Ngaahi Tohi Lēsoni Palaimelíi mo e Taimi Fevahevaheʻakí
Lēsoni 40: Ko e Lotu ʻi Fale Lotú


Lēsoni 40

Ko e Lotu ʻi Fale Lotú

Taumuʻá

Ke fakamālohia e loto holi ʻa e fānaú ke nau lotu ʻi fale lotú.

Teuteú

  1. Lau mo ako ʻi he faʻa lotu ʻa e ʻEkesōtosi 20:8 pea mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:12.

  2. Teuteuʻi mai ha foʻi fetuʻu ʻoku tapa fā ʻo hangē ko ia ʻoku hā atu ʻi he fakatātaá. Faʻo ia ki he kiʻi tangai pepá ke fakaʻaongaʻi ʻi he foʻi vaʻingá.

    ʻĪmisi
    star

    Lotú

    Lotu

    Hiva

    Sākalamēnití

    Fanongo

  3. Teuteu ke tokoniʻi e fānaú ʻi hono hivaʻi pe lau ʻa e lea ʻo e “When I Go to Church” (Children’s Songbook, p. 157).

  4. Ngaahi nāunau ʻoku fie maʻú:

    1. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava.

    2. Tangai pepa.

    3. Fakatātā 3–25, Ko e ʻAlu ki he Lotú; fakatātā 3–59, Ko Hono Tufa ʻo e Sākalamēnití (62021 900); fakatātā 3–64, Ko e Lotu ʻi he Fale Lotú; fakatātā 3–65, Ko e Hiva ʻi he Lotú; fakatātā 3–66, Ko e Fakafanongo ki he Lotú; fakatātā 3–67, Ko Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo.

    4. Sioka, palakipoe, mo e meʻa tāmate palakipoe.

  5. Teuteu ʻa e ngaahi meʻa ʻe fie maʻu ki ha ngaahi ʻekitivitī fakatupulaki te ke fakaʻaongaʻi.

Fokotuʻu ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

Fakaafeʻi ha taha ʻo e fānaú ke ne fai ʻa e fua lotú.

Kapau naʻá ke poupouʻi e fānaú ke nau fai ha faʻahinga meʻa he lolotonga ʻo e uiké pea mou vakaiʻi ia.

Ko e ʻAho Makehe ʻa e ʻAho Sāpaté

ʻEkitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá

Tokoni ki he fānaú ke mou hivaʻi pe lau ʻa e “When I Go to Church.”

I always have a happy feeling

When I go to church.

The organ plays so soft and sweet;

I tiptoe softly to my seat.

My teachers and my friends I greet

When I go to church.

I like to raise my voice in singing

When I go to church.

I fold my arms and bow my head,

Then listen while the prayer is said;

I do not talk but think instead

When I go to church.

I learn about my Heav’nly Father

When I go to church.

I thank him for each flow’r and tree,

For home and friends and family,

For all the lovely things I see

When I go to church.

Fakamatalaʻi ange naʻe ʻafioʻi pē ʻe he Tamai Hēvaní ia ʻoku tau fie maʻu ha taimi ʻi he uike taki taha ke tau ako ai ke toe lahi ange ʻo kau kiate ia pea mo Sīsū Kalaisi. Naʻá ne ngaohi ʻa e ʻaho Sāpaté ke hoko ia ko ha ʻaho makehe maʻatautolu, ko e ʻaho ke tau ō ai ki he houalotu sākalamēnití pea mo e Palaimelí. Ko hono finangaló ke hoko ʻa e ʻaho Sāpaté ko ha ʻaho fakafiefia, ko ha ʻaho ke tau hanganaki atu ki ai mo e fiefia. Ko e taimi ʻoku tau fili ai ke tau ʻalu ki he lotú, ko ʻetau fili ia ki he totonú.

Ko ha Feituʻu Makehe ʻa e Fale Lotú

Talanoá mo e fealēleaʻakí

Fai ki he fānaú ʻa e talanoa ki he tamasiʻi ko ia naʻe ʻi ai ʻa ʻene palōpalemá ʻo tupu ai ʻa e ʻikai ke toe mei ʻalu ki he lotú. Ko hono hingoá ko Voni Fetasitouni ʻa ia naʻá ne hoko ki mui mai ko e Taki Māʻolunga. Kamataʻaki ʻa e talanoá hoʻo fakamatalaʻi ange naʻe fuʻu masiva ʻaupito ʻa e fāmili ʻo Voni Fetasitouní ʻi he taimi naʻá ne kei siʻisiʻi aí, pea naʻe ʻikai ke lava ke fakatau ha vala feʻunga.

