Ngaahi Tohi Lēsoni Palaimelíi mo e Taimi Fevahevaheʻakí
Lēsoni 37: Te u Ngāue Maʻa Sīsū Kalaisi ʻAki Haʻaku Ngāue Tokoni ki ha Niʻihi Kehe


Lēsoni 37

Te u Ngāue Maʻa Sīsū Kalaisi ʻAki Haʻaku Ngāue Tokoni ki ha Niʻihi Kehe

Taumuʻá

Ke tokoniʻi e fānaú ke mahino kiate kinautolu te nau lava ke fakahā ʻenau ʻofa kia Sīsū Kalaisí ʻaki haʻanau ngāue tokoni ki ha niʻihi kehe.

Teuteú

  1. Lau mo ako ʻi he faʻa lotu ʻa e Mōsaia 2:17 mo e Luke 10:30–37, pea teuteu ke ke fakamatalaʻi ʻa e ongo potu folofola ko ʻení ki he fānaú.

  2. Mateuteu mai ke mou ngūngū ʻi he “ʻOku Tau Fiefia ke Tokoni” (Children’s Songbook, p. 198); mo e “Foaki, Tala ʻe he Kiʻi Vaí” (Children’s Songbook, p. 236).

  3. Teuteu mai ke hivaʻi pe lau ʻa e lea ʻo e “Our Bishop” (Children’s Songbook, p. 135).

  4. Mo talanoa mo e pīsopé pe palesiteni fakakoló ʻo kau ki heʻene kei siʻí. Kole ange ke ne fakahā atu muʻa ha ngaahi founga naʻá ne ngāue tokoni ai ki ha niʻihi kehe ʻi heʻene kei siʻí. Teuteuʻi mai ha kiʻi fakamatala nounou fekauʻaki mo ia koeʻuhí ke lava ʻe he fānaú ʻo mateʻi atu ʻa e toko taha ʻokú ke fakamatalaʻí. Kapau ʻe maʻu pea ke haʻu mo ha laʻi tā ʻo e pīsopé pe palesiteni fakakoló ʻi heʻene kei siʻí. (ʻE lava pē foki ke ke teuteu mai ʻa e fakamatala ko ʻení ʻo kau ki he palesiteni ʻo e Palaimelí pe ko ha takimuʻa kehe pē.)

  5. Ngaohi ha matalaʻi ʻakau ʻaki ha pepa fefeka hangē ko ia ʻoku hā atu ʻi laló ke taki taha ʻa e fānaú. ʻAi ke lahi feʻunga ke tohiʻi ha kiʻi pōpoaki ʻi hono tafaʻaki ki muí.

    ʻĪmisi
    paper flowers
  6. Ngaahi nāunau ʻoku fie maʻú:

    1. Tohi ʻa Molomona mo ha Tohi Tapu.

    2. Meʻa inu (straw) pe kiʻi vaʻakau ke taki taha ʻa e fānaú ʻo kapau ʻe maʻu.

    3. Tepi fakapipiki, kapau ʻe maʻu.

    4. Peni vahevahe pe kala ke taki taha ʻa e fānaú.

    5. Vaasi pe foʻi hina.

    6. Sioka, palakipoe mo e meʻa tāmate palakipoe.

    7. Fakatātā 3–63, Ko e Tangata Samēlia Leleí (62156 900; Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 218).

  7. Teuteu ʻa e ngaahi meʻa ʻe fie maʻu ki ha ngaahi ʻekitivitī fakatupulaki te ke fakaʻaongaʻi.

Fokotuʻu ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

Fakaafeʻi ha taha ʻo e fānaú ke ne fai ʻa e fua lotú.

ʻOku Tau Fakahā ʻEtau ʻOfa Kia Sīsū Kalaisí ʻaki haʻatau Ngāue Tokoni ki he Niʻihi Kehé

ʻEkitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá

Kole ki he fānaú ke nau fakahā atu ha founga naʻa nau fakahāʻaki ʻenau ʻofa kia Sīsū Kalaisí he lolotonga ʻo e uike kuo hilí (vakai, lēsoni 36). Tala ange ʻokú ke fie maʻu ke nau toe fanongo ki ha founga ʻe taha te nau lava ai ke fakahāʻaki ʻenau ʻofa kia Sīsū Kalaisi.

