Ngaahi Tohi Lēsoni Palaimelíi mo e Taimi Fevahevaheʻakí
Lēsoni 1: Fili ki he Totonú


Lēsoni 1

Fili ki he Totonú

Taumuʻá

Ke tokoniʻi ʻa e fānaú ke nau ako ʻo ʻiloʻi ʻe lava ke tokoniʻi kinautolu ʻe heʻenau fili ki he totonú ke nau muimui kia Sīsū Kalaisi.

Teuteú

  1. Teuteuʻi ha kiʻi laʻi pepa ke hiki ai e hingoa ʻo e tamasiʻi mo e taʻahine taki taha pea mo ha taha maʻau foki. Tohiʻi ho hingoá ʻi he laʻi pepa ʻe taha kae ʻoua naʻa tohi ha hingoa ʻi he ngaahi laʻi pepa ʻoku toé.

  2. Teuteu ke mou hivaʻi pe lau ʻa e “Fili ki he Totonú” (Children’s Songbook, p. 160); ʻoku ʻoatu hono leá ʻi he tafaʻaki ki mui ʻo e tohi lēsoní.

  3. Ngaahi nāunau ʻoku fie maʻú:

    1. Tohi Tapu.

    2. Kala pe peni vahevahe ke taki taha ʻa e fānaú.

    3. Konga tepi fakapipiki pe pine hui ke taki taha ʻa e fānaú.

    4. Fakaʻilonga ʻo e FKT ke taki taha mo valivali ʻe he fānaú; ʻoku ʻoatu ʻi he tafaʻaki ki muʻa ʻo e tohi lēsoní ʻa e fakaʻilonga ʻo e FKT.

    5. Foʻi mama FKT ke taki taha ʻa e fānau naʻe teʻeki ai ke maʻu hanau mama ʻi he taʻu kuo hilí.

    6. Fakatātā 3–1, Ko Hono Papitaiso ʻa Sīsū ʻe Sione Papitaisó (62133 900: Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 208).

  4. Fai ʻa e ngaahi teuteu kotoa pē ki ha ngaahi ʻekitivitī fakatupulaki ko ia te ke fakaʻaongaʻí.

Fokotuʻu ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

Fakaafeʻi ha taha ʻo e fānaú ke ne fai ʻa e fua lotú.

Ko Hono Fakaʻapaʻapaʻi hoku Hingoá

ʻEkitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá

Hanga ʻo fakafeʻiloaki koe ki he fānaú. Fakahā ange ho hingoá peá ke fakaʻaliʻali ʻa e laʻi pepa kuo tohiʻi ai ho hingoá ke nau mamata ki ai.

ʻOange ki he tamasiʻi mo e taʻahine taki taha ha laʻi pepa mo ha foʻi kala pe peni vahevahe pea fekau ke nau taki taha tohiʻi ai honau hingoá. Tokoni kiate kinautolu ko ia ʻe ʻikai ke nau lava ʻo tohi honau hingoá. Fakamaʻu ʻa e ʻū laʻi pepa ko ʻení kiate kinautolu ʻaki ha konga tepi fakapipiki pe pine hui.

ʻEkitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá

  • Ko e hā nai hono ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ʻa e ngaahi hingoá? (Tokoniʻi e fānaú ke mahino kiate kinautolu ʻoku tala mai ʻe he hingoá ha taha ke ʻiloʻi ia ʻe he kakai kehé.)

Lea leʻo lahi ʻaki ʻa e hingoa ʻo ha kakai ʻoku ʻiloʻi mo fakaʻapaʻapaʻi ʻe he fānaú, hangē ko e hingoa ʻo ʻenau ngaahi mātuʻá, pīsopé, ha faifekau, pea mo e Palesiteni ʻo e Siasí. Fehuʻi ange pe ko e hā e meʻa ʻoku nau fakakaukau ki ai ʻi he taimi ʻoku nau fanongo ai ki he ngaahi hingoá pea mo e ongo ʻoku nau maʻu ki he kakai ʻoku ʻa nautolu ʻa e ngaahi hingoa ko iá. Tokoni ke mahino ki he fānaú ʻoku tala ʻe he hingoá ʻa e toko tahá ke ʻiloʻi ʻe he kakai kehé; ko e taimi ko ē ʻoku ʻiloʻi ai ʻe ha kiʻi tamasiʻi pe taʻahine ʻa e hingoa ʻo ha taha, ʻoku lava ke ne fanongo ki he hingoá peá ne fakakaukau pe ko e tangata fēfē ia pea mo ʻene faʻahinga tōʻongá.

