko kiate kinautolu, ʻa ia ʻoku felāveʻi mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakafolofolá.

1. Ko hono fakanofo ha kau tangata ʻe toko fitu ke nau tokangaʻi e ngaahi ngāue fakatuʻasino ʻa e Siasí.

Lau pea mou aleaʻi ʻa e Ngāue 6:1–7. Fakamatalaʻi ange, naʻe tupulaki vave ʻaupito ʻa e Siasí ʻi he fakahinohino ʻa e Kau ʻAposetoló, ʻo lahi e kau ului ʻi he ngaahi fonuá. Naʻe hoko ʻeni ko ha meʻa fakafiefia, ka naʻe tupu ai ha ngaahi palopalema. ʻI he fakaʻau ke tupu ʻa e Siasí, ne fie maʻu ʻe he Kau ʻAposetoló ha kau mēmipa kehe ke nau tokoni ʻi hono tataki ʻo e Siasí mo hono langa hake ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

  • ʻI he tupulaki ko ia ʻa e Siasí, ne faʻa ʻi ai ha fetaʻemahinoʻaki ʻi he ngaahi kulupu ne ʻi aí. Ko e hā hono ʻuhinga ne lāunga ai ha niʻihi ʻo e kau mēmipa Kalisí koeʻuhí ko e kau Hepeluú? (Vakai, Ngāue 6:1.) Te tau lava fēfē ʻi heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasí, ʻo ikunaʻi e ngaahi fetaʻemahinoʻaki mo e ngaahi ʻā vahevahe ʻiate kitautolú, ʻo tatau ai pē pe ʻoku tupu mei ha ʻuhinga fakasōsiale, fakaʻikonōmika, fakafonua pe ko ha ʻuhinga kehe? Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke tau ikunaʻi e ngaahi ʻā vahevahe peheé? (Vakai, 2 Nīfai 26:33; T&F 38:26–27.)

    Naʻe pehē ʻe Palesiteni Hauati W. Hanitā: “ Kapau ʻe mahino pea tali ʻa e tuʻunga fakatamai ko ʻeni ʻo e ʻOtuá, ʻe toki lava ai ʻe he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá ʻo fakahoungaʻi moʻoni ʻa e ʻofa mo e tokanga mai ʻa e ʻOtuá kiate kinautolu pea mo ʻenau fetuʻutaki ʻiate kinautolu taki tahá. Ko ha pōpoaki ʻeni ʻo e moʻui mo e ʻofa ʻa ia ʻokú ne hanga ʻo fakafepakiʻi kakato ʻa e ngaahi tuʻunga ʻulungāanga tukufakaholo fakangatangata ko ia ʻoku makatuʻunga ʻi he faʻahinga, lea, tuʻunga fakaʻikonōmika pe fakapolitikale, tuʻunga fakaako pe tupuʻanga fakafonua, he ʻoku tatau kotoa pē ʻa hotau tupuʻanga fakalaumālié. ʻOku ʻi ai hotau tupuʻanga fakalangi; he ko e fānau fakalaumālie kitautolu kotoa pē ʻa e ʻOtuá” (ʻi he Conference Report, Oct. 1991, 22; pe Tūhulu, Sānuali 1992, 26).

  • ʻOku hanga fēfē ʻe ha fetaʻemahinoʻaki ʻi he kāingalotú ʻo tāpuekina mo fakamālohia e Siasi? Te tau lava fēfē ʻo faikehekehe mo ha niʻihi kehe ka tau kei uouangataha pē?

  • Naʻe ongoʻi ʻe he Kau ʻAposetoló ʻoku ʻikai totonu ke nau toe fakamoleki ha taimi mei hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí ke fakaleleiʻi e fetaʻemahinoʻakí mo tokangaʻi e ngaahi ngāue fakatuʻasino kehé (Ngāue 6:2). Naʻa nau fakaleleiʻi fēfē ʻa e palōpalemá ni? (Vakai, Ngāue 6:3–6.) Ko e hā e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke vahevahe e ngāue ʻa e Siasí ʻi ha kakai tokolahi? Kuo tāpuekina fēfē koe ʻe ha ngaahi faingamālie ke ke ngāue ʻi he Siasí?

