Ngaahi Tohi Lēsoni Palaimelíi mo e Taimi Fevahevaheʻakí
Lēsoni 11: Ko e Papitaisó


Lēsoni 11

Ko e Papitaisó

Taumuʻá

Ke tokoniʻi ʻa e tamasiʻi mo e taʻahine taki taha ke ne maʻu ha mahino lelei ange ʻo fekauʻaki mo hono mahuʻinga ʻo e papitaisó.

Teuteú

  1. Lau mo ako ʻi he faʻa lotu ʻa e Mātiu 3:13–17, 2 Nīfai 9:23; pea mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:73–74.

  2. Teuteu ke hivaʻi pe lau ʻa e lea ʻo e foʻi hiva ko e “I Like My Birthdays” (Children’s Songbook, p. 104).

  3. ʻOmai ʻa e saati ko e “Ko ʻEte Hoko ko e Mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí” ʻa ia naʻe fakaʻaongaʻi ʻi he lēsoni 7. Fokotuʻu ʻi he sātí ʻa e ongo kaati foʻi lea ko e “Tui kia Sīsū Kalaisí” pea mo e “Fakatomalá.” Teuteu mai ʻa e kaati foʻi lea ko e “Papitaisó” ke toki fokotuʻu ki he sātí ʻi he lolotonga hono fai ʻo e lēsoní.

  4. Kiʻi foʻi pulu molū pe kiʻi meʻa-vaʻinga molū.

  5. Nāunau ʻoku fie maʻú:

    1. Tohi Tapu, Tohi ʻa Molomona mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava.

    2. Fakatātā 3–13, Ko ha Tamasiʻi ʻoku Papitaiso (62018); pea mo e fakatātā 3–13 Ko Hono Papitaiso ʻa Sīsū ʻe Sione Papitaisó (62133 900; Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 208).

  6. Teuteu ʻa e ngaahi meʻa ʻe fie maʻu ki ha ngaahi ʻekitivitī fakatupulaki te ke fakaʻaongaʻi.

Fakatokangaʻi ange: Kapau kuo ʻosi papitaiso ha niʻihi ia ʻo e fānaú peá ke liliu pē ʻa e lēsoni ko ʻení ke feʻunga mo ia.

Fokotuʻu ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

Fakaafeʻi ha taha ʻo e fānaú ke ne fai ʻa e fua lotú.

Kapau naʻá ke poupouʻi e fānaú ke nau fai ha faʻahinga meʻa he lolotonga ʻo e uiké pea mou vakaiʻi ia.

ʻE Lava ke Papitaiso Kitautolu ʻi Hotau Taʻu Valú

Saati

Fakaʻaliʻali ʻa e saati ko ē “Ko ʻEte Hoko ko e Mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí.” Fekau ha tamasiʻi pe taʻahine ke ne fokotuʻu ʻa e kaati foʻi lea ko e “Papitaisó” ʻi he sitepu hono tolú. Tala ange kiate kinautolu ko e papitaisó ko e sitepu ia hono tolu ʻi heʻete hoko ko e mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻEkitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá

Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻi ai ʻa e meʻa mahuʻinga kuo pau ke hoko pea toki lava ke papitaiso kinautolu. Tala ange ke nau fakafanongo ka ke hivaʻi pe lau ʻa e ngaahi lea ʻo e foʻi hiva fekauʻaki mo e papitaisó. Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻi ai ʻa e foʻi lea ʻe taha he ʻikai ke ke fakahā ange pe hivaʻi. Ko e mataʻi fika pē foki ʻa e foʻi lea ko ʻení. Kole ange ke nau fakafanongo ʻo vakai pe te nau lava ʻo tala ʻa e foʻi lea ʻoku ʻikai ke ke fakahaá. Ko ʻenau ʻiloʻi pē ʻa e foʻi leá pea hiki hake honau nimá.

I like my birthdays, ev’ry one;

Each brings a greater joy to me.

But I can’t wait until I’m ,

For then I’ll be baptized, you see.

ʻEkitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá

  • Ko e hā ʻa e foʻi lea ʻoku puliá? (Ko e valu.)

Tala ange ʻoku tau hanganaki fiefia maʻu pē hono kotoa ki hotau ngaahi ʻaho fāʻeleʻí, ka ʻoku mahuʻinga makehe ʻa hotau taʻu valú he ʻoku mahino ai kuo tau motuʻa feʻunga ke papitaiso.

