Ngaahi Tohi Lēsoni Palaimelíi mo e Taimi Fevahevaheʻakí
Lēsoni 24: ʻOku Tokoniʻi ʻe he ʻEikí ʻa e Kau Faifekaú


Lēsoni 24

ʻOku Tokoniʻi ʻe he ʻEikí ʻa e Kau Faifekaú

Taumuʻá

Ke tokoniʻi e tamasiʻi pe taʻahine taki taha ke mahino kiate ia ʻoku tokoniʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e kau faifekaú ke nau akoʻi ki he niʻihi kehé ʻa hono Siasí.

Teuteú

  1. Lau mo ako ʻi he faʻa lotu ʻa e ʻAlamā 17–19.

  2. Fili ha faifekau mei homou uōtí ʻoku lolotonga ngāue faifekaú, pe ko ha faifekau pē ʻokú ke ʻiloʻi, ke mou fai ki ai ha tohi. Mateuteu ke ke tokoni ki he fānaú ke nau fakakaukauʻi ha faʻahinga meʻa ke tohi pe tā ha fakatātā ke ʻave ki ai.

  3. Teuteu ke hivaʻi pe lau ʻa e lea ʻo e “The Seventh Article of Faith” (Children’s Songbook, p.p. 126); ʻoku ʻikai ke fuʻu tatau ʻa e leá mo e fakalea totonu ʻo e tefito ʻo e tuí) pea mo e “ʻOmi ki Māmani ʻEne Moʻoní” (Children’s Songbook, p. 172).

  4. Ngaahi nāunau ʻoku fie maʻú:

    1. Tohi ʻa Molomona.

    2. Laʻi pepa mo ha kala ke taki taha ʻa e fānaú.

    3. Teuteuʻi ha foʻi pine faifekau.

    4. Fakatātā 3-50, Ko Hono Maluʻi ʻe ʻĀmosi ʻa e Fanga Sipi ʻa e Tuʻi ko Lamonaí (62535; Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 310).

  5. Teuteu ʻa e ngaahi meʻa ʻe fie maʻu ki ha ngaahi ʻekitivitī fakatupulaki te ke fakaʻaongaʻi.

Fokotuʻu ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

Fakaafeʻi ha taha ʻo e fānaú ke ne fai ʻa e fua lotú.

Kapau naʻá ke poupouʻi e fānaú ke nau fai ha faʻahinga meʻa he lolotonga ʻo e uiké pea mou vakaiʻi ia.

Naʻe Tokoniʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa ʻĀmoni ke ne Hoko ko ha Faifekau Lelei

ʻEkitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá

Kole ha taha ke tokoni atu kiate koe. Fekau ke ne tuʻu mei muʻa ʻo hanga mai ki he fānaú.

ʻEkitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá

  • Ko e hā nai e meʻa ʻoku fie maʻu ʻe (hingoa ʻo e tamasiʻí pe taʻahiné) ke ne hā ai ʻo hangē ha faifekaú?

Pineʻi ʻa e pine faifekaú ki he tamasiʻí pe taʻahiné. Fakahā ange ki he fānaú ʻoku fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi foʻi pine peheni ʻoku tohiʻi ai e hingoá ke fakaʻilongaʻiʻaki ʻa e kau tamaioʻeiki mo e kau kaunanga ʻa Sīsū Kalaisí. Fakamanatuʻi ange ʻa hono toputapu ʻo e hingoa ko e ʻEletā mo e Sisitā. Aʻu pē ki he kau Taki Māʻolungá ʻoku ui ʻaki kinautolu ʻa e ʻEletaá.

Fealēleaʻakí

Fehuʻi ange ki he fānaú pe ko honau toko fiha ʻoku ʻi ai hanau ngaahi tuongaʻane, tuofāfine, ngaahi kui pe kāinga kehe pē ʻoku nau lolotonga ngāue fakafaifekau taimi kakato. Tuku ke nau fakamatala ki honau ngaahi kāinga kuo nau ʻosi ngāue pe ʻoku nau lolotonga ngāue fakafaifekaú. Mahalo te nau fie fakamatala ki heʻenau mātuʻa kuo nau ʻosi ngāue fakafaifekaú. ʻEke ange pe ko e fē ʻa e ngaahi feituʻu naʻe ngāue fakafaifekau ki ai ʻenau mātuʻá pe ngaahi kāinga kehé pea mo e meʻa naʻa nau fai ʻi heʻenau ngāue fakafaifekaú.