Tuku ke lea leʻo-lahi ʻaki ʻe he tamasiʻi mo e taʻahine taki taha ki he kalasí.

ʻEkitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá

  • Ko e hā e meʻa ʻoku mou loto ke fakakaukau ki ai ʻa e kakaí ʻi he taimi ʻoku nau fanongo ai ki ho hingoá?

  • Te ke lava fēfē ʻo ʻai ke fakafofongaʻi ʻe ho hingoá ha ngaahi meʻa ʻoku lelei?

Tuku ke fokotuʻu atu ʻe he fānaú ʻa e ngaahi founga te nau lava ke fakaʻapaʻapa ai mo ongoʻi leleiʻia ʻi honau ngaahi hingoá, hangē ko ʻenau fai ʻa e ngāue kuo vahe ange ke nau faí, fakahā ʻo e ʻofá, anga fakaʻapaʻapá, faitotonú, talangofua ki he mātuʻá, talangofua ki he ngaahi fekaú, pea mo talangofua ki he ngaahi laó mo e ngaahi tuʻutuʻuní. Fakahā ange ki he fānaú ʻoku tau ongoʻi leleiʻia ʻi he taimi ʻoku tau fili ai ki he totonú, pea ko e taimi pē ʻoku fanongo ai ʻa e kakaí ki hotau ngaahi hingoá, te nau fakakaukau leva ki he ngaahi meʻa ʻoku leleí.

ʻOku Tokoniʻi au ʻe heʻeku Fili ki he Totonú ke u Ongoʻi Leleiʻia ʻi hoku Hingoá

ʻEkitivitī

Fakaʻaliʻali ʻa e fakaʻilonga ʻo e FKT mei he tafaʻaki ki muʻa ʻo e tohi lēsoní.

ʻEkitivitī

  • Ko e hā hono ʻuhinga ʻo e FKT? (Fili ki he Totonú.)

Fakamatalaʻi ange ki he fānaú te nau ongoʻi leleiʻia ʻaupito ʻi honau ngaahi hingoá ʻo kapau te nau fili ki he totonú. Fekau ke mou lea fakataha ʻaki ʻa e fili ki he totonú.

Talanoa

Fai ʻa e talanoa ko ʻení fekauʻaki mo ha kiʻi tamasiʻi naʻá ne fai ha fili mātuʻaki mahuʻinga ʻaupito.

Naʻe vaʻinga ʻa Leni mo hono kaungā-meʻa ko Tēvitá ʻi hona kaungāʻapí. Naʻe ʻikai ke ʻi ʻapi ha taha ʻi he fāmili ko ʻení, ko ia naʻe vaʻinga fiefiaʻaki ʻe he ongo tamaikí ni ʻa e ngaahi meʻa-vaʻinga ʻa e fānau ʻa e fāmili ko ʻení. ʻI heʻena fefūsiaki he heké, naʻe motu hifo ia ʻo tō ki he kelekelé. Naʻe ʻikai ke ʻilo ʻe Leni mo Tēvita pe ko e hā e meʻa te na faí, ko ia naʻá na hola mei ai. Naʻá na fakaʻamu ange pē naʻe ʻikai sio ange ha taha ki heʻena vaʻinga aí.