Naʻe Talangofua ʻa Sīsū Kalaisi ki he Fekau ko ia ke Papitaisó

Fakamatala ʻa e faiakó

Fakamanatuʻi ange ki he fānaú kuo tuʻutuʻuni ʻe he Tamai Hēvaní ki he toko taha kotoa pē ke papitaiso. Naʻe fie maʻu ʻa Sīsū Kalaisi ke ne talangofua ki he ngaahi fekau kotoa pē ʻa e Tamai Hēvaní.

Folofolá

Lau leʻo lahi ʻa e 2 Nīfai 9:23. Fakamatalaʻi ange ko e Toko Taha Māʻoniʻoni ʻo ʻIsilelí ko e hingoa pē ia ʻe taha ʻo Sīsū Kalaisi.

Tala ange ʻoku fakahā mai ʻe he potu folofola ko ʻení kuo fekauʻi kitautolu ke tau papitaiso. ʻOku toe fakahā mai foki ʻe he folofolá ʻe ʻikai lava ke fakahaofi kitautolu ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá kapau he ʻikai ke tau papitaiso; ko hono fakalea ʻe tahá, kuo pau ke tau papitaiso ka tau lava ke toe nofo fakataha mo e Tamai Hēvaní pea mo Sīsū.

Fakatātaá mo e fealēleaʻakí

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā 3–1, Ko Hono Papitaiso ʻa Sīsū ʻe Sione Papitaisó, pea fai ʻa e talanoa ko iá (vakai, Mātiu 3:13–17). Lau ʻa e potu folofola ko ʻení ki he fānaú ʻi he lahi taha ʻo e meʻa ʻe mahino kiate kinautolú.

Fakatātaá mo e fealēleaʻakí

  • Ko hai naʻá ne papitaiso ʻa Sīsuú? (Ko Sione Papitaiso.)

Fakamahinoʻi heni naʻe haʻu ʻa Sīsū kia Sione Papitaiso ke ne papitaiso ia koeʻuhí he naʻe maʻu ʻe Sione ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke ne papitaiso.

Naʻe ʻohifo ʻe Sione Papitaiso ʻa Sīsū ki he vai ʻo e vaitafe ko Soataní ke papitaiso ai ia. Hili hono fai ʻe Sione ʻa e lotu ʻo e papitaisó, naʻá ne fakauku kotoa ʻa e sino ʻo Sīsuú ʻi he vaí. ʻOsi ko iá, naʻá ne ʻohake leva ia mei he vaí.

Fakamatalaʻi ange ʻoku ui ʻa e papitaiso ʻo puli kotoa hifo ʻi he vaí pea toe ʻalu hake mei aí ko e papitaiso ʻi he fakauku. Tuku ke toe leaʻaki ʻe he fānaú ʻa e ngaahi lea ko iá, papitaiso ʻi he fakauku.

ʻE Lava ke Papitaiso Kitautolu ʻo Hangē pē ko Sīsuú

Hiva

Fekau e fānaú ke nau fakafanongo ka ke hivaʻi pe lau ʻa e ngaahi lea ʻo e veesi hono ua ʻo e “I Like My Birthdays”. ʻOsi ko iá pea fekau ke mou hivaʻi pe lau fakataha ʻa e ngaahi leá.

To be baptized as Jesus was

By one who holds the priesthood true

And thus obey God’s holy laws

Is just the thing I want to do.

Hiva

  • Fakatatau ki he lau ʻa e hiva ko ʻení, ko e hā ʻa e “meʻa ʻoku ou fie faí”? (Ke papitaiso ʻo hangē pē ko Sīsuú.)

  • ʻE papitaiso fēfeeʻi kitautolu kapau te tau papitaiso ʻi he founga tatau pē naʻe papitaiso ai ʻa Sīsuú? (ʻI he fakauku ʻe ha taha ʻokú ne maʻu ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.)

Fakatātaá mo e fealēleaʻakí

Fokotuʻu ʻa e fakatātā 3–13, Ko ha Tamasiʻi ʻoku Papitaiso, ʻo hoko atu ki he fakatātā ʻo Sione Papitaiso ʻokú ne papitaiso ʻa Sīsuú.

Fakamatalaʻi ange ki he fānaú naʻe fakauku pe puli kotoa ʻa e sino ʻo Sīsuú ʻi he vaí ʻi he taimi naʻe papitaiso ai iá. Ko e ʻahó ni, ʻoku meimei lahi pē hono fakahoko ʻo e ngaahi papitaisó ʻi he vai makehe ʻi he fale lotú ʻa ia ʻoku ui pē ko e vai papi. Pea kapau leva ʻoku ʻikai ke ofi ha vai papi ai, ʻoku fakaʻaongaʻi pē ʻa e ngaahi vaitafé pe ko ha ngaahi feituʻu kehe pē ʻoku ʻi ai ha vai.

