Ngaahi Tohi Lēsoni Palaimelíi mo e Taimi Fevahevaheʻakí
Lēsoni 23: Ko e Fefakamolemoleʻakí


Lēsoni 23

Ko e Fefakamolemoleʻakí

Taumuʻá

Ke tokoniʻi ʻa e tamasiʻi mo e taʻahine taki taha ke ne muimui ki he fekau ko ia ʻoku pehē ke fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé.

Teuteú

  1. Lau mo ako ʻi he faʻa lotu ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:9.

  2. Tohiʻi ʻi he tafaʻaki ki mui ʻo e fakatātā ʻo e mata ʻoku totonú ʻa e ʻita pe fiefia (fakatātā 3–6).

  3. Teuteu mai ke tokoniʻi e kalasí ʻi hano toe fakamanatu ʻo e talanoa kia ʻAlamā ko e Siʻí (vakai, Mōsaia 27; lēsoni 22).

  4. Ngaahi nāunau ʻoku fie maʻú:

    1. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava.

    2. Ngaahi fakatātā naʻe kosi ʻo ʻAlamā ko e Siʻí (fakatātā 3–4), pea mo e mata ʻitá mo e fiefia (fakatātā 3–6).

    3. Ha faʻahinga meʻa pē ʻoku lanu kulokula pe kulaʻahoʻaho hangē ko ha konga tupenu pe laʻi pepa, pea mo ha meʻa ʻe taha ʻoku lanu hinehina. Fakapapauʻi ʻoku maʻa ʻaupito ʻa e meʻa hinehiná.

  5. Teuteu ʻa e ngaahi meʻa ʻe fie maʻu ki ha ngaahi ʻekitivitī fakatupulaki te ke fakaʻaongaʻi.

Fokotuʻu ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

Fakaafeʻi ha taha ʻo e fānaú ke ne fai ʻa e fua lotú.

Kapau naʻá ke poupouʻi e fānaú ke nau fai ha faʻahinga meʻa he lolotonga ʻo e uiké pea mou vakaiʻi ia.

ʻE Lava ke Tau Muimui kia Sīsū Kalaisi

ʻEkitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá

Tala ange ki he fānaú ʻokú ke fie maʻu ke nau fai ʻa e meʻa ko ia ʻokú ke faí. Fekau ke nau muimui atu ka ke tuʻu ki ʻolunga, faofao, malimali, tangutu ki lalo peá ke kūnima.

Fakamatalaʻi ange naʻa nau muimui kiate koe ʻi heʻenau fai ko ia ʻa e ngaahi meʻa naʻá ke faí. Kapau ʻokú ke muimui ʻi ha taha, ʻokú ke fai ʻa e meʻa tatau pē mo ia ʻokú ne faí.

Tala ange te ke tokoni kiate kinautolu ke nau ako ha founga mahuʻinga ʻaupito te nau lava ke muimui ai kia Sīsū.

ʻOku ʻOfa ʻa Sīsū Kalaisi ʻIate Kitautolu pea ʻokú ne Fakamolemoleʻi Kitautolu

Toe fakamanatu ʻo e talanoá

Kole ki he kalasí ke nau toe fakamatala nounou ʻo kau ki he fakaului ʻo ʻAlamā ko e Siʻí ki he lelei taha te nau lavá. Mahalo pē te nau fie maʻu ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fakatātā naʻe kosí.

Tokoni kiate kinautolu ke nau fakahā mai ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení:

Toe fakamanatu ʻo e talanoá

  1. Ki muʻá, naʻe ʻikai tui ʻa ʻAlamā ia ko Sīsū Kalaisí ko e Fakamoʻuí ia. Naʻá ne fakalotoʻi ʻa e kakaí ke nau fai ha ngaahi meʻa lahi naʻe ʻikai ke lelei. Naʻá ne akoʻi ʻo pehē naʻe ʻikai ke moʻoni ʻa e ngaahi fekaú pea mo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí.