Naʻe ongoʻi taʻefiemālie ʻa Leni ʻi heʻena motuhi ʻa e heké. Naʻá ne fakakaukau pē ki ai he toenga ʻo e ʻaho ko iá kae ʻikai pē ke ne ʻiloʻi pe ko e hā e meʻa te ne faí. Naʻá ne ʻā hake ʻi he pongipongi hono hokó ʻo ne manatuʻi ʻa hono ʻuhinga ʻo e FKT. Naʻá ne leaʻaki ʻa e ngaahi foʻi lea ko ia naʻá ne ako ʻi he Palaimelí, ʻa e “Fili ki he Totonú;” ʻosi ko iá naʻá ne fakakaukau ki he heke ʻa hono kaungāʻapí.

Naʻá ne tui vala fakavavevave leva peá ne ʻalu atu ki he fale ʻo hono kaungāʻapí. Naʻá ne kiʻi tuʻu taimi siʻi hifo ʻi tuʻa he naʻá ne kiʻi ilifia ke tukituki ʻi he matapaá. Faifai pē peá ne tukituki.

ʻI he haʻu ʻa e fineʻeikí ki he matapaá, naʻá ne fakahā ange leva kiate ia ʻa e meʻa naʻe hokó. Naʻe fakafanongo pē ʻa e fineʻeikí ka ne fakamatala ki he motu ʻa e heké. ʻI he ʻosi pē ʻene fakamatalá, naʻe ala atu ʻa e fineʻeikí ki hono nimá peá ne fehuʻi ange pe ko hai hono hingoá. Naʻá ne tala ange ko hono hingoá ko Leni. Naʻe sio fakamamaʻu atu ʻa e fineʻeikí ki he mata ʻo Lení mo ne pehē ange, “Leni, ko e taimi kotoa pē te u sio ai kiate koe pe te u fakakaukau ki ho hingoá, te u fakakaukau ki ha toko taha faitotonu.”

Talanoa

  • Ko e hā e meʻa naʻe fili ʻe Leni ke ne faí?

  • Ko e hā e meʻa naʻe tokoni kia Leni ke fai ʻene filí?

Fakaʻaliʻali ʻa e fakaʻilonga ʻo e FKT ki he fānaú.

Talanoa

  • Naʻe tokoniʻi fēfē ʻe he fili ʻa Leni ki he totonú ke ne maʻu ai ha hingoa ʻoku lelei?

Hivá

Mou hivaʻi pe lau leʻo-lahi fakataha mo e fãnaú ʻa e lea ki he “Fili Ki he Totonú.”

ʻOku Fie maʻu Au ʻe Sīsū Kalaisi ke u Fili ki he Totonú

Fealēleaʻaki

Tala ange ki he fānaú ʻokú ke lolotonga fakakaukau he taimí ni ki ha hingoa ʻe taha. Ko e hingoa ia ʻo ha toko taha ʻokú ne fie maʻu ke nau fili ki he totonú. Tuku ke mateʻi atu ʻe he fānaú ʻa e hingoa ʻo e toko taha ʻokú ke fakakaukau ki aí ʻi he lolotonga hoʻo fai ange ʻa e fanga kiʻi tokoni hangē ko ʻení—

Fealēleaʻaki

  1. ʻOkú ne ʻofa ʻiate kitautolu.

  2. Naʻá ne akonekina kitautolu ke tau fili ki he totonú.

Tala ange ki he fānaú ko e toko taha ʻokú ke fakakaukau ki aí ko Sīsū Kalaisi. Naʻá ne akonekina kitautolu ke tau fili maʻu pē ki he totonú. Naʻá ne akoʻi kitautolu ke tau papitaiso ʻi he founga tatau pē naʻe papitaiso ai iá.

Fealēleaʻaki

  • Ko e hā e meʻa ʻoku mou manatuʻi fekauʻaki mo hono papitaiso ʻo Sīsuú?

Fealēleaʻaki ʻi he fakatātaá

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā 3–1, Ko hono Papitaiso ʻa Sīsū ʻe Sione Papitaisó. Lau leʻo lahi ʻa e konga ʻuluaki ʻo e Mātiu 3:16 ʻo ngata pē ʻi he ʻosi mei he vaí. Fakamatalaʻi ange naʻe papitaiso ʻa Sīsū ʻi he fakauku, ko hono ʻuhingá naʻe fakauku ia ʻo ne pulia ki lalo ʻi he vaí.