Fakatātaá mo e fealēleaʻakí

  • Ko e hā ʻa e mafai naʻe maʻu ʻe Sione Papitaiso ke ne fai papitaiso aí? (Ko e Lakanga Taulaʻeiki faka-ʻĒloné.)

  • Ko e hā e mafai kuo pau ke maʻu ʻe ha taha ka ne papitaiso kitautolu? (Kuo pau ko e taulaʻeiki siʻi ia ʻi he Lakanga Taulaʻeiki faka-ʻĒloné pe ʻokú ne maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki faka-Melekisētekí.)

  • ʻOkú ke ʻiloʻi ha taha ʻokú ne maʻu ʻa e lakanga taulaʻeikí pea lava ke ne fai papitaiso?

Fakamatala ʻa e faiakó

Fakamanatu ki he fānaú naʻe haʻu ʻa Sione Papitaiso kia Siosefa Sāmita pea mo Ōliva Kautele ʻi heʻena lolotonga liliu ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻo ne akoʻi kiate kinaua ʻa e founga totonu ʻo e papitaisó. Naʻá ne foaki kiate kinaua ʻa e lakanga fakataulaʻeikí koeʻuhí ke na maʻu ʻa e mafai ke papitaiso ha niʻihi kehe. Kuo foaki foki ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ki ha niʻihi kehe koeʻuhí ke tau maʻu ai ha faingamālie ke papitaiso kitautolu ʻe ha taha ʻokú ne maʻu ʻa e mafai totonú.

Tefito ʻo e Tuí

Fakamatalaʻi ange ki he fānaú ko e toko taha ko ia ʻokú ne papitaiso kinautolú ʻokú ne maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeiki tatau pē mo ia naʻe maʻu ʻe Sione Papitaisó. ʻOku fakahā mai ʻe he tefito ʻo e tui hono nimá ʻa e founga ʻoku maʻu ai ʻe ha tangata ʻa e mafai ko ʻení.

Lau leʻo lahi ʻeni pea fekau e fānaú ke nau angimui atu:

“ʻOku mau tui kuo pau ke uiuiʻi ʻa e tangatá ʻe he ʻOtuá … ʻe kinautolu pē ʻoku maʻu ʻa e mafaí.”

Ko e Ouau ʻo e Papitaisó

Fakatātaá mo e fakamatalá

Tuhu ki he anga ʻo e tuʻu ʻa e nimá ʻi he fakatātā 3–13, Ko ha Tamasiʻi ʻoku Papitaiso. Fakamatalaʻi ki he fānaú ʻa e ngaahi fakahinohino ko ʻení: ko e taimi ko ia ʻoku papitaiso ai koé, ʻokú mo hifo ki he loto vai papí mo e toko taha ʻokú ne papitaiso koé. ʻOkú ne hanga ʻo pukepukeʻaki hono nima toʻohemá ʻa ho nima toʻomataʻú. Te ke lava ke kuku ho ihú ʻaki ho nima toʻomataʻú peá ke puke ʻa e nima toʻohema ʻo e toko tahá ni ʻaki ho nima toʻohemá. ʻE hiki ʻe he toko taha ʻokú ne papitaiso koé ʻa hono nima toʻomataʻú peá ne leaʻaki ʻa e lotu ʻo e papitaisó.

Folofolá

Tala ange ki he fānaú ʻoku hā ʻa e lotu ʻo e papitaisó ʻi he folofolá. Fekau ke nau fanongo ka ke lau kiate kinautolu ʻa e ngaahi lea ʻo e lotú.

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:73, ʻo kamata pē mei he “Kuo tuʻutuʻuni au.”

Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e “tuʻutuʻuní” ki he foaki ʻo e mafai ke fakafofongaʻi. Tokoniʻi e fānaú ke mahino kiate kinautolu ko e papitaiso moʻoní ʻoku fakahoko pē ia ʻe ha taha kuo foaki ki ai ʻa e mafai ke ne fakafofongaʻi ʻa Sīsū ʻi hono fai ʻo e papitaisó. ʻE mahuʻinga ʻa e papitaisó ʻo hangē pē hano papitaiso kinautolu ʻe Sīsuú.