    • ʻOku mou pehē ko e hā ʻa e ongo naʻe maʻu ʻe he tamai ʻa ʻAlamaá pea mo e kāingalotu ʻo e Siasí?

  2. Neongo pē naʻe faiangahala ʻa ʻAlamā peá ne fai ʻa e ngaahi meʻa naʻe hala, ka naʻe kei ʻofa pē ʻa Sīsū Kalaisi ʻiate ia.

    • Naʻe fakahā fēfē ʻe Sīsū ʻa ʻene ʻofa ʻia ʻAlamaá? (Naʻá ne fekau ia ke ne fakatomala; vakai, Mōsaia 27:11–16. Naʻe toe fakahā foki ʻe Sīsū ʻa ʻene ʻofá ʻaki ʻene fai ʻa e fakaleleí koeʻuhí ko e ngaahi angahala kotoa pē. Naʻe lava heni ke fakatomala ʻa ʻAlamā pea fakamolemoleʻi ai ʻene ngaahi angahalá.)

    • Naʻe fakahā fēfē ʻe he tamai ʻa ʻAlamaá pea mo e kakai ʻo e Siasí ʻa ʻenau ʻofa kiate iá? (Naʻa nau lotu mo ʻaukai ke toe foki mai ʻa hono mālohí; vakai, Mōsaia 27:21–24.)

  3. Naʻe ongoʻi loto mamahi ʻa ʻAlamā ko e Siʻi tuʻunga ʻi he meʻa naʻá ne faí peá ne fakatomala.

    • Ko e hā e meʻa naʻe fai ʻe Sīsū Kalaisi hili ʻa e fakatomala ʻa ʻAlamā ko e Siʻí? (Naʻá ne fakamolemoleʻi ʻa ʻAlamā; vakai, Mōsaia 27:28.)

    • Ko e hā e meʻa naʻe fai ʻe ʻAlamā ko e Siʻí ʻi he hili ʻene fakatomalá? (Naʻá ne fononga holo ʻi he fonuá ʻo fakahā ki he kakaí ʻa e meʻa naʻe hoko kiate iá. Naʻá ne malangaʻi kiate kinautolu ʻa e moʻoní ʻo kau kia Sīsū Kalaisi pea mo e Siasí; vakai, Mōsaia 27:32.)

Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻofa maʻu pē ʻa Sīsū Kalaisi ʻiate kitautolu ka te ne fakamolemoleʻi kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau fakatomala aí ʻo tatau tofu pē mo ʻene ʻofa mo fakamolemoleʻi ʻa ʻAlamā ko e Siʻí.

ʻOku Totonu ke tau Fakamolemoleʻi ʻa e Niʻihi Kehé

Fealēleaʻakí

Fealēleaʻakí

  • Ko e hā hoʻo ongó kapau ʻe tekeʻi koe ʻe ha taha ʻo ke tō ki lalo pe te ne ʻai ke ke mamahi?

  • Ko e hā hoʻo ongó kapau ʻe fakakataʻaki koe ʻe ha taha mo ʻaiʻai lea atu?

  • Ko e hā hoʻo ongó kapau ʻe ʻikai fie maʻu ʻe he fānau kehé ia ke nau vaʻinga mo koe?

  • Ko e hā hoʻo ongó kapau ʻe maumauʻi ʻe ha taha haʻo meʻa?

Tuku ke nau tali mai ki he fehuʻí taki taha. Fakamatalaʻi ange ʻoku tau ongoʻi loto ʻita pe mamahi ʻi he taimi ʻoku taʻeʻofa pe fai kovi mai ai ha taha kiate kitautolú.

Puke hake ʻa e fakatātā ʻo e mata ʻitá. (ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he ngaahi kalasi lalahí ʻa e tafaʻaki ko ia ʻo e matá ʻoku tohiʻi ai ʻa e foʻi leá.)

Mou aleaʻi mo e kalasí ʻa e ongo ʻoku nau maʻu ʻi he taimi ʻoku nau ʻita aí. Feinga ke fakamamafaʻi kiate kinautolu ʻoku nau loto mamahi ʻi he taimi ʻoku nau ʻita ai ʻi ha tahá.