Fealēleaʻaki ʻi he fakatātaá

  • Ko e hā e founga ʻe fie maʻu ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ke papitaiso ai kimoutolú? (ʻI he fakauku, ʻo hangē pē ko Sīsuú.)

ʻEke ange ki he fānaú ʻa honau taʻu motuʻá. Fakamahinoʻi ange ko ʻene taʻu valu pē ʻa e fānaú kuo nau motuʻa feʻunga leva ke papitaiso. Kuo pau foki ke nau tali ki he nunuʻa ʻo e ngaahi fili te nau faí. ʻOku nau fili ki he totonú ʻi hono papitaiso kinautolú pea mo ʻenau talangofua ki he ngaahi fekaú.

Fealēleaʻaki ʻi he fakatātaá

  • Ko e hā nai hono ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke papitaiso kitautolú?

  • ʻOku fakahā fēfē mai ʻe hono papitaiso kimoutolú ʻoku mou fili ʻa e founga totonú?

Fakamatalaʻi ange ko e taimi ko ia ʻoku nau fili ai ke papitaiso kinautolú, ko ʻenau fili ia ke nau hoko ko e mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní mo toʻo kiate kinautolu ʻa hono huafá. ʻOku nau palōmesi te nau ʻai ke hanga ʻe honau ngaahi hingoá ʻo fakafofongaʻi kinautolu. ʻOku nau palōmesi te nau feinga ke nau hangē pē ko iá pea fai ʻa e ngaahi meʻa te ne faí. Tokoniʻi e fānaú ke mahino kiate kinautolu te nau ongoʻi leleiʻia ʻi honau ngaahi hingoá pea nau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí pea mo e hingoa ʻo hono siasí ʻi heʻenau fili ki he totonú.

Fakamoʻoni ʻa e faiakó

Fai hoʻo fakamoʻoní ki he fānaú fekauʻaki mo hono mahuʻinga ʻo ʻete fili maʻu pē ki he totonú.

Hivá mo e foʻi mamá

Tokoni ki he fānaú ke nau hivaʻi ʻa e hiva ko e “Fili ki he Totonú.” ʻOsi ko iá pea ʻoange ha foʻi mama FKT ki he toko taha kotoa pē naʻe teʻeki ke maʻu hano foʻi mama ki muʻa.

Fakaafeʻi ha taha ʻo e fānaú ke ne fai ʻa e lotu tukú.

Ngaahi ʻEkitivitī Fakatupulakí

Fili mei he ngaahi ʻekitivitī ko ʻení ʻa e ngaahi ʻekitivitī ʻe ʻaonga taha ki hoʻo kalasí. ʻE lava pē ke ke fakaʻaongaʻi kinautolu ʻi he lēsoní, pe ki hano toe fakamanatu pe fakamatala fakanounou ʻo e lēsoní. Vakai, “Taimi Kalasí” ʻi he “Ko e Ngaahi Tokoni maʻá e Faiakó” ke maʻu mei ai mo ha toe ngaahi fakahinohino kehe.

  1. Fakaafeʻi ʻa e kiʻi tamasiʻi pe taʻahine taki taha ke ne fakamatala ki he taimi naʻá ne fili ai ki he totonú peá ne fakamatala ki he ongo naʻá ne maʻu ʻi heʻene fai ʻa e fili ko iá.

  2. Tuku ke valivali ʻe he tamasiʻi mo e taʻahine taki taha ha laʻi tatau ʻo e fakaʻilonga ʻo e FKT ʻa ia ʻoku hā ʻi muʻa ʻi he tohi lēsoní.

  3. Fekau e fānaú ke nau tā ha ngaahi fakatātā ʻo e ngaahi founga te nau lava ke fili ai ki he totonú.

  4. Fekau e fānaú ke nau tautaufetongi ʻi hono fakatātaaʻi ha ngāue fakaʻaho kuo tuku ange ʻe heʻenau ngaahi mātuʻá ke nau fai pea hili ko iá ke nau fakamatalaʻi pe ʻoku hoko fēfē ʻeni ko ha fili ki he totonú.

Paaki