Ngaahi Tohi Lēsoni Palaimelíi mo e Taimi Fevahevaheʻakí
Lēsoni 18: ʻOku Tokoniʻi Kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní ke tau Talangofua ki heʻene Ngaahi Fekaú


Lēsoni 18

ʻOku Tokoniʻi Kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní ke tau Talangofua ki heʻene Ngaahi Fekaú

Taumuʻá

Ke tokoniʻi e fānaú ke mahino ʻe tokoniʻi kinautolu ʻe he Tamai Hēvaní pea mo Sīsū ke nau talangofua ki he ngaahi fekaú.

Teuteú

  1. Lau mo ako ʻi he faʻa lotu ʻa e 1 Nīfai 3:7; 1 Nīfai 17; 1 Nīfai 18:1–4. Teuteu mai ke ke fakamatala ki hono foʻu ʻe Nīfai ʻa e vaká.

  2. Kapau ʻe lava pea ʻai ha tatau ʻo e laʻi peesi tufa ʻoku hiki ai ʻa e 1 Nīfai 3:7 ke taki taha ʻa e fānaú. Kosikosi ʻa e laʻi pepá ʻi he ngaahi laine ʻoku totitoti atú. Faʻo leva ʻa e ʻū kongokongá ʻi ha sila ke taki taha ʻa e fānaú.

  3. Teuteu ke hivaʻi ʻa e veesi ʻuluaki mo e ua ʻo e “Loto Toʻa ʻa Nīfaí”(Children’s Songbook, p. 120); ʻoku ʻoatu ʻa e leá ʻi he tafaʻaki ki mui ʻo e tohi lēsoni ko ʻení.

  4. Ngaahi nāunau ʻoku fie maʻú:

    1. Tohi ʻa Molomona ke taki taha ʻa e fānaú.

    2. Peni vahevahe mo ha laʻi pepa pe kaati ke taki taha ʻa e fānaú.

    3. Palakipoe, sioka mo e meʻa tāmate palakipoe.

    4. Fakatātā 3–37, Ko Hono Taʻofi ʻe Nīfai hono Ongo Taʻokete Angatuʻú (62044 900; Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 303).

  5. Teuteu ʻa e ngaahi meʻa ʻe fie maʻu ki he ʻekitivitī fakatupulaki te ke fakaʻaongaʻí.

Fokotuʻu ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

Fakaafeʻi ha taha ʻo e fānaú ke ne fai ʻa e fua lotú.

Kapau naʻá ke poupouʻi e fānaú ke nau fai ha faʻahinga meʻa he lolotonga ʻo e uiké pea mou vakaiʻi ia.

Naʻe Talangofua ʻa Nīfai ki he Ngaahi Fekaú

ʻEkitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá

Tala ange ki he fānaú ke nau fai ʻa e meʻa ʻokú ke faí. ʻOsi ko iá peá ke fai ha ngaahi meʻa kehekehe, hangē ko e tuʻu ki ʻolungá, teke vakavaká, tafoki, mo e hā fua. Mou nofo ki lalo. Fakamālō ki he fānaú koeʻuhí ko ʻenau talangofuá.

ʻEkitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá

  • Ko e hā hono ʻuhinga ʻo e talangofuá?

Fakamatalaʻi ange ko e taimi ko ia ʻoku tau fai ai ha meʻa ʻoku tala maí, ʻoku tau talangofua ai.

Fakamanatu lēsoní

Tala ange ki he fānaú ʻokú ke lolotonga fakakaukau ki ha tangata naʻe talangofua. Naʻá ne talangofua ki he fekau ʻa e ʻEikí ke ʻalu mo ʻene tamaí mei Selūsalema.

Naʻá ne toe talangofua loto fiemālie pē foki ki he fekau ke ne toe foki ki Selūsalema ke ʻomi ʻa e ʻū peleti palasá.

Fakamanatu lēsoní

  • Ko hai ʻa e tangata ko ʻení? (Ko Nīfai.)

Fakamatalaʻi ange ko e taimi ko ē naʻe fekauʻi ai ʻa Nīfai ke foki ki Selūsalema ʻo ʻomi ʻa e ʻū peleti palasá, naʻá ne ʻosi ʻiloʻi ko e meʻa faingataʻa ʻeni ke fai ka naʻá ne tala ange ki heʻene tamaí te ne talangofua. Mou fakamanatu nounou ʻa e talanoa mei he lēsoni 17.