Fakamatalaʻi ange ko e ʻosi pē hono lau ʻe he toko taha ʻokú ne fai ʻa e papitaisó ʻa e ngaahi lea ʻo e lotú, ʻokú ne pukeʻaki leva hono nima toʻomataʻú ʻa e tuʻa ʻo e toko taha ʻoku papitaisó ʻo tukutuku māmālie hifo ia ki he vaí kae ʻoua kuó ne pulia kotoa ki lalo. ʻOsi ko iá, peá ne toki ʻohake leva ʻa e toko tahá ni mei he loto vaí.

Tokoni ki he fānaú ke mahino kiate kinautolu te nau kiʻi puli taimi siʻi hifo pē ʻi he loto vaí pea ʻe pukepuke maʻu pē kinautolu ʻe he toko taha ʻokú ne fai ʻa e papitaisó. Te nau puke hono nimá pea nau lava foki ke kuku honau ihú koeʻuhí ke ʻoua naʻa nau manava pe folo ʻa e vaí.

Ko ha meʻa naʻe hoko tonu

ʻE lava pē ke ke fakamatala ki hono papitaiso koé ʻo kapau te ke loto ki ai. Pe ko haʻo fakaafeʻi ha niʻihi ʻo ha fānau ʻi hoʻo kalasí kuo nau ʻosi papitaiso ke nau fakamatala ki he taimi naʻe papitaiso ai kinautolú.

Tuku ke fehuʻi ʻa e fānaú mo nau vahevahe ʻa ʻenau ngaahi ongo fekauʻaki mo e papitaisó. Tokoni ke mahino kiate kinautolu ʻe lava pē ke hoko ʻa e papitaisó ko ha meʻa fakaʻofoʻofa kiate kinautolu.

ʻOku tau Fiefia ʻi he Taimi ʻoku Papitaiso ai Kitautolú

Tala ange ki he fānaú ʻokú ke fie fai ange ha ngaahi fehuʻi kiate kinautolu ke toe fakamanatu ʻa e meʻa kuo nau ako ʻo kau ki he sitepu mahuʻinga ko ʻeni ko e papitaisó. Hanga ʻo lī ʻa e kiʻi foʻi pulu pe meʻa-vaʻinga moluú ki ha taha ʻo e fānaú pea fai ki ai ha taha ʻo e ngaahi fehuʻi ko ʻení. Fakapapauʻi ʻoku ʻi ai ʻa e faingamālie ʻo e tamasiʻi mo e taʻahine kotoa pē ke ne hapo ʻa e meʻa-vaʻingá peá ne tali ha foʻi fehuʻi.

  • ʻOku tau taʻu fiha pea lava ke papitaiso kitautolú? (Valu.)

  • Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku papitaiso ai kitautolú? (He ko e fekau ia.)

  • ʻE papitaiso kitautolu ʻi fē? (ʻI ha vai papi pe ʻi ha feituʻu pē ʻoku ʻi ai ha vai.)

  • Ko e hā ʻa e meʻa kuo pau ke maʻu ʻe ha tangata ka ne lava ke fai papitaiso? (Ko e lakanga fakataulaʻeikí.)

  • ʻE papitaiso fēfeeʻi kitautolu? (ʻI he fakauku.)

  • ʻOku mou pehē ko e hā hono ʻuhinga ʻoku mou fiefia ai ʻi he taimi ʻoku papitaiso ai kimoutolú?

Tuku ke tali ʻa e fānaú mo fakahā atu ʻa ʻenau ngaahi ongó. ʻE lava ke ke fakamamafaʻi ange, te nau fiefia ke nau hoko ko ha kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí, te nau fiefia ke ʻiloʻi ʻoku nau muimui ki he sīpinga naʻá ne taá, pea te nau fiefia ke talangofua ki heʻene fekaú.

Talanoá

Fai ʻa e talanoa fekauʻaki mo e taʻahine naʻá ne loto ke papitaiso iá:

“ʻI he taimi ko ē naʻe fakakaukau ai ʻa e fineʻeiki ʻa ʻĀlisí pea mo hono ngaahi tokouá ke nau kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, naʻe kei taʻu ono pē ʻa ʻĀlisi ia peá ne kei siʻi ke papitaiso fakataha mo hono toe ʻo hono fāmilí… . Tupu mei heʻenau faʻa talanoa ʻo kau ki he fakaʻofoʻofa ʻo honau ouau papitaisó pea mo e fiefia ʻoku nau maʻu ʻi heʻenau kau ki he Siasí, naʻe ʻikai ke faʻa tatali ʻa ʻĀlisi ke hoko hono taʻu valú kae papitaiso mo ia.