  • Ko e hā ha ngaahi liliu pe fokotuʻutuʻu kuo ueʻi fakalaumālie ʻe he ʻEikí ʻa e kau taki ʻo e Siasí ke nau fakahoko, koeʻuhí ko e tupulaki ʻa e Siasí? (ʻE lava ke kau he ngaahi talí, ʻa e toe fakalahi e Ngaahi Kōlomu ʻo e Kau Fitungofulú pe ko hono fokotuʻutuʻu ke tokangaʻi fakaʻēlia e Siasí ʻe ha kau Palesiteni Fakaʻēlia.) Kuo tokoni fēfē e ngaahi liliu ko ʻení ke feau e fiemaʻu ʻa e kāingalotú ʻi he tapa kehekehe ʻo e māmaní?

2. Ko e fakamoʻoni ʻa Sitīveni ʻi he ʻao ʻo e Saniteliní pea mo hono tolomakaʻi ia ʻo maté.

Mou aleaʻi ʻa e Ngāue 6:8–7:60. Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kalasí ke nau lau leʻo lahi e ngaahi potu folofola kuo filifilí.

  • Naʻe taki pōpula ʻa Sitīveni, ko ha toko taha he kau tangata ʻe toko fitu ne ui ke tokoni ki he Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Ma Uá, ʻi ha tukuakiʻi loi ʻo pehē ʻokú ne fie ʻOtua pea ʻomi ia ki he ʻao ʻo e Saniteliní, ko e Fakamaauʻanga ʻo e kau Siú (Ngāue 6:11–15; kapau ʻe ʻaonga, peá ke fakamatalaʻi ange, ko e fie-ʻOtuá, ko ha taʻe fakaʻapaʻapa ki he ʻOtuá pe ko e ngaahi meʻa toputapú). Ko e hā ne fai ʻe Sitīveni ʻi heʻene fehangahangai mo e Saniteliní? (Vakai, Ngāue 7:1–53. Naʻá ne toe leaʻaki ha konga ʻo e hisitōlia ʻo e kau ʻIsilelí.)

  • ʻOkú ke pehe ko e hā hono ʻuhinga ne fakamamafaʻi ai ʻe Sitīveni e ngaahi ngāue māʻongoʻonga ʻa e ʻEikí ʻi he hisitōlia ʻo e kau ʻIsilelí? Te tau lava fēfē ʻo fakapapauʻi ʻoku ʻikai ke tau fakangaloʻi ʻi heʻetau moʻuí ʻa e ngaahi ngāue ʻa e ʻEikí? Kuo tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe heʻetau manatuʻi e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí mei he kuohilí, ke tau hokohoko atu ai ʻi he faivelenga he lolotonga ní?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā hono ʻuhinga ne toe fakamamafaʻi ai ʻe Sitīveni ʻa hono toutou fakangaloʻi mo e talangataʻa ʻa e kau ʻIsilelí ki he ʻOtuá? Ko e hā ha fakafehoanaki ne fai ʻe Sitīveni ki heʻene kau fanongó pea mo e talangataʻa kimuʻa ʻa e kau ʻIsilelí (Vakai, Ngāue 7:51–53.) Ne tali fēfē ʻe he kakaí ʻa e fakafehoanaki ko ʻení? (Vakai, Ngāue 7:54.)

  • Ko e hā ha meʻa-hā-mai ne mamata ki ai ʻa Sitīveni hili ʻene leá? (Vakai, Ngāue 7:55–56.) .) Ko e hā ne fai ʻe he kakaí ʻi heʻene fakahā ange kiate kinautolu ʻene mata-meʻa-hā- maí? (Vakai, Ngāue 7:57–58.) Ko e hā ʻoku fakahā mai ʻe he ngaahi lea fakaʻosi ʻa Sitīvení ʻo kau ki hono ʻulungāanga fakaākongá? (Vakai, Ngāue 7:59–60.)