Fakamatalaʻi ange ki he fānaú ʻe tokoniʻi kinautolu ʻe he foʻi vaʻinga te nau faí ke mahino ha founga mahuʻinga ʻe taha te tau fakahāʻaki ai ʻetau ʻofa kia Sīsū Kalaisí. Tala ange te ke ngūngū ʻi ha foʻi hiva. Ko ʻenau pehē pē ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e hingoa ʻo e foʻi hivá pea hiki hake honau nimá. ʻE lava pē ke ke taʻofi hoʻo ngūnguú ka ke fehuʻi ange ki ha taha ke ne mateʻi atu ʻa e foʻi hivá, pe ko hoʻo ngūngū ke ʻosi ʻa e foʻi hivá peá ke toki fehuʻi ange.

Ngūngū ʻi he “ʻOku Tau Fiefia ke Tokoni.” Ko ʻene tala atu pē ʻe ha taha ʻa e hingoa ʻo e foʻi hivá peá ke fai ange ʻa e fehuʻi ko ʻení:

ʻEkitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá

  • Ko e hā e meʻa ʻoku lau ki ai ʻa e hivá? (Ki he tokoní.)

Hiki fakamataʻitohi lalahi ʻa e Tokoní ʻi he palakipoé.

Ngūngū ʻi he “Foaki, Tala ʻe he Kiʻi Vaí.” Hili hono mateʻi atu ʻe he fānaú ʻa e hingoa ʻo e foʻi hivá pea fai ange ʻa e fehuʻi ko ʻení:

ʻEkitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá

  • Ko e hā e meʻa ʻoku lau ki ai ʻa e hivá? (Ko e foakí.)

Hiki fakamataʻitohi lalahi ʻa e Foakí ʻi lalo ʻi he Tokoní.

ʻEkitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá

  • Te mou lava ʻo fakakaukau ki ha toe foʻi lea ʻoku ʻuhinga ki he tokoní mo e foakí? (Ko e tauhí. ʻOange ha fanga kiʻi tokoni kiate kinautolu kae ʻoua kuo nau mateʻi atu ʻa e foʻi lea ko ʻení.)

Fakamatalaʻi ange ko hono tauhi ko ia ʻo e niʻihi kehé, ʻoku kau pē ai ʻa e foakí mo e tokoní. ʻOku tau faʻa tauhi ʻa e niʻihi kehé ʻaki ʻetau tokoní mo foakí.

Tefito ʻo e tuí

Tokoni ki he fānaú ke mou lau fakataha ʻa e konga ko ʻeni ʻo e tefito ʻo e tui hono hongofulu mā tolú: “ʻOku mau tui … ʻoku totonu ke fai lelei ki he kakai kotoa pē.”

Folofolá

Lau ʻa e Mōsaia 2:17. Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻeni ko e taimi ko ia ʻoku tau loto fiemālie ai ke ngāue pe tauhi ʻa e kakai kehé, ʻoku tau ʻi he ngāué ai pē ʻa e Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisí. ʻOku tau lava ʻo fakahā ki he Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisi ʻoku tau ʻofa ʻiate kinaua ʻaki haʻatau fetauhiʻaki.

Talanoá mo e fakatātaá

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā 3–63, Ko e Tangata Samēlia Leleí, ʻi he taimi ʻe feʻunga ke fakaʻaliʻali ai he lolotonga hoʻo fai ʻa e talanoá ʻi hoʻo lea pē ʻaʻaú:

Naʻe akonaki ʻa Sīsū ʻo fekauʻaki mo e fetauhiʻakí ʻi he talanoa ko ia ki he tangata Samēlia Leleí. Naʻá ne talanoa ki ha tangata naʻá ne fononga mei Selūsalema ki Selikō. Naʻe ʻohofi ia ʻe ha kau kaihaʻa ʻi he halá ʻo nau ʻave hono valá, taaʻi ia, pea nau liʻaki kuó ne siʻi mei mate. Naʻe haʻu ha taulaʻeiki, pea ʻi heʻene mamata ki he tangata kafó, naʻá ne ʻalu ia ki he kauhala ʻe tahá. Naʻe toe haʻu mo ha tangata Līvai, ʻa ia naʻá ne tokoni ki he kau taulaʻeikí ʻi honau ngaahi fatongiá, peá ne ʻalu foki mo ia ki he kauhala ʻe tahá ke ʻoua naʻá ne tokoni ki he tangata kafó.