Fakamatala ʻa e faiakó

Fakahā ange ki he fānaú ʻoku ʻofa ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he kakai kotoa pē ʻi he māmaní. Ko hono finangaló ke ʻiloʻi ʻe he kakai kotoa pē fekauʻaki mo hono Siasi moʻoní. ʻOkú ne fiefia ʻi he taimi ʻoku loto fiemālie ai ʻa e kau faifekaú ke nau akoʻi e moʻoní ki he kakaí ʻi he feituʻu kotoa pē.

Fakatātaá mo e talanoá

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā 3–50, Ko Hono Maluʻi ʻe ʻĀmoni ʻa e Fanga Sipi ʻa e Tuʻi ko Lamōnaí. Fai ʻi hoʻo lea pē ʻaʻau ʻa e talanoa ki ha talavou ne ui ko ʻĀmoni, ʻa ia naʻá ne hoko ko ha toko taha ngāue fakafaifekau lelei (vakai, ʻAlamā 17–19).

Ko ʻĀmoní ko ha tama pilinisi ia ʻi he kakai Nīfaí. Ko e toko taha ia ʻo e ngaahi foha ʻo ha tuʻi anga-tonu ko Mōsaia. Naʻe fili ʻa ʻĀmoni ia ke ʻoua te ne hoko ko ha tuʻi ka ne ʻalu ʻo malangaʻi ʻa e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí ki he kau Leimaná.

Naʻe ʻofa ʻa ʻĀmoni ʻia Sīsū Kalaisi peá ne fie maʻu ke ne tauhi mo ngāue maʻana. Naʻá ne lotu mo ʻaukai ke nofoʻia mo tokonia ia ʻe he Laumālié.

ʻI he ʻalu atu ʻa ʻĀmoni ki he kau Leimaná, naʻa nau haʻi pea ʻave ia ki honau tuʻí he naʻa nau pehē ko e fili ia. Naʻe kole ʻa ʻĀmoni ke ne hoko ko ha tamaioʻeiki ki he tuʻí. Naʻe saiʻia ai ʻa e Tuʻi ko Lamōnaí peá ne fakahaofi ʻene moʻuí.

ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻe ʻalu ai ʻa ʻĀmoni mo ha niʻihi ʻo e kau tamaioʻeikí ke fakainu ʻa e fanga sipi ʻa e tuʻí, pea naʻe haʻu ʻa e ngaahi fili ʻo e tuʻí ʻo fakamoveteveteʻi ʻa e fanga sipí. Naʻe manavahē ʻa e kau tamaioʻeiki ʻa e tuʻí. Naʻa nau ʻiloʻi ka kaihaʻasi pe mole ʻa e fanga sipí ʻe tāmateʻi kinautolu ʻe he tuʻí.

ʻI he fanongo ʻa ʻĀmoni ki he meʻá ni, naʻá ne fakahā ange te ne tokoni kiate kinautolu. Naʻá ne fekau ke nau tānaki fakataha mai ʻa e fanga sipí kae ʻalu ia ki he kau kaihaʻá. Naʻá ne ʻiloʻi ʻe tokonia ia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻI he mamata atu ʻa e kau kaihaʻá ki he haʻu ʻa ʻĀmoní, naʻe ʻikai ke nau manavahē he naʻa nau fuʻu toko lahi kinautolu kae toko taha pē ʻa ʻĀmoni. Naʻe ʻikai ke nau ʻilo naʻe tokonia ʻa ʻĀmoni ia ʻe he Laumālié. Naʻe kamata ke lisingi atu ʻe ʻĀmoni ha ngaahi maka kiate kinautolu ʻi ha fuʻu ivi mo ha mālohi lahi ʻo tupu ai haʻanau ofo lahi. Naʻa nau toki ʻilo neongo e tau ʻa e ngaahi maka naʻe lisingi ʻe ʻĀmoní ʻia kinautolú, ka he ʻikai ke tau ʻenau toló ʻiate ia. Naʻe hanga ʻe he Laumālié ʻo maluʻi ia.