3. Ko e malanga mo hono fai ʻe Filipe ha ngaahi mana ʻi Samēliá

Lau pea mou aleaʻi ʻa e ngaahi potu folofola kuo filifili mei he Ngāue 8:4–40.

  • Naʻe malanga mo fakahoko ʻe Filipe, ko ha taha ʻo e toko fitu ne fili ke nau tokoni ki he kau ʻAposetoló, ha ngaahi mana ʻi Samēlia. Ne tali fēfē ʻe he kakai Samēliá ʻa e pōpoaki ʻa Filipé? (Vakai, Ngāue 8:6–8, 12.) Naʻe maʻu fēfē ʻe he kakaí ni ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní? (Vakai, Ngāue 8:14–17.)

  • Ko e taha ʻo e kau ului Samēliá, ko ha tangata fie fai mana ko Saimone. Ko hai ne fakahīkihikiʻi ʻe Saimone ʻi he ngaahi fie mana naʻá ne fakahokó? (Vakai, Ngāue 8:9–11.) Ko hai ne fakahīkihikiʻi ʻe he Kau ʻAposetoló ʻi he ngaahi mana ne nau fakahokó? (Vakai, Ngāue 4:7–10.) Ko e hā ʻoku mahu- ʻinga ai ʻa e faikehekehe ko ʻení? (Fakamahino ange ʻoku ʻi ai ha kakai tokolahi ʻoku nau feʻauhi ke maʻu ʻetau tokangá mo ʻetau tauhi mateakí, ke fakalāngilangiʻi ai kinautolu. Ka ʻoku foaki ʻe he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá kiate Ia ʻa e lāngilangí. ʻE lava ʻe he mahino ko ia kiate kitautolu ʻa e faikehekehe ko ʻení, ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau fakafuofuaʻi ʻa e ngaahi mālohi kehekehe ʻoku ʻi heʻetau moʻuí.)

  • Ko e hā ne fai ʻe Saimone ʻi heʻene mamata ki hono foaki ʻe he Kau ʻAposetoló ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní? (Vakai, Ngāue 8:18–19.) Ne tali fēfē ʻe Pita ʻa e kole ʻa Saimoné? (Vakai, Ngāue 8:20–23.) ʻOku hoko fēfē ha taha ʻo taau mo feʻunga ke ne maʻu e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí? (Vakai, Hepelū 5:4; T&F 121:36.)

    Naʻe pehe ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi: “Ko e mālohi mahuʻinga taha ʻeni ʻi he ngaahi mālohí kotoa, ʻa ia ko e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku ʻikai ke lava ʻo maʻu ia ʻi he founga ʻoku maʻu ai ʻa e mālohi ʻoku ngāueʻaki ʻe māmaní. ʻOku ʻikai lava ʻo fakatau mai pe fakatau atu ia… . ʻOku faʻa ngāue taʻe totonu ʻaki ʻa e mālohi fakamāmaní. Neongo iá, ʻoku toki ngāueʻaki pē ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e māʻoniʻoní, ʻa ia ʻokú ne puleʻi ʻa e lakanga fakataulaʻeikí” (ʻi he Conference Report, Apr. 1997, 59–60; pe Tūhulu, Siulai 1997, 50).

  • Naʻe feʻiloaki fēfē ʻa Filipe mo e ʻiunoke mei ʻItiopeá? (Vakai, Ngāue 8:25–29.) Ko e hā ha ngaahi tāpuaki ne maʻu ʻe Filipe mo e ʻItiopeá ʻi he muimui ʻa Filipe ki he Laumālié? (Vakai, Ngāue 8:30–38.) Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kuó ke maʻu (pe ko ha taha ʻokú ke ʻiloʻi) koeʻuhí ko haʻo muimui ki he Laumālié?

