Lautohi Faka-Sāpaté: Tokāteline ʻo e Ongoongoleleí
Lēsoni 3: ‘He Kuo ʻAloʻi Kiate Kimoutolu …ʻa e Fakamoʻuí’


Lēsoni 3

“He Kuo ʻAloʻi Kiate Kimoutolu …ʻa e Fakamoʻuí”

Luke 2; Mātiu 2

Taumuʻá

Ke fakalotolahiʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fiefia ʻi he ʻaloʻi ʻo Sīsū Kalaisí pea mo muimui ki he sīpinga naʻá ne tā ʻi heʻene fatu-tangatá, ʻo “[tupulaki] ʻi he poto mo e lahi pea naʻe ʻofeina ia ʻe he ʻOtuá mo e tangatá” (Luke 2:52).

Teuteú

  1. Lau, fakalaulauloto mo ke lotua ʻa e ngaahi potu folofola ko ʻení:

    1. Luke 2:1–7. Ko hono ʻaloʻi ʻo Sīsū Kalaisí.

    2. Luke 2:8–39. Ko e fiefia ʻa e kau ʻāngeló mo ha niʻihi ʻi he ʻaloʻi ʻo Sīsuú.

    3. Mātiu 2. Ko e haʻu ʻa e kau poto mei he hahaké ke ʻaʻahi kia Sīsū mo foaki kiate ia ha ngaahi meʻaʻofa. ʻI he ilifia ʻa Hēlota ʻi hono ʻaloʻi ʻo e Tuʻi ʻo e kau Siú, naʻá ne tuʻutuʻuni ai ke tāmateʻi ʻa e fānau kotoa pē ʻoku ʻi he taʻu ua ʻo fai ki lalo ʻa ē naʻe nofo ʻi Pētelihema mo e ngaahi feituʻu ofi atu ki aí. Ko hono fakahinohinoʻi ʻe ha ʻāngelo ʻa e ʻEikí ʻa Siosefa ke ne hola ki ʻIsipite mo Mele mo Sīsū pea ke nau toki foki mai ki ʻIsileli ʻa mui ange.

    4. Luke 2:40–52. ʻI he tākiekina ʻa e Tamaí, naʻe tupu ʻa Sīsū mo ne teuteu ʻi heʻene fatu-tangatá ki heʻene ngāué.

  2. Fakalahi ki he laukongá: 1 Nīfai 11:1–23; Hilamani 14:1–8; 3 Nīfai 1:4–21; 27:13–16; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 93:11–20.

  3. Kapau ʻe maʻu ʻa e ngaahi nāunau ko ʻení, pea fakaʻaongaʻi kinautolu lolotonga ʻa e lēsoní:

    1. “Luke II,” ko ha konga ʻoku miniti ʻe ono mei he Ngaahi fakamatala Fakavitiō ʻo e Fuakava Foʻoú (53914).

    2. Ko e ngaahi fakatātā ʻo e ʻIkai ha Loki ʻi he Fale Tali-fonongá (62115); Ko e ʻAloʻi ʻo Sīsuú (62116 900; Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 200); Ko e ʻAloʻi ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he ʻAiʻangakai ʻo e Manú (62495 900; Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 201); Ko Hono Tala ki he Kau Tauhi-sipí ʻa e ʻAloʻi ʻo Kalaisí (62117 900; Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 202); Ko e Kau Tangata Poto ʻe Toko Tolú (62120 900; Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 203); Ko e Holatakiʻi ki ʻIsipité (62119 900; Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 204); Ko e Tamasiʻi ko Sīsuú ʻi he Temipalé (62500 900; Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 205); Ko e Kei Tamasiʻi ʻa Sīsuú (62124 900; Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 206); pea mo e Ko Sīsū pea mo ʻEne Faʻeé (Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 242).

  4. Ngaahi fokotuʻu ki hono akoʻí: Fakaʻaongaʻi e ngaahi fakatātā mo e ngaahi filimi vitiō totonú ke fakaafeʻi ʻaki e Laumālié, filioʻi ha founga ʻoku kehé ke fakahoko ʻaki e lēsoní pea mo tokoniʻi ʻa e kalasí ke nau manatuʻi ʻa e ngaahi talanoa fakafolofola ne mou lau ki aí (Vakai, ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga ange ʻi he Faiakó, [36123], peesi 160, 176).