Fāifai, naʻe haʻu ha tangata Samēlia, ʻa ia ko e kakai ʻeni naʻe fehiʻa ki ai ʻa e kakai Siú, ʻo ne tuʻu ia ʻo tokoni ki he tangata kafó, ʻo ne fufulu mo lalava ʻa hono ngaahi laveá. Naʻá ne fakaheka ia ki heʻene ʻasí, ʻave ki he fale tali-fonongá, peá ne nofo mo ia ʻi he pō ko iá. ʻI he ʻaho pē hono hokó, naʻe totongi ai ʻe he tangata Samēliá ki he toko taha naʻe ʻaʻana ʻa e fale tali-fonongá peá ne tala ange, kapau ʻe toe fie maʻu ha paʻanga ki hono tauhi ʻo e tangata kafó, te ne toe foki mai ʻo totongi.

Talanoá mo e fakatātaá

  • ʻOku mou pehē ko e hā hono ʻuhinga naʻe fakalaka hake ai pē ʻa e taulaʻeikí ia mo e tangata Līvaí ʻo ʻikai ke na tuʻu ʻo tokoni ki he tangata naʻe kafó? (Mahalo pē ʻe kau ʻeni ki he ngaahi tali ʻe fai atú: Mahalo pē naʻá na fuʻu fakavavevave ki ha faʻahinga meʻa. Mahalo pē naʻá na manavahē ʻi he tangata kafó. Mahalo pē naʻe ʻikai ke na fie kaunoa ʻi he palōpalema ʻa ha toko taha kehe.)

  • Ko e hā nai hono ʻuhinga ʻoku tau faʻa fakalaka ai pē ʻi he kakai ʻoku nau fie maʻu ʻetau tokoní?

Tala ange ʻe lava pē ke hoko ʻa e fānaú ko ha kau Samēlia lelei ʻaki haʻanau tokoni kiate kinautolu ʻoku fie maʻu tokoní. Fakahā ange ha ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻa ia ʻoku fie maʻu ai ʻe ha taha ha tokoni, pea fekau ʻa e fānaú ke nau fakatātaaʻi ʻa e founga te nau lava ai ke tokoní. ʻE lava pē ke ke ngāueʻaki ha ngaahi meʻa ʻoku hoko hangē ko ʻení:

Talanoá mo e fakatātaá

  • ʻOku laku takai ʻi he falikí ha ngaahi meʻa vaʻinga, tangi mo e pēpeé, pea ʻoku feinga ʻa hoʻo fineʻeikí ke teuteu ʻa hoʻomou meʻatokoni efiafí.

  • Naʻe toki hiki mai ki homou kaungāʻapí ha kiʻi taʻahine foʻou. Ko ʻene haʻu ʻaʻana ia mei ha fonua kehe pea ʻikai ke ne poto lelei ʻi hoʻomou leá. ʻOku mataʻi taʻelata ʻi he taimi ʻoku ʻalu ai ʻo vaʻingá.

  • ʻOku haʻu ʻa Kalo ki he lotú ʻi he uike kotoa pē, ka ʻoku ʻikai ke tokanga atu ha taha ia kiate ia. Kuó ne motuʻa, pea ʻokú ne tangutu toko taha maʻu pē, pea ʻokú ne mata mamahi.

  • ʻOku loto mamahi ʻa ho kiʻi tehiná he maumau ʻa e meʻa-vaʻinga ʻokú ne saiʻia taha aí.

Fakamatalaʻi ange ʻoku fiefia ʻa Sīsū ʻi he taimi ʻoku tau loto fiemālie ai ke tokoni ki he niʻihi kehé. Fokotuʻu ange ki he fānaú te nau lava pē ke fai ha ngāue tokoni ki he niʻihi kehé.

ʻOku Tau Lava ʻo Fakahā ʻEtau ʻOfa kia Sīsū Kalaisí ʻaki haʻatau Ngāue ʻi Hono Siasí

Fakaʻaliʻali ʻa e laʻi taá

Fakamatalaʻi ange ʻoku toko lahi ʻa e kakai ʻi he Siasí ʻoku nau ngāue maʻa Sīsū Kalaisi ʻaki haʻanau tokoni ki he kakai kehé ʻi he uike kotoa pē, hangē ko e kau faiako Palaimelí, kau fai hivá, kau tā pianó, kau taulaʻeikí mo e kau tīkoni ʻoku nau fakahoko ʻa e ouau sākalamēnití, pea mo ha ngaahi ngāue kehe pē.

Kapau ʻe lava peá ke fakaʻaliʻali ʻa e laʻi tā ʻo e pīsopé pe palesiteni fakakoló ʻi heʻene kei siʻí, kae ʻoua pē te ke fakahā ange pe ko hai ia.