Fealēleaʻakí

  • Ko e hā e meʻa ʻokú ke loto ke ke fai tupu mei he ongoʻi ʻita ko ʻení? (Feinga ke fakamamafaʻi ange ʻoku ʻikai ke ʻai kitautolu ia ʻe he ʻitá ke tau fie fai ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu mai ʻe he Tamai Hēvaní pea mo Sīsuú.)

    Fakamatalaʻi ange kuo fakahā mai ʻe Sīsū ʻoku totonu ke tau fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé ʻo hangē pē ko ʻene fakamolemoleʻi kitautolú. ʻOkú ne ʻosi ʻafioʻi ʻoku ʻikai faingofua ke fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé ʻi he taimi ʻoku nau fakalotomamahiʻi ai kitautolú, ka ko hono finangaló ke tau muimui ki he sīpinga kuó ne taá.

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e fakamolemolé? (Ko e taimi ko ē ʻoku fakamolemoleʻi ai kitautolu ʻe he Fakamoʻuí, ʻokú ne toʻo ai ha faʻahinga tautea naʻe fie maʻu ke fakahoko koeʻuhí ko ha angahala naʻa tau fai ʻo kapau te tau fakatomala. ʻOkú ne tokoniʻi kitautolu ke tau toe moʻui anga-tonu ange. Ko e taimi ʻoku tau fakamolemoleʻi ai ʻa e niʻihi kehé, ʻoku tau ʻofa ʻiate kinautolu pea ʻikai ke tau toe maʻu ha ongo ʻoku kovi kiate kinautolu koeʻuhí ko ha faʻahinga hala naʻa nau fai mai.)

    Fakaʻaliʻali ki he fānaú ʻa e meʻa lanu kulokulá pe kulaʻahoʻahó. ʻOsi peá ke lau ange ʻa e veesi ko ʻení mei he ʻĪsaia 1:18: “Pea neongo ʻa e tatau ʻa hoʻomou angahalá mo e kuloʻahoʻahó, ʻe hoko ia ke hinehina ʻo hangē ko e ʻuha hinaekiakí.”

  • ʻOku mou pehē ko e hā e ʻuhinga ʻo e veesi ko ʻení? (Fakamanatu ki he fānaú ʻoku faʻa fakaʻaongaʻi maʻu pē ʻa e lanu hinehiná ke ne fakafofongaʻi ʻa e maʻá.)

    Fetongiʻaki ʻa e meʻa lanu kulokulá ha meʻa lanu hinehina. Fakamatalaʻi ange ʻoku tatau pē hoʻo fetongiʻaki e meʻa kulokulá ʻa e meʻa hinehiná ʻa ia ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e maʻá, mo hono ngaohi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e toko taha ʻoku fakatomalá ke ne maʻá.

Fekau ha tamasiʻi pe taʻahine ʻoku lahí ke ne lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:9, pe ko haʻo lau pē ʻe koe: “Ko ia, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻoku totonu ke mou fefakamolemoleʻaki.”

Fealēleaʻakí

  • Ko e taimi ko ē ʻoku hanga ai ʻe ha niʻihi ʻo ʻai ke tau mamahí pe fai mai ha anga taʻeʻofa kiate kitautolú, ko e hā ʻa e meʻa kuo pau ke tau fai ke tau muimui ai ki he fekau ʻa Sīsū Kalaisí ke tau faʻa fakamolemolé? (Fakamolemoleʻi pea ʻofa ʻiate kinautolu.)

Fakamatalaʻi ange kapau ʻoku tau fie maʻu ke tau ʻofa mo faʻa fakamolemole, kuo pau ke tau—

Fealēleaʻakí

  1. Siʻaki ʻaupito ʻa e loto ʻitá mo e loto sāuni ki he niʻihi kehé.

  2. Fakangaloʻi ʻa e anga taʻeʻofa naʻe fai maí.

  3. ʻUlungāanga lelei mo ʻofa ki he toko taha ko iá.