Fakaʻaliʻali ki he fānaú ha Tohi ʻa Molomona pea fakahā ange ʻoku hiki ʻi he tohi ko ʻení ʻa e ngaahi lea naʻe leaʻaki ʻe Nīfai ki heʻene tamaí. ʻAi ke taki taha ʻa e fānau ʻoku nau lava ʻo lau tohí ha Tohi ʻa Molomona. Tokoni kiate kinautolu ke nau kumi hake ʻa e 1 Nīfai 3:7.

Hiva

Hivaʻi pe lau fakataha mo e fānaú ʻa e lea ʻo e veesi ʻuluaki ʻo e “Loto Toʻa ʻa Nīfaí”.

Lau ki he fānaú ʻa e 1 Nīfai 3:7. Fakamatalaʻi ange ʻoku tala mai heni ʻa e meʻa tatau pē ʻoku fakahā mai ʻi he laine fakamuimui ʻo e foʻi hiva ko ʻení. Fekau e fānaú ke nau toe hivaʻi pe lau ʻa e ʻū laine ko ʻení. Tokoni ke mahino kiate kinautolu ʻe tokoniʻi kinautolu ʻe he ʻEikí ke nau talangofua ki heʻene ngaahi fekaú.

Naʻe Hanga ʻe he ʻEikí ʻo Fakahinohinoʻi ʻa Nīfai ke ne Foʻu ha Vaka

Talanoa mei he folofolá

Tala ange ki he fānaú ʻoku lahi ʻaupito ʻa e ngaahi talanoa ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻo kau kia Nīfaí. ʻOsi ko ia peá ke fai leva ʻa e talanoa ko ʻení ʻi hoʻo lea pē ʻaʻau:

Naʻe fononga ʻa Līhai mo hono fāmilí ʻi he toafá ʻi ha taʻu ʻe valu. Ko e meʻa faingataʻa ʻaupito ʻa e fefonongaʻaki mo e moʻui ʻi he toafá. Naʻe pau ke nau nofo ʻi ha ngaahi fale fehikitaki (pe tēniti) pea tuli manu ke maʻu ha meʻakai. Faifai, naʻa nau aʻu mai ki ha fonua naʻe ofi ki he tahí. Naʻa nau fakahingoa ʻa e fonua ko ʻení ko Mahu. Naʻa nau fiefia he fonuá ni koeʻuhí he naʻe lahi ʻa e fuaʻi ʻakau mo e huhuʻaʻi hone ai ke nau kaí. Naʻa nau fokotuʻu honau fale fehikitakí ʻi he veʻe matātahí pē.

Hili ʻa e nofo ʻa Līhai mo hono fāmilí ʻi he fonua ko Mahú ʻi ha ngaahi ʻaho lahi, naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Nīfai ke ne foʻu ha vaka ke nau lava ʻo folau ai ki he fonua ʻo e talaʻofá. Naʻe tui ʻa Nīfai ʻe tokoniʻi ia ʻe he ʻEikí. Naʻe fehuʻi ange ʻe Nīfai kiate ia pe ko e fē ʻa e feituʻu te ne maʻu mei ai ha maka ukamea ke ngaohiʻaki ha meʻa fakatufunga ke foʻuʻaki e vaká. Naʻe fakahā kia Nīfai ʻa e feituʻu ke ne maʻu mei ai ʻa e maká pea naʻe lava leva ke ne ngaohi ʻa e meʻangāue fakatufungá.

ʻI he mamata atu ʻa e ongo taʻokete ʻo Nīfaí, ʻa Leimana mo Lēmiuela, ʻoku teu ke ne foʻu ʻa e vaká, naʻe kamata ke na lāunga. Naʻe ʻikai te na tui ʻe lava ʻe Nīfai ke foʻu ha vaka. Naʻe ʻikai ke na fie tokoni kiate ia. Naʻe ʻikai ke na tui ʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Nīfai ʻa e founga ke foʻuʻaki ha vaka.

Ka naʻe ʻiloʻi pē ʻe Nīfai ʻe tokoniʻi ia ʻe he ʻEikí. Te ne tokoniʻi maʻu pē kitautolu ke tau talangofua ki heʻene ngaahi fekaú. Naʻe talangofua ʻa Nīfai ki heʻene ngaahi fakahinohinó.