“Naʻe ʻi ai hoku hoaʻi sū naʻá ku faʻa tui pē ki he lotú. Naʻe ʻikai ke kau ia ʻi he sū lelei tahá. Naʻe ʻi ai ʻa e ʻū avaava ʻi he lalo suú, ko ia naʻá ku kosi mai leva ha pepa [mei he puha meʻakaí] ʻo fakahū ia ʻi loto ke tapuniʻiʻaki ʻa e avá. Ko ʻeku ʻalu ko ē ki he lotú kuo pau pē ke u tangutu ʻo tuku fakalelei hoku ongo vaʻé ʻi he falikí. Naʻe ʻikai ke u fie hiki hake ha vaʻe ʻe taha naʻa sio mai ha taha [ki he hingoa ʻo e puha meʻakaí] ʻoku ʻasi atu hoku lalo suú. Pea te u fai pehē maʻu pē ʻi heʻeku ʻalu ki he lotú, pea naʻe sai pē ʻa e meʻa kotoa ia tukukehe ʻa e taimi naʻe taʻeʻaonga ai hoku suú. Naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi pe ko e hā e meʻa te u faí. Naʻá ku manatuʻi ko e ʻaho Tokonaki ʻeni, peá u fakakaukau pē ʻo pehē, ‘Kuo pau ke u ʻalu ki he lotú. ʻOku ou hoko ko ha toko taha mahuʻinga ʻi heʻeku ʻi he lotú. ʻOku ou manatuʻi pē ʻi heʻeku fakakaukau ki aí, pea ne u ʻalu ʻo kumi ha kiʻi puha sū naʻe foaki mai ʻe homau kaungāʻapí maʻamautolu. Naʻá ku hua ʻa e puhá ni, ka ko e hoaʻi sū pē ia ʻe taha naʻe feʻunga ʻi hoku vaʻé… Ko e ongo hoaʻi sū fakafefine ia ʻoku tui ʻe he kau nēsí. Naʻá ku fakakaukau ʻo pehē, ‘ʻE lava fēfē ke u tui ʻeni? Te nau hanga ʻo kataʻi au ʻi he lotú.’ Ko ia naʻá ku fakakaukau leva he ʻikai ke u tui ʻa e sū ko iá pea he ʻikai pē ke u ʻalu au ki he lotú.”

Talanoá mo e fealēleaʻakí

  • Ko e hā hoʻo ongo ʻo kapau ko Voni Feteasitouni koe?

  • Ko e hā ʻa e meʻa naʻá ke mei faí?

Tuku ke tali atu ha toko lahi peá ke hoko atu ʻa e talanoá:

“Naʻá ku nofo pē ʻo fakakaukau ʻi he pō ko iá pea mo e pongipongi hono hokó… Naʻá ku ʻilo naʻe totonu ke u ʻalu!… Naʻá ku fakakaukauʻi leva ʻa e meʻa te u faí. Te u lele pongipongia pē ki fale lotú ʻo tangutu ofi pē ki muʻa ʻoku teʻeki ke ʻalu ange ha taha. Naʻá ku fakakaukau ʻo pehē, ‘Te u mono hoku ongo vaʻé ʻi he lalo seá ke ʻoua naʻa sio ki ai ha taha, pea te u talitali kae ʻoua kuo ʻosi ʻa e kakaí he ʻalu. Ko ʻenau ʻalú pē te u lele oma mai leva ki ʻapi, ʻa ia ko e ʻosi ia ha haafe houa mei ai.’ Ko ʻeku palaní ia. Naʻá ku lele oma ki fale lotu ʻi he haafe houa ki muʻa pea kamata ʻa e lotú pea naʻá ku hao. Naʻe teʻeki ke ʻi ai ha taha ia ai, ko ia naʻá ku ʻai hoku vaʻé ki mui ʻi he lalo seá. Taimi siʻi pē kuo kātoa ai ʻa e toko taha kotoa pē, pea fakafokifā pē kuo pehē mai ha toko taha ia, ‘Te tau vahevahe kalasi he taimí ni.’ Kuo ngalo ia ʻiate au ʻe fai ʻa e vahevahe kalasí…. naʻá ku fuʻu faingataʻaʻia ʻaupito. Naʻe haʻu ʻa e kau fakanofonofó ʻo aʻu mai ki homau seá pea naʻe tuʻu ki ʻolunga ʻa e toko taha kotoa pē ʻo ʻalu ki he kalasí. Ka naʻá ku tangutu pē au ia. Naʻe ʻikai ke u toe lava ʻo ngaue. Naʻá ku ʻilo he ʻikai pē ke u lava ʻo tuʻu naʻa sio mai ha taha ki hoku suú. Ka naʻe mālohi ʻa ʻeku fie ʻalu ʻo feohi mo e niʻihi kehé. Naʻe hangē ia ʻoku tuʻu maʻu ʻa e fakatahaʻangá kae ʻoua pē kuó u ngaué, ko ia naʻá ku ngaue leva. Naʻá ku tuʻu ki ʻolunga ʻo muimui ʻi he kalasí ki homau lokiako ʻi laló.