Fakamahinoʻi ange ko e taimi ʻoku tau fakamolemoleʻi moʻoni ai e niʻihi kehé, ʻoku tau loto fiemālie ke fakangaloʻi ʻa e kovi kuo nau fai maí pea fetongiʻaki ʻetau ʻitá ʻa e ʻofá mo e manavaʻofá. ʻOku kau ʻi hono fakamolemoleʻi ʻo e niʻihi kehé ʻa hono fakahā ʻo ha ʻofa kiate kinautolu hili hono fakamolemoleʻi kinautolú.

ʻUfiʻufi hifo ʻaki e mata ʻitá ʻa e mata fiefiá (pe ko haʻo fakaʻaongaʻi ʻa e tafaʻaki ʻoku tohiʻi ai ʻa e foʻi leá.)

Talanoá mo e fealēleaʻakí

Tala ange ki he fānaú ko e talanoa ko ʻeni hono hokó ko ha talanoa ia ki ha tamasiʻi ko Sione. Kole ange ke nau fakakaukau pe ko e hā e ongo te nau maʻu pea mo e meʻa te nau fai kapau ko Sione kinautolu.

“Naʻe ʻikai ke lahi tatau ʻa Sione mo e fānau tangata kehé. Naʻe faʻa fakamataliliʻi ia ʻe ha niʻihi ʻo e fānau tangata ko ʻení koeʻuhí ko ʻene pukupukú. Naʻe faʻa fakakataʻaki ia ʻe ha fuʻu tamasiʻi lahi ko Paula mo ne tekelele holo ia.”

Talanoá mo e fealēleaʻakí

  • ʻOku mou pehē ko e hā e ongo naʻe maʻu ʻe Sioné? (Loto-mamahi mo ʻita.)

“ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻe kaka hake ai ʻa Sione he tafatafa moʻungá ke kumi ha fanga kiʻi foʻi maka kehekehe. Ko ʻene meʻa naʻe faí ko hono tānaki ʻo e fanga kiʻi kalasi kehekehe ʻo e maká.…

“Taimi siʻi pē kuo fanongo atu ʻa Sione ki ha kaikaila leʻo-lahi mei ʻolunga. Naʻá ne toe kaka hake ʻo ʻilo ʻa Paula ʻoku lolotonga mamahiʻia lahi.” Naʻe lavea lahi ʻa hono vaʻé.

Talanoá mo e fealēleaʻakí

  • ʻOku mou pehē ko e hā e ongo ʻa Sione ʻi he taimi naʻe tuli ai ia ʻe Paula mo fekau ke ʻalu ki mamaʻó?

  • ʻOku mou pehē ko e hā ʻe ongo ʻa Sione ʻi heʻene sio atu ko ia kuo lavea ʻa e vaʻe ʻo Paulá?

Fekau ʻa e fānaú ke nau fakafanongo ki hono fakaʻosi ʻo e talanoá ke nau ʻilo mei ai ʻa e meʻa naʻe fai ʻe Sioné:

“Naʻe feinga ʻa Sione ke tokoni kia Paula …, ka naʻe ʻikai ke ne mālohi feʻungau…. ko ia naʻá ne ʻai ʻa Paula ke ne ongoʻi fiemālie peá ne toki lele ʻo kumi mai ha tokoni.

“Naʻe foki mai ʻa Sione mo ʻene tangataʻeikí ʻo na ʻohifo ʻa Paula mei he funga moʻungá. Naʻá [na] ʻomi ia ki honau ʻapí. Naʻe tokoni ʻa e fineʻeiki ʻa Sioné ke lalava ʻa e vaʻe ʻo Paulá. Naʻe ʻoange ʻe Sione ʻa e niʻihi ʻo ʻene ngaahi foʻi maká maʻa Paula he naʻe ngangana ʻa e ngaahi foʻi maka ia ʻa Paulá ʻi heʻene toó.

“Naʻe kole fakamolemole ange leva ʻa Paula kia Sione ʻi he anga-kovi naʻá ne faí. Naʻe mamali pē ʻa Sione, pea naʻá na hoko ko ha ongo kaungā-meʻa [lelei ange]” (ko e toʻo mei he Walk in His Ways: Basic Children’s Manual, Part A [1979], pp. 1515–52).