Naʻe ʻohofi ʻaki ʻe he kau kaihaʻá ʻa ʻĀmoni ʻaki ha ngaahi vaʻakau. Ka naʻe maʻu ʻe ʻĀmoni ia ha mālohi lahi mei he ʻEikí ʻo ne tuʻusi ʻa e nima ʻo e toko taha kotoa pē naʻá ne hiki hake ʻene vaʻakaú ke tāmateʻi iá. Naʻa nau manavahē lahi ʻo nau hola meiate ia. Naʻe lava ai ʻe ʻĀmoni ke maluʻi ʻa e fanga sipi ʻa e tuʻí he naʻe tokoniʻi ia ʻe he ʻEikí.

Fealēleaʻakí

Fealēleaʻakí

  • Naʻe tokonia fēfē ʻe he Laumālié ʻa ʻĀmoní? (Naʻá ne tokoniʻi ʻa ʻĀmoni mei he kau kaihaʻá pea ne ʻoange ʻa e mālohi mo e ivi naʻá ne fie maʻu ke ikunaʻi ʻaki kinautolú.)

Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻikai ke fie maʻu ʻa e kau faifekau ia ʻo e ʻaho ní ke nau fuhu pe ʻalu ki he taú ki muʻa pea nau toki lava ʻo akoʻi ʻa e kakai kehé fekauʻaki mo e siasi ʻo e Fakamoʻuí. Ko e ʻuhinga pē naʻe tau ai ʻa ʻĀmoní ia ko hono maluʻi ʻo e fanga sipi ʻa e tuʻí.

Fakamatalaʻi ange ko e taimi pē naʻe fanongo ai ʻa e tuʻí ki he meʻa ko ʻeni ne fai ʻe ʻĀmoní, naʻá ne toki loto fiemālie leva ke ne fanongo ki ai. Naʻá ne ʻiloʻi ko e tamaioʻeiki fai mateaki ʻa ʻĀmoni. Naʻá ne ʻiloʻi ʻe lava ke ne falala kia ʻĀmoni ke ne fakahā ange kiate ia ʻa e moʻoní. Naʻe fakahā ʻe ʻĀmoni ki he tuʻí mo hono kakaí ʻa e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí.

Folofolá

Lau ʻa e sētesi ʻuluaki ʻi he tohi ʻAlamā 18:33. Ko e ngaahi lea ʻeni naʻe folofolaʻaki ʻe he Tuʻi ko Lamōnaí, hili ʻene fanongo ki he ngaahi meʻa naʻe leaʻaki ʻe ʻĀmoní.

Fakahā ange ki he fānaú naʻe pehē fau hono mālohi ʻo e tui ʻa Lamōnaí naʻe ʻikai ke ne toe fie fai ha meʻa hala. Naʻá ne tui ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū kalaisi peá ne loto ke ne muimui ki heʻena ngaahi akonakí. Naʻe fuʻu fiefia ʻaupito ʻa e tuʻí ʻi heʻene ʻilo ki he ongoongoleleí ʻo kamata ai ke ne malangaʻaki ki he kakaí ʻa e meʻa ne akoʻi ʻe ʻĀmoni kiate iá.

Fekau ʻa e fānaú ke nau fakafanongo ka ke lau ange ʻa e ʻAlamā 19:35 koeʻuhí ke nau ʻilo ʻa e meʻa naʻe hoko ʻi hono tokoniʻi ʻe he Laumālié ʻa ʻĀmoni ke ne hoko ko ha faifekau lelei.

ʻOku Tokoniʻi ʻe he Laumālié ʻa e Kau Faifekaú ʻi he Lolotongá ni

Fakamatalaʻi ange ʻoku tatau pē hono akoʻi ʻe he kau faifekau ʻo e ʻaho ní ʻa e kakai ʻi he māmaní fekauʻaki mo e siasi moʻoní pea mo e hoko ko ia ʻa ʻĀmoni ko e faifekau lelei maʻá e Siasí ʻi he ʻaho naʻá ne moʻui aí.

Hiva

Hivaʻi pe lau fakataha mo e fānaú ʻa e “ʻOmi ki Māmani ʻEne Moʻoní.”

Kuo tau fanauʻi hangē ko Nīfaí,

Ki ha mātuʻa ʻofa he ʻEikí.