Fokotuʻu Ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻaki e Tokangá

Fakaʻaongaʻi ʻa e ʻekitivitī ko ʻení pe ko haʻo ʻekitivitī pē ʻaʻau ʻe feʻungá ke kamata ʻaki ʻa e lēsoní.

Hiki e kakai ko ʻení ʻi he palakipoé: ko ha tauhi-sipi, Simione, ko ha tangata poto mei he potu hahaké, Hēlota, ko ha tokotaha mei he fale tali-fonongá, ʻAna, ko ha ʻāngelo, Mele.

Lau ʻa e ngaahi tali ko ʻeni kau ki he ʻaloʻi ʻo Sīsū Kalaisí. Kole ki he kalasí ke nau fakafehoanaki ʻa e tali taki taha mo e tokotaha totonu naʻá ne fai ʻa e talí:

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻaki e Tokangá

  1. Kuó u fononga mai mei ha feituʻu mamaʻo ke kumi kiate ia, foaki ange ha ngaahi meʻaʻofa pea mo hū kiate ia. (Ko ha tangata poto mei he potu hahaké; Mātiu 2:1–2, 9–11.)

  2. Naʻe ʻikai ke u fakaʻataʻataaʻi ha loki maʻana. (Ko ha tokotaha ʻi he fale tali-fonongá; Luke 2:7.)

  3. Hili ʻeku maʻu ha fakamoʻoni mei he Laumālie Māʻoniʻoní, naʻá ku toʻo hake ʻa e tamasiʻí ʻi hoku nimá peá u ʻiloʻi te u mate fiemālie. (Simione; Luke 2:25–32.)

  4. Naʻá ku pehē, “Fakafetaʻi ki he ʻOtua ʻi ʻolungá, pea ʻi māmani ʻa e melinó, ko e ʻofa ki he kakai.” (Ko ha ʻāngelo; Luke 2:13–14.)

  5. Naʻá ku ʻalu fakavavevave ke mamata ki ai. (Ko ha tauhi-sipi; Luke 2:15–16.)

  6. Naʻá ku puputuʻu peá u feinga ke tāmateʻi ia. (Hēlota; Mātiu 2:3–4, 16).

  7. Hili ʻene haʻu mei he temipalé, naʻá ku fakahā ʻeku houngaʻiá peá u fakamafola ʻa e ongoongo ʻo hono ʻaloʻí. (ʻAna; Luke 2:36–38.)

  8. Naʻá ku fakalaulauloto ki he meá ni ʻi hoku lotó. (Mele; Luke 2:19.)

Kole ki he kalasí ke nau fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he lolotonga ʻo e lēsoní:

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻaki e Tokangá

  • ʻOkú ke tali fēfē ʻa e talanoa ʻo hono ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻuí? ʻOkú ke tali fēfē ʻa ʻene moʻuí, pekiá, fakaleleí mo ʻene toetuʻú?

Aleaʻi ʻo e Folofolá mo Hono Fakahokó

ʻI hoʻo akoʻi ʻa e ngaahi potu folofola ko ʻení, tokoni ke fakamahino ki he kalasí ʻa hono ʻuhinga ʻoku totonu ke tau fiefia ai ʻi he ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻuí. Aleaʻi ha ngaahi founga te tau lava ʻo muimui ai ki he ngaahi sīpinga naʻá ne tā ʻi heʻene fatu-tangatá.

1. Kuo ʻaloʻi ʻa Sīsū Kalaisi.

Lau mo aleaʻi ʻa e Luke 2:1–7. Fakaʻaliʻali ha niʻihi ʻo e ngaahi fakatātā ʻoku ʻoatu ʻi he konga “Teuteú”.

  • Naʻe maʻu ʻe Sīsū ha nāunau mo e Tamai Hēvaní “ ʻi he teʻeki ngaohi ʻa māmaní” (Sione 17:5). Naʻá ne fakatupu ʻa e langí mo e māmaní (Mōsaia 3:8). ʻI heʻene kei Sihová, naʻá ne fakahā ha ngaahi fekau mo e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ki he kau palōfita ʻo e Fuakava Motuʻá (3 Nīfai 15:2–5). Ko e hā hono ʻuhinga ne haʻu ai ʻa Sīsū ki he māmaní? (Vakai, 3 Nīfai 27:13–16.)