Talanoá mo e fealēleaʻakí

  • Naʻe anga fēfē ʻa e muimui ʻa Sione ki he fekau ko ia ke faʻa fakamolemolé? (Naʻá ne faʻa fakamolemole peá ne fai lelei ki ha toko taha naʻá ne fai kovi ange kiate ia.)

  • Ko e hā e meʻa naʻe fai ʻe Sione ke fakahāʻaki ʻokú ne faʻa fakamolemolé? (Naʻá ne feinga ke tokoniʻi ʻa Paula. Naʻá ne ʻalu ʻo ʻomi ʻene tangataʻeikí ke tokoni kia Paula. Naʻá ne hoko ko e kaungā-meʻa ʻo Paula.)

  • ʻOku mou pehē naʻe faingofua kia Sione ke fakangaloʻi ʻa e ngaahi ʻulungāanga taʻeʻofa naʻe fai ange ʻe Paula kiate iá ka ne tokoniʻi ia?

Fakamahino ange, neongo naʻe fuʻu faingataʻa kia Sione ke ne fakangaloʻi ʻa e ngaahi ʻulungāanga kovi ko ʻeni naʻe fai ange ʻe Paulá, ka naʻá ne muimui ki he fekau ʻa Sīsū Kalaisí ʻo faʻa fakamolemole.

Faiva fakatātaaʻi

Fekau ʻa e fānaú ke nau fakatātaaʻi ha taha pe lahi hake ʻo e ngaahi meʻa ko ʻeni ʻoku hokó. ʻAi ke kau kotoa ki ai ʻa e fānau ʻi hoʻo kalasí. Tuku ke nau fakahā atu ʻa e ongo te nau maʻu ʻi he meʻa ko ia ʻoku hokó, pea fekau ke nau fakamatala ki he meʻa kuo pau ke nau fai ke muimui ai ki he fekau ko ʻení ʻo faʻa fakamolemole. Feinga ke ke tokoni ki he fānaú ke mahino kiate kinautolu kuo pau ke nau fetongiʻaki ʻa e ongoʻi loto-ʻitá ʻa e ongoʻi ʻofa mo anga-ʻofá, fakangaloʻi ʻa e kovi naʻe fai maí, pea fai lelei ki he toko taha naʻe fai kovi maí. Fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ʻi he ʻosi ʻa e fakamatala ki he meʻa taki taha ʻoku hokó, ke hoko ko ha fakahinohino.

Faiva fakatātaaʻi

  1. Ne fai e hapohapo ʻa Suli mo Temi. Naʻe lele mai pē ʻa Sūsana ia ʻo tuiʻi ʻa Suli ʻo ne tō ki lalo. Naʻe mamahi ʻaupito hono ongo tuí ʻi heʻene toó. ʻI he efiafi ʻo e ʻaho pē ko iá, naʻe haʻu ai ʻa Sūsana ki he ʻapi ʻo Sulí ʻo kole ange ke kau muʻa he hapohapo ʻa Suli mo Temí.

    • Ko e hā e ongo ʻa Suli ʻi hono tuiʻi ia ʻe Sūsana ʻo ne tō ki laló?

    • Ko e hā e meʻa ʻe fai ʻe Suli ke fakahāʻaki ʻokú ne fakamolemoleʻi ʻa Sūsana ʻi he taimi naʻe haʻu ai ʻa Sūsana ʻo kole ke kau ʻi he hapohapó? (Fakamamafaʻi ki he fānaú ʻoku fie maʻu ke tau fakamolemoleʻi ʻa e toko taha kotoa pē, ʻo tatau ai pē pe ʻoku kole fakamolemole mai pe ʻikai, pe ʻikai ke nau loto tautea ʻi he fehālaaki naʻa nau faí.)