Kuo akoʻi mo mahino mai,

Talangofua ki he ʻEikí.

Tau:

Tau hangē ko e kongakau ʻa Hilamaní.

Kuo akoʻi kei siʻi.

Ko e kau faifekau ʻa e ʻEikí

ʻOmi ki māmani ʻene moʻoní. Moʻoní.

ʻOmi ki māmani ʻene moʻoní.

(Words by Janice Kapp Perry. © 1983 by Janice Kapp Perry. Used by permission.)

Talanoa

Fai ʻa e talanoa fekauʻaki mo hono tokoniʻi ʻe he Laumālié ha faifekau ʻe taha.

Naʻe ui ha talavou ʻe taha ke ne ngāue fakafaifekau ki Polīvia.Naʻe ui ia ke ne ngāue ʻi ha feituʻu naʻe ʻikai ke toko lahi ai ʻa e kakaí ʻe fie fanongo ki he ongoongoleleí. Naʻá na ngāue mālohi mo hono hoá ka naʻe ʻikai pē ke ola lelei. ʻI ha pō ʻe taha, naʻe kamata ke tō ai ha fuʻu ʻuha lahi. Naʻe ʻalu hake ʻa e māʻolunga ʻo e vai ʻi he kiʻi vaitafe ko ia naʻe tafe mai ʻi he kiʻi koló, ʻo māʻolunga ange ia ʻi ha toe taimi ʻi muʻa. Ne ʻauhia ʻa e hala-fakakavakava pē taha ʻi he koló. Naʻe hoko ai ha taʻe manonga ʻi he feituʻu kotoa pē.

Naʻe mamata ʻa e faifekau kei talavou ko ʻení ki ha kakai naʻa nau fuʻu fie maʻu lahi ha tokoni, ko ia naʻá ne lotu ke tokoni ange ʻa e Tamai Hēvaní peá ne puna leva ki he loto vaí ke tokoniʻi kinautolu. Naʻe tokoniʻi ia ʻe he Tamai Hēvaní ke ne fakahaofi ha ngaahi moʻui lahi, ke tokoniʻi ʻa e toko lahi kehe ʻa ia naʻa nau laveá, pea ke ne tokoni ki hono fafanga ʻo kinautolu naʻe fiekaiá.

Tupu mei he tokoni lahi naʻá ne faí, naʻe kamata leva ke fie fanongo kiate ia mo hono hoá ʻa e kakai naʻe ʻikai ke nau fie fanongo kiate kinaua ʻi muʻá. Naʻe kamata ke nau ʻofa ki ai pea aʻu pē ki heʻenau ō ki he matapā ʻo hono falé. Naʻa nau tali ʻa ʻene fakamoʻoni fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi pea mo ʻene ongoongoleleí ʻa ia naʻe toe fakafoki ʻo fakafou mai ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻI he ngaahi māhina siʻi, ne ne tokoni ke ʻomi ha kakai toko lahi ki he Siasí. (Vakai, “You Can Make a Difference” fai ʻe F. Melvin Hammond, [New Era, Māʻasi 1991], pp. 44–47.)

Talanoa

  • Naʻe anga fēfē e tokoni ʻa e Tamai Hēvaní ki he faifekau ko ʻení?

Fakahā ange ki he fānaú ʻoku ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisi ʻi he kau faifekaú pea ʻokú na tokoniʻi foki kinautolu ke nau akoʻi ki he niʻihi kehé ʻa e Siasí. ʻOku lotu mo faʻa ʻaukai ʻa e kau faifekaú koeʻuhí ke nau ofi ki he Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisi peá ke ʻiate kinautolu maʻu ai pē ʻa e Laumālié.

Tefito ʻo e tuí

Fakamatalaʻi ange ʻoku faʻa maʻu ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ha ngaahi meʻa-foaki fakalaumālie makehe, pea tautautefito ʻeni ki he kau faifekaú. ʻOku fakahā mai ʻe he tefito ʻo e tui hono fitú ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa-foaki ko ʻení.

Tokoni ki he kalasí ke nau toutou lau ʻa e tefito ʻo e tui hono fitú. ʻOsi ko iá peá ke fakamamafaʻi ʻa e ngaahi lea ko ʻení:

“ʻOku mau tui ʻi he meʻa-foaki ʻo e lea kehekehé,… [pea mo hono] fakamatala ʻo e ngaahi lea kehekehé.”