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa ne hoko ʻi hono aloʻi ʻo Sīsuú? (Vakai, Luke 2:7.) Naʻe hanga fēfē ʻe he ngaahi meʻa ko ʻeni ne hokó ʻo fakamelomelo ʻene ngaahi ngāue ʻi māmaní pea mo ʻene feilaulau fakaleleí? Ko e hā ha ngaahi founga kuo fakafisi ai ha kakai he ngaahi ʻahó ni ke nau ʻoange ki he Fakamoʻuí ha konga ʻo ʻenau moʻuí? Ko e hā te tau lava ʻo fai ke foaki ai kiate ia ʻa ʻetau moʻuí?

2. Ne fiefia e kau ʻāngeló mo ha niʻihi kehe ʻi hono ʻaloʻi ʻo Sīsuú.

Aleaʻi ʻa e Luke 2:8–39. Fakaafeʻi e kalasí ke nau lau leʻolahi ʻa e ngaahi potu folofola kuo filifilí. Fakaʻaliʻali ha niʻihi ʻo e ngaahi fakatātā ʻoku hā atu ʻi he konga ki he “Teuteú.”

Kapau ʻokú ke fakaʻaongaʻi ʻa e filimi vitiō ʻo e “Luke II,” peá ke huluʻi ia he taimí ni.

  • Ko e hā ne lea ʻaki ʻe he kau ʻāngeló ʻi heʻenau fakahā e ʻaloʻi ʻo Sīsuú? (Vakai, Luke 2:13–14.) Kuo fakalāngilangiʻi fēfē ʻe Sīsū ʻa e Tamaí? Kuó ne ʻomi fēfē ʻa e melinó mo e ʻamanaki leleí ki he kakai kotoa pē pea kiate koe fakatāutaha? Te tau fakahā fēfeeʻi ki he ʻOtuá ʻetau houngaʻia ʻi he meʻaʻofa ko hono ʻAló?

  • Ko e hā ne fai ʻe he kau tauhi-sipí hili ʻenau mamata ki he Fakamoʻui ne ʻaloʻí? (Vakai, Luke 2:17–18) Ko e hā te tau fai ke tau muimui ai ki heʻenau sīpingá? Fakaafeʻi e kalasí ke nau fakakaukau ki ha taha te nau lava ʻo fakamatala kiate ia ʻa ʻenau fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí.

  • Ko e hā ne fai ʻe Mele hili hono ʻaloʻi ʻo Sīsuú pea mo e ʻaʻahi ʻa e kau tauhi-sipí? (Vakai, Luke 2:19.) Ko e hā ʻoku fakahā mai ʻe he meʻá ni fekauʻaki mo Melé? Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau ʻai ha kiʻi taimi ke tau tauhiʻofa mo fakalaulauloto ai ki ha ngaahi meʻa toputapu ne hoko?

  • Ne teuteu fēfē ʻa Simione mo ʻAna ke na mamata ki he tamasiʻi ko Sīsuú? (Vakai, Luke 2:25–26, 37.) Ko e hā ʻena tali ʻi heʻena mamata kiate iá? (Vakai, Luke 2:27–35, 38.) Ko e hā te tau ako ʻo kau ki he Fakamoʻuí mei heʻena kikité?

3. Ko e haʻu ʻa e kau tangata potó ke hū ki he tamasiʻi ko Sīsuú. Ko e Fekumi ʻa Hēlota ke tāmateʻi iá.

Lau mo aleaʻi ʻa e ngaahi potu folofola kuo filifili mei he Mātiu vahe 2. Fakaʻaliʻali ha niʻihi ʻo e ngaahi fakatātā ʻoku hā ʻi he konga ki he “Teuteú”.

  • Ko e hā ne fekumi ai ʻa e “kau tangata poto mei he potu hahaké” kia Sīsuú? (Vakai, Mātiu 2:1–2.) Ko e hā ne nau fai ʻi heʻenau maʻu iá? (Vakai, Mātiu 2:11. Fakatokangaʻi ange, ʻi he taimi ne faifai pea nau aʻu ai kia Sīsuú, kuó ne hoko ia ko ha “kiʻi tamasiʻi,” kae ʻikai ko ha kiʻi pēpē toki fanauʻi.) Ko e hā ha ngaahi meʻaʻofa te tau foaki maʻá e ʻEikí?

