Ngaahi Tohi Lēsoni Palaimelíi mo e Taimi Fevahevaheʻakí
Lēsoni 25: ʻE Lava pē ke u Hoko ko ha Faifekau


Lēsoni 25

ʻE Lava pē ke u Hoko ko ha Faifekau

Taumuʻá

Ke tokoniʻi e fānaú ke nau ʻiloʻi te nau lava pē ke ngāue fakafaifekau ʻi he taimí ni.

Teuteú

  1. Lotu mo ako ʻi he faʻa lotu ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 133:37.

  2. Tatau ʻo e laʻi peesi tufa ʻoku ʻasi ai ʻa e taʻahine pe tamasiʻi faifekaú ke taki taha ʻa e kalasí.

  3. Teuteu mai ke hivaʻi pe lau ʻe he kalasí ʻa e lea ʻo e “ʻOku ou ʻAmanaki Atu ke Ngāue Fakafaifekau” (Children’s Songbook, p. 169); ʻoku ʻoatu ʻa e leá ʻi he tafaʻaki ki mui ʻo e tohi lēsoní.

  4. Ngaahi nāunau ʻoku fie maʻú:

    1. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava.

    2. Pepa, helekosi mo e kala.

    3. Fakatātā 3–51, Ko e Malanga ʻi he Moʻungá (62166; Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 212).

  5. Teuteu ʻa e ngaahi meʻa ʻe fie maʻu ki ha ngaahi ʻekitivitī fakatupulaki te ke fakaʻaongaʻí.

Fokotuʻu ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

Kole ki he toko taha te ne fai ʻa e fua lotú ke ne lotua ʻa e kau faifekau kotoa pē ʻi he māmaní.

Kapau naʻá ke poupouʻi e fānaú ke nau fai ha faʻahinga meʻa he lolotonga ʻo e uiké pea mou vakaiʻi ia.

Te Tau Lava ʻo Tokoni ki Hono Akoʻi ʻo e Ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí

ʻEkitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá

Kole ha taha ke tokoni atu kiate koe. Kole ange ke ne tufa ke taki taha ʻa e toko taha kotoa pē ʻi he lokí ha laʻi pepa. Ko ʻene ʻosi pē hoʻo tufa ʻa e ʻū laʻi pepá pea toe tānaki pē he taimi ko iá. Fehuʻi ange ki he kalasí pe ʻe toe vave ange nai hono fai ʻo e ngāué ni kapau naʻe ʻi ai ha taha ke tokoni. Kole ki ha toko taha kehe ke haʻu ʻo tokoni ki hono tufa ʻo e ʻū laʻi pepá. Te na vaeua ʻa e kalasí ʻo na taki taha tufa kiate kinautolu ʻa e ʻū laʻi pepá. Fakamahino ange ʻe toe vave ange ʻa e ngāue ʻa kinautolu ʻoku nau pole ke fai ʻa e ngāué ʻo kapau ʻe ʻi ai haʻanau tokoni. Fekau ʻa e ongo tamaikí ke na foki atu ā ki hona nofoʻangá ka ke tānaki mai ʻa e ʻū laʻi pepá. (Kapau ʻoku tokosiʻi ʻa e kalasí pea fekau ke tufa e laʻi pepá ke taki ua pe lahi ange.)

Fakatātaá

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā 3–51, Ko e Malanga ʻi he Moʻungá.

Fakamatalaʻi ange naʻe kole mai ʻa Sīsū Kalaisi ke tau tokoni ange kiate ia ʻi hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí. Ka toko lahi ange ʻa kinautolu ʻe tokoní, ʻe lava leva ke aʻu ʻa ʻene ngaahi akonakí ki he kakai kotoa pē ʻi he māmaní. ʻOku finangalo ʻa Sīsū ke ako ʻe he toko taha kotoa pē ʻene ngaahi akonakí.

Fealēleaʻaki ʻi he folofolá

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 133:37. Fakamatalaʻi ange ko e ongoongoleleí ko e fakalea ia ʻe taha ki he ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisí, ko e faʻahingá ʻoku ʻuhinga ia ki he falukunga kakai ʻoku nau fengāueʻakí, ko e leá ʻoku ʻuhinga ia ki he faʻahinga lea ʻoku leaʻakí, pea mo e kakaí ko kinautolu ia ʻoku nau kau ki ha fonuá, matakalí pe koló.