  • Naʻe fakahā fēfē ʻe he ʻItiopeá ʻa ʻene loto fakatōkilaló? (Vakai, gāue 8:30–39.) ʻOku tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he loto-fakatōkilaló, ke mahino mo tau tali e folofola ʻa e ʻOtuá?

4. Ko e ului mo hono papitaiso ʻo Saulá pea kamata ke ne malanga ʻaki e ongoongoleleí.

Lau pea mou aleaʻi ʻa e ngaahi potu folofola kuo filifili mei he Ngāue 8:1–3 mo e 9:1–31. Fakamatala ange ko Saulá ko ha Fālesi naʻá ne fai mālohi ʻi hono fakatangaʻi ʻo e kāingalotu he kuonga muʻá. Naʻá ne ʻi ai ʻi hono tolomakaʻi ʻo Sitīvení (Ngāue 7:58) pea naʻe tupu meiate ia hono fakahū pilīsone mo e mate ha niʻihi tokolahi ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí (Ngāue 8:3; 22:4). Ka neongo iá, naʻá ne aʻusia ha fakaului fakaofo pea naʻá ne hoko ko ha faifekau tuʻukimuʻa.

  • Ko e hā naʻá ne liliu ʻa Saula mei heʻene fakatangaʻi ʻa e kāingalotú, ʻo ne hoko ko ha tamaioʻeiki tuʻukimuʻa ʻa e ʻEikí? (Vakai, Ngāue 9:1–9, 17.) Fakamahino ange naʻe ului ʻa Saula ʻi heʻene fanongo ki he leʻo ʻo e ʻEikí. Te tau lava fēfē ʻo fanongo ki he leʻo ʻo e ʻEikí? (Vakai, T&F 1:38; 6:23; 8:2; 18:34–36.) ʻE lava fēfē ʻe heʻetau fanongo ki hono leʻó ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau ului?

    Fakamanatu ki he kalasí ko e uluí ko ha meʻa ia ne faʻa hoko fakalongolongo pe fakakongokonga, kae ʻikai ke fakatuʻupakē mo fakaofo hangē ko ia ne hoko kia Saulá. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Lōpeti D. Heilisi, “ ʻE lava ke hoko ha ngaahi meʻa peheni ki ha niʻihi fakatāutaha [hangē ko Saulá], ka ʻi he taimi lahi, ʻoku hoko ʻa e uluí ia ʻi ha vahaʻa-taimi lahi, ʻi hano tokoniʻi ʻe he akó, lotú, meʻa ʻokú te fouá, pea mo e tuí, ke tau tupulaki ai ʻi heʻetau fakamoʻoní mo tau ului” (ʻi he Conference Report, Apr. 1997, 111; pe Tūhulu, Siulai 1997, 95).

  • Naʻe pehe ʻe ʻEletā ʻEselā Tafi Penisoni, ko e fehuʻi ko ia ne fai ʻe Saulá, “ ʻEiki ko ho finangaló ke u fai ʻa e hā,”? ko ha fehuʻi mahuʻinga taha ia te tau lava ʻo [fai] ʻi he moʻuí ni (ʻi he Conference Report, Oct. 1972). Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau fai ʻa e fehuʻi ko ʻení? Kuo tāpuekina fēfē koe ʻi haʻo fakavaivai ki he finangalo ʻo e ʻOtuá?

  • Ko e hā ne momou ai ʻa ʻAnanaia ke ʻalu ʻo feʻiloaki mo Saulá? (Vakai, Ngāue 9:10–14.) Ko e hā ne ʻalu ai ʻa ʻAnanaia neongo pē naʻe ʻikai ke fie ʻalú? (Vakai, Ngāue 9:15–16.) Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he ʻulungāanga ʻo ʻAnanaiá? (ʻE lava ke kau he talí, ʻe foaki mai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ha loto-toʻa ke tau fakahoko ʻaki ha meʻa pē ʻokú ne kole maí, pea ʻoku totonu ke ʻoua naʻa tau liʻaki ha taha, ʻo tatau ai pē pe ʻe ngalingali he ʻikai ke toe lava ʻo tokoniʻi fakalaumālie ia.)