  2. ʻOku fai e vaʻinga ʻa ʻAnitelū mo Tēvita pea ʻoku mālohi ʻa ʻAnitelū. ʻOku ʻita leva ʻa Tēvita ia ʻo tekeʻi atu ʻa e kiʻi mīsini naʻá na vaʻingaʻakí pea ʻalu ia. Ko e ʻaho pē hono hokó kuo toe kole ange ʻa Tēvita kia ʻAnitelū ke na toe vaʻinga muʻa.

    • ʻOku mou pehē ko e hā e ongo ʻa ʻAnitelū ʻi he taimi naʻe tekeʻi ai ʻe Tēvita ʻa e kiʻi mīsini vaʻingá?

    • Ko e hā nai e meʻa ʻoku totonu ke fai ʻe ʻAnitelū ʻi he taimi naʻe toe fie vaʻinga ai ʻa Tēvitá? (Toe fakamamafaʻi pē kuo pau ke tau fakamolemoleʻi ʻa e toko taha kotoa pē, neongo ai pē pe naʻa nau kole fakamolemole mai pe ʻikai.)

  3. Naʻe afe ʻa ʻĀlisi ʻi he ʻapi ʻo Mātiú, ʻa ia naʻá ne tuongaʻaneʻaki, ʻi heʻene foki mai mei he akó. Naʻá ne toʻotoʻo mai ha kiʻi meʻaʻofa maʻa ʻene fineʻeikí. Naʻe hamusi ia ʻe Mātiu mei ai. Naʻe homo ʻa e meʻaʻofá ʻo tō pea mafoa. Naʻe haʻu ʻa Mātiu kia ʻĀlisi ʻi he efiafi ko iá ʻo kole fakamolemole.

    • Ko e hā e ongo ʻa ʻĀlisí?

    • Ko e hā e meʻa ʻoku totonu ke ne fai ʻi he ʻalu ange ʻa Mātiú?

Fakamatala Fakanounoú

Fakamatala ʻa e faiakó

Fakaʻosiʻaki haʻo fakamanatu ki he fānaú ko e taimi ko ia ʻoku tau muimui ai ki ha tahá, ʻoku tau fai ʻa e ngaahi meʻa tatau pē ko ia ʻoku fai ʻe he toko taha ko iá. Kapau ʻoku tau muimui kia Sīsū Kalaisi kuo pau leva ke tau muimui ki heʻene fekaú ʻo fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé. Kapau ʻokú ke ongoʻi ʻoku feʻunga ke fai peá ke fakamatalaʻi ki he fānaú ha meʻa naʻe hoko ʻo ke fakamolemoleʻi ai ha taha peá ke ongoʻi lelei ʻi hoʻo fai iá. (ʻOua naʻá ke fakaʻaongaʻi e hingoa ʻo ha niʻihi ʻoku maheni mo ʻiloʻi ʻe he fānaú.) Tuku ke fakamanatu ʻe he fānaú ʻa e ngaahi meʻa kuo pau ke nau fai ke fakamolemoleʻi ai ʻa e niʻihi kehé.

Fakamatala ʻa e faiakó

  1. Kuo pau ke tau siʻaki ʻaupito ʻa e loto ʻita mo e loto sāuni ki he toko taha kehé.

  2. Kuo pau ke tau fakangaloʻi ʻa e anga taʻeʻofa naʻe fai maí.

  3. Kuo pau ke tau ʻulungāanga lelei mo ʻofa ki he toko taha ko iá.

Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau manatuʻi ke fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé ʻi he lolotonga ʻo e uiké pea ke nau omi ʻi he uike kahaʻú kuo nau mateuteu mai ke fakamatalaʻi ki he kalasí ʻa e ongo naʻa nau maʻu ʻi he taimi naʻa nau fakamolemoleʻi ai ha taha.

Fakaafeʻi ha taha ʻo e fānaú ke ne fai ʻa e lotu tukú.