Fakamatalaʻi ange ko e laʻi tā ʻeni ʻo ha tamasiʻi naʻá ne tupu hake ʻo hoko ko ha toko taha mahuʻinga ʻi homou uōtí pe koló. Tala ange ko ha toko taha ia ʻokú ne tokoni fiefia ki he kakai ʻi homou uōtí pe koló ʻi he uike kotoa pē.

Fakamatala ʻa e faiakó

Tala ange ko e fakamatala ko ʻeni ʻokú ke maʻú ko e fakamatala ia ki ha tangata ʻoku nau ʻiloʻi lelei. Tala ange naʻá ne ngāue tokoni ki ha niʻihi kehe ʻi heʻene kei siʻí. Tuku ke mateʻi atu ʻe he fānaú pe ko hai ia. Kapau ʻe fie maʻu peá ke ʻoange mo ha fanga kiʻi fakamatala kehe kae ʻoua pē kuo nau mateʻi atu ʻo tonu. (Hangē ko ʻení: ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke tau fili ki he totonú; ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ʻi he taimi ʻoku ʻi ai ai haʻatau ngaahi palōpalemá; ʻoku tau ʻave ʻetau vahehongofulú kiate ia.)

Fakamatalaʻi ange ʻoku foaki ʻe he pīsopé ʻa e ngaahi houa lahi ke ngāue tokoni ai ki he kau mēmipa ʻo e uōtí ʻi he uike taki taha. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi heʻene tokoni ʻi he ʻaho Sāpaté ka ʻi he ngaahi ʻaho kehe pē foki ʻo e uiké.

Fakamatala ʻa e faiakó

  • Ko hai ʻoku toe tauhi ki ai ʻa e pīsopé ʻi heʻene tauhi ʻa e kakai ʻi hono uōtí? (Ko e ʻOtuá.)

  • Ko hai ʻoku fakahā ki ai ʻe he pīsopé ʻa ʻene ʻofa ʻi heʻene tauhi mo ngāue tokoni ko ʻení? (Ko Sīsū Kalaisi pea mo e kakai ʻi hono uōtí.)

Hiva

Fekau e fānaú ke nau hivaʻi pe lau ʻa e lea ʻo e “Our Bishop.”

Busy as a man can be,

He’s our bishop.

He finds time to talk to me;

He’s our bishop.

Always kindly words he’ll say

To the children ev’ry day.

Let us help him ev’ry way;

He’s our bishop.

Cheerful as he serves the Lord,

He’s our bishop.

He’s the father of our ward;

He’s our bishop.

He helps us to do the right

In our Heav’nly Father’s sight.

We love him with all our might;

He’s our bishop.

Fakamatala Fakanounoú

ʻEkitivitií

Fakamatalaʻi ange ki he fānaú te ke fie maʻu ke nau ʻai haʻanau meʻaʻofa ko e fakamālō ki he pīsopé koeʻuhí ko e ngaahi houa lahi kuó ne fakamoleki ke ngāue tokoni ai maʻanautolú. Tufa ke taki taha ʻa e fānaú ha matalaʻiʻakau, peni vahevahe pea mo ha meʻa inu (straw) pe kiʻi vaʻakau. Kole ange ke nau tohiʻi pe tā ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e matalaʻiʻakaú ha founga te nau lava ke fakahāʻaki ʻenau ʻofa kia Sīsū Kalaisi pea fakamoʻoni ai honau hingoá. ʻOsi ko iá pea fakapipiki leva ki he meʻa inú pe vaʻakaú ke hoko ko hano kau.

Ko ʻene ʻosi kotoa pē hono fai ʻeni ʻe he kalasí pea ke tānaki mai ʻa e peni vahevahé mo e tepí peá ke fekau ʻa e fānaú ke nau taki taha fokotuʻu ʻene matalaʻiʻakaú ʻi he vaasi pe foʻi hina naʻá ke haʻu mo iá. Mou fili pē mo e kalasí ha taha ke ne ʻalu ʻo ʻave ʻa e ngaahi matalaʻiʻakau pepa ko ʻení ki he pīsopé ʻi he ʻosi ʻa e kalasí.

Fakaafeʻi ha taha ʻo e fānaú ke ne fai ʻa e lotu tukú.

Ngaahi ʻEkitivitī Fakatupulakí

Fili mei he ngaahi ʻekitivitī ko ʻení ʻa e ngaahi ʻekitivitī ʻe ʻaonga taha ki hoʻo kalasí. ʻE lava pē ke ke fakaʻaongaʻi kinautolu ʻi he loto lēsoní, pe ko hano fakamanatu pe fakamatala fakanounou ʻo e lēsoní. Vakai, “Taimi Kalasí” ʻi he “Ko e Ngaahi Tokoni maʻá e Faiakó” ke maʻu mei ai ha ngaahi fakahinohino kehe.