  • Ko e hā hono ʻuhinga ne loto ai ʻa Hēlota ke ne maʻu ʻa Sīsuú? (Vakai, Mātiu 2:3–6, 13.) Naʻá ne puputuʻu, peá ne loto ke ne tāmateʻi ʻa Sīsū.) Ko e hā ne puputuʻu ai ʻa e tuʻí ʻi hono ʻaloʻi ʻo Sīsū Kalaisí? (Vakai, Mātiu 2:2, 6. Fakatatau mo e kikité, ʻe puleʻi ʻe Sīsū ʻa ʻIsileli.)

  • Naʻe maluʻi fēfē ʻa Sīsū meia Hēlotá? (Vakai, Mātiu 2:13–15.) Naʻe ʻilo fēfē ʻe Siosefa ʻa e taimi ke nau foki ai mei ʻIsipité? (Vakai, Mātiu 2:19–23.) ʻOku mou pehē ko e hā ne lava ai ʻa Siosefa ʻo maʻu ʻa e ngaahi tataki ko ʻení mei he ʻOtuá? Ko e hā ʻoku totonu ke fai ʻe he ngaahi tamai mo e ngaahi faʻē ʻo e ʻaho ní ka nau lava ʻo maʻu ha ngaahi fakahā fekauʻaki mo honau ngaahi fāmilí? Kuo tokoniʻi fēfē koe ʻe he ʻOtuá ʻi haʻo fekumi ki heʻene tākiekiná maʻa ho fāmilí?

4. ʻI he tākiekina ʻa e Tamaí, naʻe tupu ʻa Sīsū mo teuteu ʻi heʻene fatutangatá ki he ʻEne ngāué.

Lau mo aleaʻi ʻa e Luke 2:40–52. Fakaʻaliʻali ha niʻihi ʻo e ngaahi fakatātā ʻoku hā atu ʻi he konga ki he “Teuteú”. Fakamatalaʻi ange, naʻe fakafiefiaʻi ʻi he taʻu kotoa pē ʻe Mele mo Siosefa mo ha kau Siu faivelenga kehe ʻa e Kātoanga ʻo e Lakaatú ʻi Selūsalema. Hangē ko ia ne faʻa hokó, naʻe ʻalu ʻa Sīsū mo kinaua ʻi he hoko hono taʻu 12 (Luke 2:41–42).

  • Hili hono fakafiefiaʻi ʻo e Lakaatú ʻi Selūsalemá, ʻi he kamata e fononga ʻa Mele mo Siosefa ʻo foki ki Nāsaletí, naʻá na fakatokangaʻi hake ʻoku ʻikai ke nau foki fakataha mo Sīsū (Luke 2:43–45). Ko e fē feituʻu ne faifai peá na toki maʻu ia ki aí? (Vakai, Luke 2:46.) Kapau he ʻikai ʻiloʻi ʻe hoʻo ongo mātuʻá pe kakai ʻoku nau ʻofaʻi koé ʻa e feituʻu ʻokú ke ʻi aí, te nau tui nai ʻokú ke fai ha ngaahi meʻa ʻe hōifua ki ai hoʻo Tamai Hēvaní?

  • ʻI hono Liliu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e tohi ʻa Luke 2:46, ʻoku hā ai naʻe fanongo ʻa e kau tangata ʻi he temipalé kia Sīsū mo nau fakafehuʻi ia. Ko e hā ha meʻa ʻoku fakahā mai ʻe he meʻá ni kau ki he fatu-tangata ʻa Sīsuú pea mo ʻene akó?

  • ʻI hono maʻu ʻe Mele mo Siosefa ʻa Sīsuú, naʻe pehē ange ʻa Mele kiate ia, “Vakai ko hoʻo tamaí mo au, kuó ma kumi koe ʻi he mamahi” (Luke 2:48). Ko hai naʻá ne ʻuhinga ki ai ʻi heʻene pehē “ko hoʻo tamaí” (Siosefa.) Ko e hā e tali ʻa Sīsū ki he hohaʻa ʻa Melé? (Vakai, Luke 2:49.) Ko hai naʻe ʻuhinga ki ai ʻa Sīsū ʻi heʻene pehē “ngāue ʻa ʻeku Tamaí”? (Tamai Hēvaní.) Ko e hā ʻoku fakahā mai ʻe he meʻá ni kau ki he mahino ʻoku maʻu ʻe Sīsū ki he misiona naʻe tomuʻa fakanofo ia ki aí?