Fealēleaʻaki ʻi he folofolá

  • Ko e hā e meʻa ʻoku pehē ʻe he folofolá ʻe hokó? (ʻE malangaʻi ʻa e ongoongoleleí ki he kakai kotoa pē.)

  • ʻOku tau ui ko e hā ʻa kinautolu ko ia kuo uiuiʻi ʻe he Tamai Hēvaní ke nau tokoni ʻi hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí? (Ko e kau faifekau.)

Fakahā ange ki he fānaú ʻe lava pē ke hoko ʻa e mēmipa kotoa ʻo e Siasí ko ha faifekau ʻaki haʻanau fakahā ʻa e ongoongoleleí ki he niʻihi kehé, ʻo tatau ai pē pe ʻoku nau matuʻotuʻa pe kei talavou.

Talanoa

Fekau ʻa e fānaú ke nau fanongo ki he talanoa ko ʻení fekauʻaki mo ha tamasiʻi ko Laina ʻa ia naʻá ne hoko ko ha faifekau.

Naʻe lata ʻa Laina he akó. Naʻá ne fuʻu saiʻia ʻaupito foki ʻi heʻene faiako ko Misi Sionisoní.

ʻI he ʻaho ʻe taha, naʻe kole ange ai ʻa Misi Sionisoni ki he fānaú ke nau tā ha fakatātā ʻo e meʻa ʻoku nau fie hokosia ʻi heʻenau tupu hake ʻo lalahí. Naʻe ʻosi ʻiloʻi lelei pē ʻe Laina ia ʻa e meʻa te ne faí. Naʻá ne tā ʻe ia ha fakatātā ʻo ha tangata naʻe suti kakato mo ne toʻotoʻo ʻa ʻene ʻū tohi tapú pea ʻokú ne luelue mai he halá. Ko e meʻa pē ia naʻá ne fie maʻu tahá ke ne hoko ko ha faifekau ʻo hangē pē ko hono taʻoketé.

ʻI he vakai hifo ʻa e faiako ʻa Lainá ki heʻene fakatātaá, naʻe ʻikai ke mahino kiate ia. Naʻe ʻikai ke Siasi ʻa Misi Sionisoni ko ia ai naʻe ʻikai ke ne ʻiloʻi pe ko e hā e meʻa ʻa e tangata he fakatātaá naʻe faí. Naʻá ne kole anga leva kia Laina ke ne fakamatalaʻi ʻene fakatātaá. Naʻe tala ange ʻe Laina ʻokú ne fie maʻu ke ne hoko ko ha faifekau maʻá e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻi haʻane fuʻu lahi. Naʻe ofo ʻa Sionisoni ʻi he holi ʻa e tamasiʻi ko ʻení ke ne hoko ko ha faifekau kae ʻikai ko ha tangata polisi, pe toketā, pe ha toe faʻahinga meʻa kehé.

ʻI he tuku ʻa e akó, naʻe toe fehuʻi ange leva ʻe Misi Sionisoni kia Laina pe ko e hā hono ʻuhinga ʻokú ne fie hoko ai ko ha faifekaú. Naʻe tala ange ʻe Laina ʻoku lolotonga ngāue fakafaifekau hono taʻoketé pea ʻokú ne malangaʻi ʻa e ongoongoleleí ki he niʻihi kehé. Naʻá ne toe tala ange foki ʻokú ne ʻiloʻi ʻoku moʻoni e Siasí pea mo hono ngaahi akonakí.

Naʻe talanoa ange ʻe Laina ki heʻene mātuʻá he efiafi ko iá kau kia Misi Sionisoni pea mo e fakatātā naʻá ne taá. Naʻá ne kole ange ki heʻene ongo mātuʻá pe ʻe lava nai ke ne fakaafeʻi mai ʻa Misi Sionisoni ke nau kai efiafi ʻi ha ʻaho koeʻuhí ke nau feʻiloaki pea nau fakamatalaʻi kiate ia ʻa e ongoongoleleí.