Ngaahi ʻEkitivitī Fakatupulakí

Fili mei he ngaahi ʻekitivitī ko ʻení ʻa e ngaahi ʻekitivitī ʻe ʻaonga taha ki hoʻo kalasí. ʻE lava pē ke ke fakaʻaongaʻi kinautolu ʻi he loto lēsoní, pe ko hano fakamanatu pe fakamatala fakanounou ʻo e lēsoní. Vakai, “Taimi Kalasi” ʻi he “Ko e Ngaahi Tokoni maʻá e Faiakó” ke maʻu mei ai ha ngaahi fakahinohino kehe.

  1. ʻAi e fānau iiki angé ke nau feinga ke puʻaki ha foʻi lea lōloa, hangē ko e “fehalalotoʻapiʻakí”. Tala ange ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi foʻi lea ia ʻe niʻihi ʻoku fuʻu faingataʻa hono puʻakí. Fakamatalaʻi ange ʻe lava pē ke faingataʻa ke te lea pehē “ʻOku ou fakamolemoleʻi koe” ʻi he taimi ʻoku fakaʻitaʻi ai kitautolu ʻe ha taha pe ʻai ke tau loto mamahi. Fakahā ange ʻoku ʻi ai e taimi ʻe niʻihi ʻoku hanga ai ʻe he ngaahi foʻi lea ko ʻení ʻe fā ʻo liliu ʻa e ongoʻi loto mamahí ke hoko ko ha fiefia.

  2. Hivaʻi pe lau ʻa e lea ʻo e “Tokoni Mai ʻe Tamai” (Children’s Songbook, p. 99); ʻoku ʻoatu ʻa e leá ʻi he tafaʻaki ki mui ʻo e tohi lēsoni ko ʻení.

  3. Fai mo e fānaú ʻa e kiʻi faiva louhiʻi nima ko ʻení. (ʻE lava pē foki ke mou tui ʻi homou nimá ha sitōkeni ke hoko ko e tamapua, pea fakapipiki leva ki ai mo ha ongo kiʻi mata.)

    Ongo kiʻi kaungā-meʻa ʻe ua, toʻohema mo toʻomataʻu (kuku e ongo nima pea hiki hake)

    Kamata ke na kē, pea kamata ke na fuhu. (ueueʻi e ongo nimá ke hangē te na fetaulakí pea fefokiʻaki pehē pē)

    Naʻe ʻikai ko ha ʻaho fakafiefia ʻeni ki he ongo kaungā-meʻá,

    He kuo akonekina kinaua he founga totonu ʻo e vaʻingá.

    Naʻe mā ʻa e kaungā-meʻa ʻe tahá ʻo ne punopunou (tuku hifo foki mo e nima toʻohemá pea tafoki mo ia ki he tafaʻaki ʻe tahá)

    Pehē mo e toko tahá, he naʻá ne ongoʻi tatau (tuku hifo foki mo e nima toʻohemá pea tafoki mo ia ki he tafaʻaki ʻe tahá)

    Pehē ʻe he toko taha ʻuluakí, “ʻOku ou ʻilo ʻa e meʻa ke u faí” (Pasipasi)

    Te u kole fakamolemole atu, ke fakahā ʻoku ou loto mamahi”.

    “Mo au foki” ko e toko tahá ange ia,

    Ta vaʻinga he toenga ʻo e ʻahó ni peá ta fiefia” (kūnima pea nofo ki lalo)

  4. Tohi maʻamaʻa ʻaki pē ha peni vahevahe ʻi ha laʻi pepa (pe ko e tohitohi ʻi he palakipoé ʻaki ha sioka) ke ne fakafofongaʻi ʻa e ngaahi ngāue pe fili ʻoku halá. ʻOsi peá ke tāmateʻi kotoa ia ke ʻoua naʻa toe toe ha fakaʻilonga ai. Fakamatalaʻi ange ko e taimi ko ia ʻoku tau fakatomala aí, ʻoku hangē pē ia ko hano tāmateʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa ʻetau ngaahi faiangahalá ʻo ʻikai ke toe ʻilonga ha meʻa ʻe taha. (Mahalo pē ʻe lelei ke ke akoako hono fai ʻo e meʻa ko ʻení ki muʻa pea toki fai ʻa e kalasí.)

Paaki