“Naʻe palani pē ʻa ʻĀlisi mo fakalaulauloto ki he founga ʻe fakahoko ai ʻa hono papitaisó ʻi ha hoko hono taʻu valú. Naʻá ne vili ange ki hono fāmilí ʻo pehē, ‘He ʻikai ke toe toloi, ka ʻe fai ʻi he ʻaho pē ko iá.’

“Ka neongo ia, ʻi he ʻaho ʻe tolu ki muʻa pea taʻu valu ʻa ʻĀlisí, naʻá ne ʻā hake ia ʻoku langa lahi ʻa hono ʻulú, pea ʻi he ʻaho hono hokó naʻá ne kei puke lahi pē ke ʻalu ki he akó.

“Naʻe fakahā ange ʻe heʻene toketaá ʻoku fie maʻu ia ke ne tokoto maʻu ʻi honau ʻapí ʻi ha uike ʻe taha. Naʻe fonu ʻa e mata ʻo ʻĀlisí ʻi he loʻimatá.

“ʻI he ʻaho hono hokó naʻe toe loto-mamahi ange ʻa ʻĀlisi, pea toe lele ki ʻolunga ʻa hono mofí neongo ʻa e faitoʻo naʻe ʻoange ʻe he toketaá. Naʻe fifili mo loto hohaʻa ʻa e fineʻeikí, ka naʻe lahi ange ʻa e mamahi ʻa ʻĀlisí ʻi he ʻikai ke papitaiso ia ʻi hono ʻaho fāʻeleʻí ʻi heʻene mamahi ʻi heʻene fehālaakí mo ʻene mofí.

Naʻe kamata hū mai ʻa e fineʻeikí ki he loki ʻo ʻĀlisí ʻi he hoʻatā ʻo e ʻaho ki muʻa pea hoko hono ʻaho fāʻeleʻí. Ka naʻá ne toe tuʻu ʻi he matapaá ʻi heʻene vakai atu kia ʻĀlisi ʻoku tūʻulutui ʻi hono funga mohengá ʻo lotu fakamātoato. Naʻe tangi ʻa e kiʻi taʻahiné ni ki he Tamai Hēvaní ke ne fakahoko ange muʻa ʻa e holi lahi taha ʻi hono lotó, ʻa ia ko ʻene hoko ko e mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

“ʻI he pongipongi hake ko ia ʻo e ʻaho fāʻeleʻi ʻo ʻĀlisí, naʻá ne tuʻu hake ʻo tui vala mo teuteu ki hono papitaisó. Kuo ʻosi hono mofí pea naʻá ne ongoʻi sai ʻaupito mo fiefia. ʻOsi ha ngaahi houa mei ai, naʻe toe fua ʻe heʻene fineʻeikí ʻa hono mofí pea naʻá ne kei mokomoko pē.

“Naʻe tali (ʻe he Tamai Hēvaní) ʻa e lotu fakamātoato naʻe fai ʻe ʻĀlisí. Naʻe papitaiso ia ʻi he efiafi ko iá!” (“A Birthday Baptism,” Friend, Oct. 1974, p. 33).

Talanoá

  • Ko e hā nai haʻo ongo kapau ko koe ʻa ʻĀlisi?

Tokoni ki he fānaú ke mahino kiate kinautolu ʻe lava pē ke taʻe fakahoko honau papitaisó ʻi honau ʻaho fāʻeleʻi totonú kae toki fakahoko ia ʻi ha ʻaho hili ʻa e hoko ʻa honau taʻu valú; meimei ʻoku ʻi ai ʻa e ʻaho pau ʻe taha ʻi he māhina taki taha ʻoku tuku ai ko e ʻaho papitaiso ʻo e fānau kotoa ʻi ha uooti pe siteiki. Tala ange ki he fānaú ʻe fakaʻekeʻeke kinautolu ʻe he pīsopé pe ko e palesiteni fakakoló ki muʻa pea toki fakahoko honau papitaisó. Fakahā ange kiate kinautolu ʻa e taimi ʻoku faʻa fakahoko ai ʻa e papitaisó ʻi homou feituʻú. Fakahā ange ʻa hoʻo fakaʻamu te nau maʻu ʻa e ongo fiefia tatau mo ia naʻe maʻu ʻe ʻĀlisi ʻi he taimi ʻe papitaiso ai kinautolú.