ʻI he ʻaho pē hono hokó, naʻe ʻave ai ʻe Laina ha kiʻi tohi kia Misi Sionisoni ʻo fakaafeʻi ia ki hono ʻapí ke nau maʻu meʻatokoni efiafi. Naʻá ne tali ʻa e fakaafé pea hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai naʻá ne haʻu leva ki he ʻapi ʻo Lainá. Naʻe fiefia ʻaupito ʻa Misi Sionisoni he talanoa mo Laina pea mo hono fāmilí, ko ia naʻá ne fakakaukau leva ke ne toutou ʻalu ʻo ʻeva kiate kinautolu. Naʻe lahi ʻenau ngaahi fepōtalanoaʻaki fekauʻaki mo e Siasí, pea hili pē ha māhina ʻe ono kuo papitaiso ʻa Misi Sionisoni. Naʻá ne fakamālō maʻu pē koeʻuhí ko e vahevahe ange ʻe Laina kiate ia ʻa ʻene ʻofa ʻi he Siasí.

ʻOku Lahi ʻa e Ngaahi Founga te tau Hoko ai ko ha Kau Faifekaú

Fakamanatu lēsoni

Tala ange ki he fānaú ʻoku lahi ʻaupito ʻa e ngaahi founga ia te tau lava ʻo hoko ai ko ha kau faifekau lelei. ʻAi ke ke sio pe ʻoku nau ʻiloʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi founga ko ʻení. Fekau ke nau fakafanongo fakalelei ki he niʻihi ʻo e ngaahi fakamatalá. Kapau ʻoku nau pehē ko e fakamatala ko iá ko ha founga lelei ia ke te hoko ai ko ha faifekau pea nau tuʻu ki ʻolunga. Pea kapau ʻoku nau pehē ʻoku ʻikai ko ha founga lelei ia ke te hoko ai ko ha faifekau pea nau nofo pē ki lalo.

Fakamanatu lēsoni

  • He ʻikai ke ke toe vaʻinga mo ha taha ʻi hoʻo kalasí ʻi he tuku ʻa e akó.

  • ʻOkú ke fakaafeʻi mai hao kaungā-meʻa ki he Palaimelí.

  • ʻOkú ke fakamatalaʻi ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ki hao kaungā-meʻa ʻoku teʻeki ai ke kau ki he Siasí.

  • ʻOkú ke ʻulungāanga taʻe fakaʻapaʻapa ki ho kaungā-meʻá.

  • ʻOkú ke tānaki hoʻo sēnití ki haʻo ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau.

  • ʻOkú ke loto ʻapasia he lolotonga ʻa e houalotu sākalamēnití.

  • ʻOkú ke kākā ʻi hoʻomou sivi ʻi he akó.

  • ʻOkú ke ʻave taʻe poaki ha meʻa ʻoku ʻikai ʻaʻau.

  • ʻOku ʻikai ke ke talangofua ki hoʻo ongo mātuʻá pea ʻokú ke tala ia ki ho ngaahi kaungā-meʻá.

  • ʻOkú ke fakaafeʻi mai hao kaungā-meʻa ke mou efiafi fakafāmili ʻi homou ʻapí.

  • ʻOkú ke fakaafeʻi mai ha toko taha foʻou ʻi homou feituʻú ke mo vaʻinga.

  • ʻOkú ke fakamataliliʻi ha taha ʻi hoʻo kalasí ʻo aʻu pē ki heʻene tangi.

  • ʻOkú ke lotua ʻa e kau faifekaú.

Mahalo pē te ke fie maʻu ke ke fakahā ki he kalasí ha faʻahinga founga naʻá ke lava ai ke ke hoko ko ha faifekau. Fakaafeʻi ʻa e kalasí ke nau fakamatala ki ha ngaahi meʻa naʻa nau aʻusia pe aʻusia ʻe ha niʻihi ʻo honau fāmilí ʻi heʻenau vahevahe pe fakamafola atu ʻa e ongoongoleleí.