Naʻe tala ange ʻe Nīfai kia Leimana mo Lēmiuela kapau te na talangofua ki he ngaahi fekaú ʻo fai ʻa e meʻa kuo fakahā mai ʻe he ʻEikí, te ne tokoniʻi foki kinaua. Naʻe ʻikai loto ʻa Leimana mo Lēmiuela ia ke tala ange ʻe Nīfai ʻa e meʻa ke na faí. Naʻá na fie maʻu ke lī ia ki tahi ka naʻe fonu ʻa Nīfai ia ʻi he mālohi ʻo e ʻOtuá. Naʻá ne tala ange ki hono ongo taʻoketé ke ʻoua naʻá na ala ange kiate ia. Naʻe manavahē ai ʻa Leimana mo Lēmiuela. Naʻe fakahā ange ʻe Nīfai ke na fakatomala pea ke na talangofua ki he ngaahi fekaú pea mo ʻenau ongo mātuʻá.

Ko ia naʻe ala ʻa Nīfai ki hono ongo taʻoketé pea naʻe luluʻi kinaua ke na ʻiloʻi naʻe tokonia ia ʻe he ʻEikí.

Fealēleaʻaki ʻi he fakatātaá

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā 3–37, Ko Hono Taʻofi ʻe Nīfai hono Ongo Taʻokete Angatuʻú.

Fealēleaʻaki ʻi he fakatātaá

  • ʻOku mou pehē ko e hā ʻa e ongo naʻe maʻu ʻe Leimana mo Lēmiuelá?

Fakamatalaʻi ange naʻe fakatomala ʻa Leimana mo Lēmiuela. Naʻá na tokoni kia Nīfai ʻi hono foʻu ʻo e vaká.

Fealēleaʻaki ʻi he fakatātaá

  • Naʻe tokoniʻi fēfē ʻe he ʻEikí ʻa Nīfaí? (Naʻá ne fakahā kiate ia ʻa e feituʻu ʻe maʻu mei ai ʻa e maka ukamea ke ngaohiʻaki ʻa e meʻangāue fakatufungá. Naʻá ne fakahinohino ia ʻi hono foʻu ʻo e vaká. Naʻá ne maluʻi ia mei hono ongo taʻoketé.)

Fakamatalaʻi ange neongo naʻe ʻikai poto ʻa Nīfai ʻi he foʻu vaká, ka naʻá ne tui ʻe tokoniʻi ia ʻe he ʻEikí kapau te ne talangofua ki heʻene ngaahi fekaú.

Mou hivaʻi pe lau fakataha mo e fānaú ʻa e veesi hono ua ʻo e “Loto Toʻa ʻa Nīfaí”.

Fealēleaʻaki ʻi he palakipoé

Tā ha mata malimali mo ha mata mamahi ʻi he palakipoé. Mou talanoa mo e fānaú ki he meʻa ʻoku nau fiefia aí. Tokoni ke mahino kiate kinautolu ʻoku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisi ke tau fiefia pea ko hono ʻuhinga ia naʻá ne tuku mai ai ʻa e ngaahi fekaú ke tau talangofua ki aí. Fai kiate kinautolu ʻa e ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e founga ʻoku hanga ai ʻe he talangofua ki he ngaahi fekaú ʻo ʻomai ʻa e fiefiá, hangē ko ʻení:

Fealēleaʻaki ʻi he palakipoé

  • Ko e fē ʻi he mata ko ʻení ʻokú ne fakaʻaliʻali mai ʻa e ongo naʻe maʻu ʻe Nīfai ʻi he taimi naʻá ne talangofua ai ki he fekau ke ne foʻu ʻa e vaká?

  • ʻOku tokoni fēfē ʻa ʻetau haʻu ki he lotú ke tau ongoʻi fiefia?

  • ʻOku tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe heʻetau ʻofá mo ʻetau tokoni ki hotau fāmilí ke tau fiefia?

ʻE Tokoniʻi Kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau Talangofua ki he Ngaahi Fekaú

Talanoá

Fakamatalaʻi ange ʻe tokoniʻi kitautolu taki taha ʻe he ʻEikí ʻo hangē pē ko ʻene tokoniʻi ʻa Nīfaí, ʻo kapau te tau tui kiate ia pea loto fiemālie ke talangofua ki heʻene ngaahi fekaú. Fekau e fānaú ke nau fanongo ka ke fai ange ha talanoa fekauʻaki mo hono tokoniʻi ʻe he Tamai Hēvaní ha kiʻi taʻahine ke ne talangofua ki he fekau ʻo e tauhi ʻa e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoní.