  • Ko e hā ne fai ʻe ʻAnanaia maʻa Saulá? (Vakai, Ngāue 9:17–18.) Ko e hā ne fai ʻe Saula hili hono papitaiso iá? (Vakai, Ngāue 9:19–22, 26–29.) Ko e hā hotau ngaahi tufakanga ʻi he hili ko ia ʻetau ului ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí? (Vakai, 22:32; Sione 8:31; Mōsaia 18:8–10; T&F 88:81.)

Fakaʻosí

Fakamahino ange ʻoku tau hangē ko Sitīveni, Filipe mo Saulá, ʻo moʻui ʻi ha kuonga ʻoku vave ai e tupulaki ʻa e Siasí. Fakamoʻoni ange ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ke tau ngāue mateaki ʻi he tupulaki hono puleʻangá. Fakalotolahiʻi e kalasí ke nau ʻiloʻi mo fakahoungaʻi e ngaahi ʻulungāanga lelei, ngaahi talēniti mo e ngaahi meʻa kehekehe kuo hoko ki he mēmipa taki taha ʻo e koló pe uōtí, ʻa ia ʻokú ne tokoni ai ki he ngāue ʻa e ʻEikí.

Ngaahi Fakakaukau ke Fakalahi ki Hono Akoʻi ʻo e Lēsoní

ʻOku hoko ʻa e nāunau ko ʻení ko ha fakalahi ki he lēsoni ʻoku fokotuʻu atú. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ha fakakaukau ʻe taha pe lahi ange mei heni ke hoko ko ha konga ʻo e lēsoní.

1. “Ko e meʻa faingataʻa hoʻo ʻakahi ʻa e meʻa māsilá” (Ngāue 9:5)

  • Kole ki ha mēmipa ʻo e kalasí ke ne lau ʻa e Ngāue 9:5. ʻOku ʻuhinga ki he hā e “ ʻakahi ʻa e meʻa māsilá”? (Ko e fakafetau ki he ngaahi fakahinohinó pe ngaahi tatakí. Naʻe faʻa fakaʻaongaʻi ha vaʻakau māsila ke hoka ʻaki e fanga manú ke nau ʻunu ke vave ange pe ʻunu ki ha feituʻu pau. Kapau ʻe ʻaka fakafetau mai ha manu ki he vaʻakaú ni lolotonga hono hokaʻí, ʻe toe lahi ange ai ʻene mamahiʻiá.) Ko e ha hono kaunga kovi kia Saula ʻa ʻene ngaahi tōʻonga ki muʻa heʻene mata-meʻa-hā-maí? ʻOku tau fakalaveaʻi fēfē kitautolu ʻi heʻetau fakafetau ki he moʻoní?

2. ʻEkitivitī maʻá e toʻu tupú

Hiki ʻa e ngaahi foʻi lea ko ʻení ʻi ha ngaahi kaati foʻi lea pe ʻi he palakipoé: ʻAnanaia, mafai, kovi, mata, Laumālie Māʻoniʻoni, maama, malanga, ʻunoʻi ika, taʻe faʻalea, tetetete, meʻa ngāue, leʻo.

Kole ki he kalasí ke nau ako ʻa e Ngāue 9:1–22 mo nau fakapapauʻi hono mahu- ʻinga totonu mo e fakahokohoko ʻo e ngaahi foʻi lea ko ʻení, ʻi he talanoa ki he ului ʻa Saulá. Hili iá, peá ke fekau ke nau fakahoko e talanoá ʻo fakaʻaongaʻi kotoa ʻa e ngaahi foʻi lea ko iá.

Paaki