Fakamatala Fakanounoú

Fakamanatuʻi ange ki he fānaú ʻe lava pē ke hoko ʻa honau taʻu valú ko ha taimi makehe he te nau matuʻotuʻa feʻunga ai ke papitaiso kinautolu.

Hivaʻi pe lau ʻa e lea ʻo e foʻi hiva ko ia ko e “I Like My Birthdays”.

Tuhu ki he ngaahi sitepu ʻi he sātí peá ke lau kinautolu. Fakamatalaʻi ange ki he fānaú ko ʻene ʻosi pē honau papitaisó ʻoku nau mateuteu leva ke fakahoko ʻa e sitepu fakaʻosí ʻi heʻenau hoko ko e mēmipa ʻo e Siasí.

Fakaafeʻi ha taha ʻo e fānaú ke ne fai ʻa e lotu tukú.

Ngaahi ʻEkitivitī Fakatupulakí

Fili mei he ngaahi ʻekitivitī ko ʻení ʻa e ngaahi ʻekitivitī ʻe ʻaonga taha ki hoʻo kalasí. ʻE lava pē ke ke fakaʻaongaʻi kinautolu ʻi he loto lēsoní, pe ko hano fakamanatu pe fakamatala fakanounou ʻo e lēsoní. Vakai, “Taimi Kalasí” pe “Ko e Ngaahi Tokoni maʻá e Faiakó” ke maʻu mei ai ha ngaahi fakahinohino kehe.

  1. ʻAi ha tatau ʻo e foʻi keke ʻahó ke taki taha ʻa e fānaú. Fekau ke nau tā ha ngaahi foʻi teʻelango ʻe valu ʻi he foʻi keké pea nau valivali. Fakahingoa peheni ʻa e fakatātaá, “ʻOku ʻikai ke u faʻa tatali ki haʻaku taʻu valu.”

    Kapau ʻoku ʻikai maheni ʻa hoʻo kalasí mo e keke ʻahó peá ke fakamatalaʻi ange ko e taimi ko ē ʻoku hoko ai ʻa e ʻaho fāʻeleʻi ʻo e fānaú, ʻoku ʻai ʻa ʻene foʻi keke ʻaho, pea ʻoku fai ʻeni ʻi he ngaahi fonua lahi. ʻOku fokotuʻu ʻi he foʻi keké ʻa e foʻi teʻelango ʻe taha ke ne fakafofongaʻi ʻa e taʻu taki taha talu mei he ʻaho naʻe fanauʻi mai ai kinautolú. Ko e taimi ʻoku hoko ai e taʻu valu ʻo e fānaú, ʻoku fokotuʻu leva ha foʻi teʻelango ʻe valu ʻi heʻenau keke ʻahó.

  2. Mou aleaʻi ʻa e ngaahi sitepu ʻoku fie maʻu ke fakahoko ʻe he fānaú ke nau mateuteu ai ki honau papitaisó. Ko ʻene tala mai pē ha foʻi fakakaukau mei he ngaahi fakakaukau ko ʻení pea tuku leva ʻi he falikí ha laʻi vaʻe kuo tā mo kosi mei ha pepa. ʻAi ke ʻalu pē ʻa e ʻū laʻi vaʻé ʻo aʻu ki he fakatātā 3–13, Ko ha Tamasiʻi ʻoku Papitaiso.

    • ʻAlu ki he Palaimelí mo e houalotu sākalamēnití ʻi he uike taki taha.

    • Ako ʻa e folofolá.

    • Faitotonu.

    • Lotu fakaʻaho.

    • Totongi vahehongofulu.

    • Anga-lelei ki he fāmilí mo e ngaahi kaumeʻá.

    • Muimui ʻi he sīpinga kuo tā ʻe Sīsū Kalaisí.

    • Ke taʻu valu.

    • Ke fakaʻekeʻeke ʻe he pīsopé pe palesiteni fakakoló.

  3. Fakaafeʻi mai ha taha ʻokú ne maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki faka-Melekisētekí ke ne haʻu ki he kalasí ʻo fakamatala ki he kalasí ʻa e meʻa ʻe hoko ʻi honau papitaisó. Tuku ke nau ako mo e fānaú ʻa e anga ʻo e ʻai honau nimá pea mo e ngaahi meʻa ʻoku fakahoko ʻi he papitaisó.

  4. Huluʻi ke mamata ʻa e fānaú ʻi he Baptism–A Promise to Follow Jesus (miniti ʻe 9) ʻi he Ngaahi Tepi Vitiō ʻa e Palaimelí (53179).

ʻĪmisi
cake
ʻĪmisi
cake

Paaki