Talanoá

Tala ange ki he kalasí ʻoku ʻomi ʻi he talanoa ko ʻeni hono hokó ʻa e fakatātā ʻo ha faifekau ʻokú ne maʻu ʻa e meʻa-foaki ʻo e lea ʻi he ngaahi lea kehekehé. Fakamatalaʻi ange ko e taimi ko ē naʻe ngāue fakafaifekau ai ʻa ʻEletā Kikusi, ʻa ia ʻokú ne hoko he taimí ni ko e Taki Māʻolunga, naʻá ne lea faka-Siapani mo faka-Pilitānia. Fai ʻa e talanoa ko ʻení:

“Hili ʻa e kau ʻa ʻEletā Kikusi ki he Siasí… naʻá ne tali ʻa e uiuiʻi ke ne ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú… ʻi ha feituʻu ʻa ia naʻá ne pehē naʻá ne aʻusia ai ha meʻa fakalaumālie naʻe fuʻu ʻuhinga mālie kiate ia.

“Ko e vaeua ia ʻo hoku taimi ngāue fakafaifekaú, naʻá ku lolotonga ngāue ai ʻi Fukuoka, Siapani, mo e ʻaʻahi ange ki he misioná ʻa ʻEletā Kōtoni B. Hingikeli ne toki uiuiʻi ke ne hoko ko e (Taki Māʻolunga). Ko ia naʻá ne tokangaʻi ange kotoa ʻa e vahefonua ʻĒsiá. Naʻe fai leva ha fakataha mo kimautolu kau faifekaú.

“ʻI he taimi ko ʻení, kuo lava ke u leaʻaki ʻi he lea faka-Pilitāniá ʻa e “mālō ʻetau maʻu e pongipongi ní,” “mālō e leleí,” “fēfē haké,” pea mo e “mālō,” ko ia pē. Naʻá ku fuʻu fie maʻu lahi ke mahino kiate au ʻa e meʻa naʻe fai ʻi he fakatahaʻanga ko ʻení. Pea naʻe lava pē ke u tala ko ha fakatahaʻanga fakalaumālie moʻoni ʻeni—naʻe lava pē ke u ongoʻi ʻa e Laumālié ka naʻe ʻikai ke mahino kiate au ʻa e leá.

“Naʻe fai ʻe ʻEletā Hingikeli ʻa ʻene fakamoʻoní, ʻosi ko iá pea tuʻu taha taha ʻa e kau faifekau kehé ʻo fai ʻenau ngaahi fakamoʻoní—naʻe tuʻu ʻa e toko taha kotoa tuku kehe pē ʻa ʻEletā Kikusi, ʻa ia naʻá ne lolotonga lotu fakamātoato ke ne maʻu ha mahino. Faifai, naʻe tuʻu hake ʻa ʻEletā Hingikeli ʻo ne pehē kuo ʻosi fakamoʻoni ʻa e toko taha kotoa, tuku kehe pē ha toko taha; ko ia naʻá ne fakaafeʻi leva ʻa ʻEletā Kikusi ke ne tuʻu hake ʻo lea.

“Naʻe pehē ʻe ʻEletā Kikusi, ‘Naʻe ʻikai ke u ʻilo ʻa e lea naʻá ne fai maí. Naʻe kamosi mai au ʻe hoku hoá ʻo ne tala mai ʻa e lea naʻe fai mai ʻe ʻEletā Hingikelí. Naʻá ku tuʻu ki ʻolunga pea naʻá ku maʻu ha ongo fakaʻofoʻofa moʻoni, ka naʻá ku feinga mo pehē loto pē ʻiate au, “ʻOku ou fie maʻu ke mahino kiate au ʻa e lea faka-Pilitāniá koeʻuhí ke u lava ʻo tokoni ki hono langa hake ʻo e Siasí ʻi he feituʻu ʻĒsiá.”