  • ʻI heʻene fatu-tangatá, naʻe fēfē nai ʻa e feohi ʻa Sīsū mo Mele pea mo Siosefá? (Vakai, Luke 2:51. Neongo ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá, ka naʻá ne talangofua ki heʻene faʻeé pea mo Siosefa.) Ko e hā te tau ako mei he sīpinga ko ʻení?

  • ʻI heʻene fatu-tangatá, naʻe tupulaki ʻa Sīsū “ ʻi he poto mo lahi, pea naʻe ʻofeina ia ʻe he ʻOtuá mo e tangatá” (Luke 2:52). ʻI hono fakalea ʻe tahá, naʻá ne fakalakalaka fakaʻatamai, fakaesino, fakalaumālie pea mo fakasōsiale. Ko e hā ha ngaahi meʻa pau te tau fai ke tau tupulaki fakaʻatamai, fakaesino, fakalaumālie pea mo fakasōsiale ai?

  • Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 93:11–17 kau ki he fakalakalaka ʻa e Fakamoʻuí ʻi heʻene fatu-tangatá? (ʻI heʻene teuteu ke hoko ko hotau Huhuʻí, naʻe ʻikai ke maʻu fakaʻangataha ʻe Sīsū ia ʻa e ʻatamai leleí, mālohí, potó pea mo e nāunaú. Naʻá ne maʻu ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi he “ ʻaloʻofa hoko mo e ʻaloʻofa,” ʻo fakakongokonga.) ʻOku fakahoko fēfē kiate kitautolu ʻa e moʻoni ko ʻení? (Vakai, T&F 93:18–20.)

Fakaʻosí

Fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e ngaahi moʻoni kuo mou lau ki ai ʻi he lēsoni ko ʻení. Fakalotolahiʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fiefia ʻi he ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻuí mo nau muimui ki he sīpinga naʻá ne tā ʻi heʻene kei talavoú.

Ngaahi Fakakaukau ke Fakalahi ki Hono Akoʻi ʻo e Lēsoní

ʻOku hoko ʻa e nāunau ko ʻení ko ha fakalahi ki he lēsoni ʻoku fokotuʻu atú. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ha fakakaukau ʻe taha pe lahi ange mei heni ke hoko ko ha konga ʻo e lēsoní.

1. “Ka naʻe faʻoa ʻe Mele ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa pē ki hono lotó, ʻo fifili ki ai” (Luke 2:19)

ʻI hoʻomou aleaʻi ʻa e tali ʻaʻapa ʻa Mele ki he ʻaloʻi ʻo Sīsuú, fakaafeʻi ha faʻē ke ne fakamatala kau ki he ngaahi ongo naʻá ne maʻu hili hano fanauʻi ha taha ʻo ʻene fānaú.

2. ʻEkitivitī ʻa e toʻu tupú

Filifili ha ngaahi kupuʻi folofola mahuʻinga ʻe nima mei he lēsoní pea ʻai e kalasí ke nau alāanga ʻi he hokohoko totonu ʻo e kupuʻi folofola kotoa pē. Hili iá, fekau ke tāpuniʻi ʻenau ngaahi Tohi Tapú. ʻOange ha faʻahinga fakaʻilonga ʻe tataki ai ʻa e kalasí ki he ngaahi kupuʻi folofola kuó ke vakaiʻí, ʻo ke fakalea ʻa e foʻi fakaʻilonga kotoa pē ke mahino ʻa e potu folofola ʻokú ke ʻuhinga ki aí. (Hangē ko ʻení, te ke lava ʻo pehē, “ ʻOku maʻu ʻi he vēsí ni ʻa e ngaahi lea ʻa e kau ʻāngeló ʻi heʻenau fakafetaʻi ki he ʻOtuá ʻi he taimi ne ʻaloʻi ai ʻa Sīsuú.” Ko e tali mahino pē ki aí ko e Luke 2:14.) Hili haʻo lau ha kiʻi fakaʻilonga, fekau ki he kalasí ke fakaava ʻenau ngaahi Tohi Tapú pea nau fekumi ki he potu folofola totonú. Fakaʻaongaʻi ʻa e kiʻi ʻekitivitī ko ʻení ke hoko ia ko ha founga ke maheni ai ʻa e kalasí mo e ngaahi potu folofolá kae ʻoua naʻa hoko ia ko ha feʻauhi. Fakamoleki pē ha ngaahi miniti siʻi ʻi hono fakahoko iá.

Paaki