Naʻe ʻi ai ha kiʻi palepale fakatauʻanga meʻakai ʻa Malingi ʻi he halá ofi pē ki he vaitafé. Naʻá ne fakatau atu ai ʻene laisé mo ha ika ki he kakai naʻa nau tuʻu ke fakataú. Ko e ʻaho kotoa pē naʻá ne foki mai ai ki hono ʻapí ʻi ha vaka ʻo lau ʻa e sēniti naʻá ne maʻú, naʻá ne māpuhoi pē mo kalokalo hono ʻulú he naʻe ʻikai ke mei feʻunga ʻa e sēnití ia ke fakatau mai ʻaki ha laise ke ne kai mo hono fāmilí pea mo ha ika ke fakatau atu ʻi he ʻaho hono hokó.

ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻe feʻiloaki ai ʻa Malingi mo ha ongo faifekau pea naʻá na akoʻi kiate ia ʻa e ongoongoleleí. Naʻá na akoʻi kiate ia ʻa e fekau ʻa e Tamai Hēvaní fekauʻaki mo hono tauhi ʻo e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoní. Naʻe talanoa ʻa Malingi ki he Tamai Hēvaní ʻi he lotu ʻo ne palōmesi ange he ʻikai ke ne toe fakatau meʻakai atu ʻi he ʻaho Sāpaté. Naʻá ne fie maʻu ke ne tauhi ʻa e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoni pea ʻoua naʻa fai ai ha ngāue.

Talu mei ai, ko e taimi kotoa pē naʻe lau ai ʻe Malingi ʻene paʻangá, naʻá ne ʻiloʻi ʻoku kiʻi lahi hake. Naʻe lava leva ke ne fakatau mai ha meʻakai ʻoku lahi ange ke ne maʻu mo hono fāmilí, pea lava ke ne toe fakatau mai mo ha ika lahi ange ke fakatau atu. Naʻe tāpuekina ʻe he Tamai Hēvaní ʻa Malingi koeʻuhí he naʻá ne tauhi ʻa e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoni. Naʻe fiefia ʻa Malingi koeʻuhí he naʻá ne talangofua ki he ngaahi fekaú.

Fealēleaʻakí

Fealēleaʻakí

  • Ko e hā ʻa e fekau naʻe talangofua ʻa Malingi ki aí?

  • Naʻe tokoniʻi fēfē ia ʻe he Tamai Hēvaní?

Tala ange ki he fānaú ʻe tokoniʻi kinautolu fakatāutaha ʻe he Tamai Hēvaní ke nau talangofua ki heʻene ngaahi fekaú ʻo tatau tofu pē mo ʻene tokoniʻi ʻa Nīfai mo Malingí.

Fakamatala Fakanounoú

Fakamoʻoni ʻa e faiakó

Kapau ʻe feʻunga peá ke fakahā ki he fānaú ha taimi naʻe tokoniʻi ai koe ʻe he Tamai Hēvaní ke ke talangofua ki ha foʻi fekau. Fai hoʻo fakamoʻoní ʻoku ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisi ʻiate kitautolu pea te na tokoniʻi kitautolu ke tau talangofua ki he ngaahi fekaú.

ʻOange ki he tamasiʻi mo e taʻahine taki taha ha laʻi pepa pe laʻi kaati mo ha peni vahevahe. Fekau e fānaú ke nau tā ai ha mata malimali. ʻOsi ko iá pea tala ange ke nau fili ha fekau ke nau talangofua ki ai ʻi he lolotonga ʻo e uiké, hangē ko ʻenau hoko ko ha kau fakamelino, tokoni ki he fineʻeikí mo e tangataʻeikí, anga-lelei ki ha tuongaʻane pe tuofefine, pe ko e vahevahe haʻanau meʻa mo honau ngaahi kaumeʻá. Fekau ʻa e tamasiʻi mo e taʻahine taki taha, pe ko hoʻo tokoniʻi ia, ke ne hiki ʻa e fekau naʻá ne filí ʻi heʻene laʻi kātí. Tala ange ki he fānaú ke nau mateuteu mai ʻi he uike hono hokó ke fai ha lipooti ki he ongo naʻa nau maʻu ʻi he taimi naʻa nau talangofua aí.