Fakamatala Fakanounoú

ʻEkitivitī ʻaki ʻa e laʻi pepa tufá

Tufa ke taki taha ʻe he fānaú, ʻa e laʻi peesi tufa ʻoku hā ai ʻa e tamasiʻi pe taʻahine faifekaú, pea fekau ke nau tā ʻa e mata, ihu mo e ngutu ʻi heʻenau fakatātaá. Tokoni ke nau tohiʻi honau hingoá ʻi honau fanga kiʻi pine faifekaú pea tohiʻi ʻa e “Tohi ʻa Molomoná” ʻi he tohí. Ko ʻene ʻosi pē ʻenau valivali ʻenau ngaahi fakatātaá pea nau kosi leva ia mei he laʻi pepá.

Hiva

Hivaʻi pe lau ʻa e lea ʻo e “ʻOku ou ʻAmanaki Atu ke Ngāue Fakafaifekau.”

Kole ki he toko taha te ne fai ʻa e lotu tukú ke ne fakamālō muʻa ki he Tamai Hēvaní koeʻuhí ko e ngaahi faingamālie ʻoku nau maʻú ke nau hoko ai ko e kau faifekaú.

Ngaahi ʻEkitivitī Fakatupulakí

Fili mei he ngaahi ʻekitivitī ko ʻení ʻa e ngaahi ʻekitivitī ʻe ʻaonga taha ki hoʻo kalasí. ʻE lava pē ke ke fakaʻaongaʻi kinautolu ʻi he loto lēsoní, pe ko hano fakamanatu pe fakamatala fakanounou ʻo e lēsoní. Vakai, “Taimi Kalasí” ʻi he “Ko e Ngaahi Tokoni maʻá e Faiakó” ke maʻu mei ai ha ngaahi fakahinohino kehe.

  1. Fakaafeʻi ki he kalasí ha taha naʻe papi ului mai ki he Siasí ke ne fakamatala ʻo kau ki he kakai naʻa nau tokoniʻi ia ke ne ʻilo ʻo kau ki he Siasí. (Fakapapauʻi ʻokú ke tomuʻa maʻu ha ngofua mei he pīsopé pe palesiteni fakakoló ʻo kapau ko e toko taha ʻeni mei ha uooti pe kolo kehe. Fakahā ki he palesiteni ʻo e Palaimelí kapau ko e toko taha pē ʻeni mei homou uōtí pe koló.)

    1. ʻOku fanongo ho ngaahi kaungā-meʻa ʻoku ʻikai ke nau Siasí ki hoʻo hivaʻi ʻa e “Fānau Au ʻa e ʻEikí” pea nau fehuʻi atu pe ko e hā e foʻi hiva ʻokú ke hivaʻí. Te ke fakaʻaongaʻi fēfeeʻí ʻa e faingamālie ko ʻení ke ke fakamatalaʻi ange ai kiate kinautolu ʻa e Siasí peá ke fakaafeʻi mai kinautolu ki he Palaimelí?

    2. ʻOkú ke fakatokangaʻi ʻoku ʻi ai ha tamasiʻi foʻou ʻi homou feituʻú. ʻOkú ne mā pea ʻoku teʻeki ai ke ʻi ai hano ngaahi kaungā-meʻa. ʻE lava fēfē ke ke hoko ko ha faifekau?

    3. ʻOku ʻā hake ho tokouá he pongipongi Sāpaté pea ʻikai ke fie ʻalu ia ki he lotú. Ko e hā e meʻa te ke lava ʻo fai ke ke hoko ai ko ha faifekaú?

  2. Tuku ke aleaʻi ʻe he fānaú ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení, hili ko iá pea nau hanga ʻo fakafaivaʻi:

  3. Toe fai ʻa e talanoa kia ʻĀmoní mei he lēsoni 24 ʻo ke fakaʻaongaʻi ʻa e fakatātā 3–50. Hanga ʻo lī ha foʻi pulu ki ha tamasiʻi pe taʻahine ke ne hapo peá ke fehuʻi ange ha meʻa ʻo kau ki he talanoá. Kapau ʻe tonu ʻene talí pea fekau ke ne tuʻu ki ʻolunga ʻo toe lī atu ʻa e foʻi pulú kiate koe. Hokohoko atu pē hoʻo lī ʻa e foʻi pulú ki he fānaú peá ke fai mo e ngaahi fehuʻí kae ʻoua kuo nau ʻosi tuʻu kotoa ki ʻolunga.

Paaki