  1. Fai ʻa e talanoa kau kia Hiipa J. Kalānité, ʻa ia ko e palesiteni ia hono fitu ʻo e Siasí, pea mou aleaʻi e founga naʻá ne ngāue mo tokoni ai ki he niʻihi kehé.

    Naʻe mālōlō pē ʻa e tangataʻeiki ʻa Hīpá ʻoku kei ʻaho hiva pē hono taʻu motuʻá. Naʻe fuʻu masiva ʻaupito ʻene fineʻeikí peá ne faingataʻaʻia he feinga ke tauhi ia mo ʻene kiʻi tamá. Naʻá ne maʻu ha sēniti ke tauhiʻaki kinaua mei heʻene tuitui sea mo ʻai ke nofo totongi ʻa honau falé. Ko e taimi ʻe niʻihi naʻe fuʻu lahi ʻene tuitui taʻe mālōloó ʻo ʻikai ke ne toe mei lava ke malaki ʻa e mīsini malaki motuʻa ko ʻeni naʻá ne ngāueʻakí. Naʻe faʻa totolo mai ʻa Hiipa ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻi he lalo mīsiní ʻo tokoni kiate ia ʻi hono malaki ʻa e meʻa malaki ʻo e mīsiní. Naʻe fuʻu momoko ʻaupito ʻa Sōleki Siti ʻi he ngaahi faʻahitaʻu momokó pea ko e kiʻi kote motuʻa pē mo manifi naʻe tui ʻe Hiipa ke ne māfana aí. Naʻá ne fakaʻamu ange pehē mai naʻe ʻi ai hano kiʻi kote māfana ka naʻá ne ʻosi ʻiloʻi naʻe ʻikai ke feʻunga ʻena sēnití ke kumiʻaki haʻana meʻakai. Naʻe fiefia lahi ʻa Hiipa ʻi he hokosia ʻa hono ʻaho fāʻeleʻí he ne ʻoange ai ʻe heʻene fineʻeikí ha kote naʻá ne tuitui. Naʻe hoko ʻa hono koté ko ʻene koloa mahuʻinga tahá ia. Hili mei ai ha ngaahi uike siʻi, naʻe fakavavevave atu ai ʻa Hiipa ʻo fai e fekau ʻa e fineʻeikí ʻo ne sio ai ki ha kiʻi tamasiʻi ʻi hono toʻú pē ʻoku mate he mokosiá. Naʻe tui pē ʻe he kiʻi tamasiʻí ha kiʻi kofu fakamāfana manifinifi, pea naʻe manatu ʻa Hiipa ki he ongo naʻá ne maʻu ʻi he taimi naʻe ʻikai ai ke ʻi ai hano kote māfaná. Naʻá ne vete leva hono kote foʻoú ʻo ʻoange ki he kiʻi tamasiʻí ke ne tui. Naʻá ne tala ange ke ne maʻu ʻe ia ʻa e koté he ʻoku ʻi ai pē hono kote ia ʻoʻona ʻe taha ʻi ʻapi.

    ʻE lelei kapau te ke ʻai ke fakatātaaʻi ʻe he fānaú ʻa e talanoá pea nau fakamatalaʻi ʻa e ongo naʻe maʻu ʻe he toko taha taki taha naʻa nau fakatātaaʻí.

  2. Fekau e fānaú ke nau nofo fuopotopoto pea nau paasi takai ha foʻi pulu pe ha faʻahinga meʻa molū pē ka ke ngūngū ʻi he “ʻOku Tau Fiefia ke Tokoni.” Ko e toko taha ko ia ʻokú ne pukepuke ʻa e foʻi pulú ʻi he taimi ʻoku tuku ai hoʻo ngūnguú, te ne fakamatala ki ha founga te ne lava ke tokoni ai ki ha taha. Fakapapauʻi ʻoku maʻu ʻe he toko taha kotoa pē ʻi he kalasí ha faingamālie ke ne fakamatala ai ki ha founga te ne lava ke fai ai ha tokoni.

  3. Pineʻi pe fakapipiki ha ngaahi mata malimali ki he fānaú ki muʻa pea nau toki mavahe mei he lokiakó, kae fulihi ʻa e matá ia ke hanga ki lalo. Tala ange ko ʻenau fai pē ha faʻahinga ngāue tokoni maʻaha taha pea nau fulihi leva ʻa e mata fiefiá ke tuʻu tonu.

Paaki