Fakaafeʻi ha taha ʻo e fānaú ke ne fai ʻa e lotu tukú.

Ngaahi ʻEkitivitī Fakatupulakí

Fili mei he ngaahi ʻekitivitī ko ʻení ʻa e ngaahi ʻekitivitī ʻe ʻaonga taha ki hoʻo kalasí. ʻE lava pē ke ke fakaʻaongaʻi kinautolu ʻi he loto lēsoní, pe ko hano fakamanatu pe fakamatala fakanounou ʻo e lēsoní. Vakai, “Taimi Kalasi” ʻi he “Ko e Ngaahi Tokoni maʻá e Faiakó” ke maʻu mei ai ha ngaahi fakahinohino kehe.

  1. Mou talanoa mo e fānaú ʻo kau ki ha niʻihi ʻo e ngaahi fekaú, hangē ko e loto ʻapasiá, lotú, anga-ʻofá, faitotonú, Lea ʻo e Potó mo e hā fua. Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi fekau faingofua ange ia ki ha taha ke ne talangofua ki ai ʻi ha ngaahi fekau kehe. Fakamamafaʻi ange ʻe tokoniʻi kitautolu taki taha ʻe he Tamai Hēvaní ke tau talangofua ki he ngaahi fekaú ʻo kapau ʻoku tau feinga mālohi ke fai ia mo kole ʻene tokoní.

  2. Mou hivaʻi pe laufakataha mo e fānaú ʻa e lea ʻo e “Fili e Hala Totonú”(Children’s Songbook, p. 160) pea mo ha ngaahi hiva kehe pe fekauʻaki mo e ngaahi fekaú, hangē ko e “Ke Mou Feʻofaʻaki” (Children’s Songbook, p. 136) pe “ʻOku Tau Fiefia ke Tokoni”(Children’s Songbook, p. 198); ʻoku ʻoatu ʻa e lea ʻo e ngaahi hiva ko ʻení ʻe tolu ʻi he tafaʻaki ki mui ʻo e tohi lēsoni ko ʻení.

  3. Lī ha kiʻi tangai piini pe ha meʻa-vaʻinga molū pē ki ha taha ʻo e fānaú; ʻosi ko iá peá ke fai ki ai ha fehuʻi mei he lēsoní, hangē ko ʻení:

    • Ko e hā e meʻa naʻe fekau ʻe he ʻEikí ke faʻu ʻe Nīfaí?

    • Ko e hā e meʻa ʻa Leimana mo Lēmiuela naʻe fai ʻi he taimi naʻe fakahā ange ai ʻe Nīfai ʻe foʻu ha vaká?

    • Te ke lava ʻo tala mai ha fekau te ke lava ʻo talangofua ki ai he taimí ni?

    • Ko e hā e meʻa te tau lava ʻo fai ʻo kapau ʻoku tau fie maʻu ʻa e tokoni ʻa e Tamai Hēvaní? (Ko e lotu.)

    • Ko e hā e meʻa faingataʻa naʻe fekau ʻe he ʻEikí kia Nīfai ke ne faí?

    • Naʻe maʻu fēfē ʻe Nīfai ʻa e ngaahi meʻangāue fakatufungá?

  4. ʻAi e fānaú ke nau fakatātaaʻi ke hangē ʻoku nau keli ke kumi ha maka ukameá, pea mo nau ngaohi ha meʻangāue, mo foʻu vaka ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Nīfaí.

  5. Maʻá e fānau lalahí: ʻAi ha tatau ʻo e 1 Nīfai 3:7 ke taki taha ʻa e fānaú. Kosiʻi fakafoʻilaine ia pea fekau e fānaú ke nau fakapipiki ʻa e ʻū kongá ʻi ha laʻi pepa ki heʻene fakahokohoko totonú. Fakaʻaiʻai kinautolu ke nau ako maʻu loto ʻa e potu folofolá.

ʻĪmisi
Lord commands

1 Nīfai 3:7

Te u ʻalu ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa

kuo fekau ʻe he ʻEikí,

he ʻoku ou ʻiloʻi

ʻoku ʻikai ke tuku mai ʻe he ʻEikí ha fekau

ki he fānau ʻa e tangatá

taʻe te ne teuteu hanau hala

ke nau malava ai ke fai ʻa e meʻa

ʻokú ne fekauʻaki kiate kinautolú.

Paaki