“Naʻe kamata ke u leaʻaki ha sētesi ʻe taha pe ua ʻi he lea faka-Siapaní. Hili ko iá, naʻe haʻu ki hoku ʻatamaí ha faʻahinga ongo kehe. Naʻe kamata ke u leaʻaki ʻa e lea faka-Pilitāniá. Naʻe toki ʻosi e fakatahá ia pea fakahā mai ʻe he toko taha kotoa pē naʻá ku lea faka-Pilitānia lelei ʻaupito, ka naʻe ʻikai pē ke mahino kiate au ʻa e meʻa ia naʻá ku leaʻakí. Ka ʻoku ou tui naʻá ku fai ha fakamoʻoni fakaʻofoʻofa ʻaupito.’

“Hili hono fai ʻa e fakamoʻoni ʻa e talavou ko ʻení, naʻe talaʻofa ange ʻe ʻEletā Hingikeli te ne foaki hano tāpuaki. ‘Naʻá ne fakahā mai ʻoku teuteuʻi au ʻe he ʻEikí ki ha ngāue ʻoku toe lahi ange, te u tokoni ki hono langa ʻo Saioné heni (ʻi he feituʻu ʻĒsiá) ʻi he konga ko ʻeni ʻo e ngoue vainé.” (Gerry Avant, “War’s tragedies Lead to Gospel”, Church News, 29 ʻOkatopa 1977, p. 5).

Talanoá

  • Naʻe tokoniʻi fēfeeʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa ʻEletā Kikusi ʻi he lolotonga ʻene ngāue fakafaifekaú?

  • Ko e hā haʻamou ongo ʻo kapau ko kimoutolu ʻa ʻEletā Kikusi pea hoko kiate kimoutolu ʻa e meʻa tatau mo ʻeni?

Hiva

Tokoni ki he fānaú ke nau hivaʻi pe lau ʻa e lea ʻo e “The Seventh Article of Faith.”

Fakamatala Fakanounou

ʻEkitivitī tohi

Tala ange ki he fānaú, te nau lava ke tokoni ki ha toko taha faifekau ʻaki haʻanau fai ha tohi kiate ia. Fakahā ange ʻa e faifekau kuó ke filí pe ko haʻo tuku ke tokoni atu ʻa e fānaú ʻi hono fili ha taha mei he kau faifekau mei homou uōtí. Fakamatalaʻi ange ʻoku fiefia ʻaupito ʻa e kau faifekaú ʻi he taimi ʻoku maʻu ai haʻanau ngaahi tohí, pea te nau fiefia ke fanongo ʻoku tokoniʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e kau faifekaú. Tuku ke fakakaukauʻi ʻe he fānaú ʻa e meʻa te nau fie tohi ʻi heʻenau tohí, pea mou fai ha tohi fakakulupu ʻo mou fakaʻaongaʻi ai ʻenau ngaahi fakakaukaú. ʻE lelei pē kapau te ke fie maʻu ke nau tā ha ngaahi fakatātā ʻo kinautolu ʻoku nau ngāue fakafaifekaú ke nau ō mo ia ki ʻapi pe ke faʻo ʻi hoʻomou tohí.

Fakamoʻoni ʻa e faiakó

Fai hoʻo fakamoʻoní, ʻoku tokoniʻi ʻe he Laumālié ʻa e kau faifekaú ke nau akoʻi ʻa e ongoongoleleí ki he niʻihi kehé. ʻE lelei pē kapau te ke fai ki he fānaú ha talanoa ʻo fekauʻaki mo ha taimi naʻe tokoniʻi ai koe ʻe he Laumālié pe ko ha toko taha ʻokú ke ʻiloʻi ke ne malangaʻi ʻa e ongoongoleleí.

Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau hoko ko ha kau faifekau ʻi he uike ka hoko maí ʻaki ʻenau fakahā ki ha taha ʻa e ongoongoleleí pe ko hono foaki kiate kinautolu ha Tohi ʻa Molomona. (Talanoa mo e pīsopé pe palesiteni fakakoló pē ʻe lava ke maʻu mai ha sēniti mei he patiseti ʻa e uōtí ke fakahokoʻaki ʻa e ngāue fakakalasi ko ʻení.)

Kole ki he toko taha te ne fai ʻa e lotu tukú ke ne fakamālō ki he Tamai Hēvaní koeʻuhí ko ʻene tokoniʻi ʻa e kau faifekaú ʻi hono akoʻi ʻo e niʻihi kehé fekauʻaki mo e siasi moʻoní.

Ngaahi ʻEkitivitī Fakatupulakí

Fili mei he ngaahi ʻekitivitī ko ʻení ʻa e ngaahi ʻekitivitī ʻe ʻaonga taha ki hoʻo kalasí. ʻE lava pē ke ke fakaʻaongaʻi kinautolu ʻi he loto lēsoní, pe ko hano fakamanatu pe fakamatala fakanounou ʻo e lēsoní. Vakai, “Taimi Kalasí” ʻi he “Ko e Ngaahi Tokoni maʻá e Faiakó” ke maʻu mei ai ha ngaahi fakahinohino kehe.

  1. Fakaafeʻi mai ki hoʻo kalasí ha taha naʻe ʻosi ngāue fakafaifekau ke ne vahevahe mo e kalasí ha meʻa naʻá ne aʻusia ʻo tokonia ai ia ʻi he lolotonga ʻene ngāue fakafaifekaú. (Fakapapauʻi ʻokú ke tomuʻa fakahā ʻeni ki he pīsopé kapau ʻoku ʻikai ko ha toko taha ʻeni mei homou uōtí.)

  2. Hivaʻi pe lau fakataha mo e fānaú ʻa e lea ʻo e “ʻOku ou ʻAmanaki Atu ke Ngāue Fakafaifekau” (Children’s Songbook, p. 169); ʻoku ʻoatu ʻa e leá ʻi he tafaʻaki ki mui ʻo e tohi lēsoní. Kapau ʻoku saiʻia ʻa e fānaú ʻi he foʻi hiva ko ʻení pea ʻe lava pē ke mou toutou hivaʻi ia lolotonga hono fai ʻo e lēsoní.

  3. Mou talanoa mo e fānaú ki he ngaahi founga te nau lava ʻo teuteu ke nau hoko ai ko ha kau faifekau lelei. Tokoni ke mahino kiate kinautolu ko e taimi ʻoku nau fai ai ʻa e meʻa ʻoku totonú pea mo anga-lelei ki he niʻihi kehé, ko ʻenau teuteu ia ke nau hoko ko ha kau faifekau lelei. Fai hoʻo fakamoʻoní ʻe tokoniʻi mo tāpuekina kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní kapau te tau feinga ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú.

  4. Hivaʻi pe hiva mo fakatātaaʻi ʻa e veesi ʻuluakí mo hono nima ʻo e “Ngaahi Talanoa ʻo e Tohi Molomoná” (Children’s Songbook, p.118).

    Talanoa ʻo e Tohi Molomoná kuo talá,

    Hisitōlia ʻo e kau Leimaná

    Tukufolau mai ʻenau ngaahi tamaí,

    Nofo ai, ʻo ka nau māʻoniʻoní.

    Ngāue ʻa ʻĀmoni ki he kau Leimaná

    Tauhi sipi ʻa Lamonai he ʻaho kotoa.

    Omi e kau kaihaʻá, peá ne maluʻi

    Kuó ne ʻilo, ʻe moʻui māʻoniʻoni.

  5. Fakaʻaongaʻi ʻa e kiʻi maau ko e “ʻOku ʻOfa ʻa Sīsū ʻi he Fānau Kotoa pē” ke fakatātaaʻi ʻe he fānau iiki angé. Fakamatalaʻi ange ʻoku finangalo ʻa Sīsū Kalaisi ke ʻilo ʻa e toko taha kotoa pē ʻo kau ki hono siasi moʻoní he ʻokú ne ʻofa ʻi he kakai kotoa pē.

    ʻOku ʻofa ʻa Sīsū ʻi he fānau kotoa pē (fakamafao e ongo nimá ki muʻa)

    ʻA e fānau iiki kei tupu haké (ʻai ʻe nimá ʻo fakatātaaʻiʻaki ʻa e kiʻi tamasiʻi māʻolunga tatau mo e tuí)

    ʻA e valevale ʻoku ʻi hono moheʻangá (ʻai e ongo nimá ke fakatātaaʻiʻaki e mohenga pēpeé pea ʻai ke hangē ʻokú ke luelue ha pēpeé)

    ʻA kinautolu kuo nau lalahi mo māʻolungá (hiki e nimá ki ʻolunga he ʻulú).

Paaki