“Mahalo pē naʻá ku ako ʻi he ʻaho ko ʻení ʻa e lēsoni mahuʻinga taha kuó u ako ʻi heʻeku moʻuí. Naʻá ku ʻalu hifo ki he loki akó pea naʻe fekau ʻe he faiakó ke mau nofo meimei fakafuopotopoto. Naʻá ku ongoʻi he taimi ko iá ʻoku taki fute ʻe ua ʻa e fālahi ia ʻo hoku ongo suú. He ʻikai ke u lava ʻo fakamatalaʻi atu ʻa ʻeku maá. Ka ʻokú ke ʻilo ha meʻa, naʻá ku tangutu pē ʻo fakaongoongo, ka naʻe ʻikai ha taha ia ʻi he fānau taʻu valu mo hiva ʻi he kalasí ʻe kata mai kiate au. Naʻe ʻikai pē ke sio mai ha taha ia kiate au. Naʻe ʻikai ke tuhu ha taha ia ki hoku ongo suú. Naʻe ʻikai ke sio ki ai ʻa e faiakó ia. Naʻá ku nofo pē ʻo sio. Naʻá ku siofi ʻa e toko taha kotoa pē naʻa ʻoku sio mai ha taha kiate au…. ʻIo, naʻa nau ʻosi sio mai ki he hoaʻi sū fakaneesi naʻá ku tui ki he lotú. Ka naʻe ʻikai pē ke kataʻi au ʻe ha taha” (Vaughn J. Featherstone, “Acres of Diamonds,” ʻi he Speeches of the Year, 1974 [Provo; Brigham Young University Press, 19755] pp. 351–52).

Talanoá mo e fealēleaʻakí

  • Ko e hā nai hono ʻuhinga naʻe loto fiemālie ai pē ʻa Voni Fetasitouni ke ne tui ʻa e hoaʻi sū fakanēsí ki he lotú ʻi heʻene kei siʻí? (Koeʻuhí he naʻá ne fie maʻu lahi ke ne ʻalu ki he lotú.)

Fakamatalaʻi ange ko e kiʻi tamasiʻi siʻisiʻi ko ʻeni ko Voni Fetasitouní naʻá ne ʻosi ʻiloʻi ʻa hono mahuʻinga ke ne ʻalu ki he lotú. Naʻá ne fiefia ke ʻalu ki he lotú ʻi he uike kotoa pē, neongo naʻe ʻikai ke lava ʻe hono fāmilí ke fakatau ange ha sū lelei ke ne tui. Naʻá ne fakakaukau ʻoku mahuʻinga ange kiate ia ke ne ʻalu ki he lotú, neongo naʻe ʻikai ke ʻi ai hano sū lelei.

ʻOku Tau ʻAlu ki he Lotú ke Tau Hū ai ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi

Palakipoé mo e ngaahi fakatātaá

Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻalu ʻa e fānau tangata mo fefiné mo ʻenau ngaahi mātuʻá ki he lotú ʻi he Sāpate taki taha ʻi māmani hono kotoa. Ko e taimi ʻoku tau ʻalu ai ki he lotú pea tau kau ki ai ʻaki ʻetau fakafanongo mo akó, ʻa ia ko ʻetau hū ia ki he Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisi. Fakamatalaʻi ange ko ʻenau ʻalu ia ʻo lotú.

Hiki fakamataʻitohi lahi ʻi he palakipoé ʻa e Lotú.

Tala ange ʻoku lahi ʻa e ngaahi founga ʻoku tau lava ke lotu ai ʻi he fale lotú. Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā 3–59, Ko Hono Tufa ʻo e Sākalamēnití.

Fakamanatuʻi ange ki he fānaú ko e taimi ʻoku tau toʻo ai ʻa e sākalamēnití ʻoku tau manatu ai kia Sīsū Kalaisi. Kapau kuo ʻosi papitaiso kitautolu, ʻoku tau fakafoʻou ai ʻetau fuakavá ke tau manatu maʻu ai pē kiate ia mo talangofua ki heʻene ngaahi fekaú. Ko hono maʻu ʻo e sākalamēnití ko e taha ia ʻo e ngaahi founga mahuʻinga taha ʻo ʻetau hū pe lotu ʻi fale lotú.

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā 3–65, Ko e Hiva ʻi he Lotú, ʻo hoko atu pē ki he fakatātā ʻo e sākalamēnití.

Folofolá

Fakamahinoʻi ange ko e taimi ko ia ʻoku tau hivaʻi ai ha himi ʻoku ongoʻí, ʻoku tau fakahā ai ʻetau ʻofa ki he Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisi. Kapau ʻoku ʻikai ke tau hiva, ʻoku mole meiate kitautolu ʻa e faingamālie pe lotu ke hū ai kiate kinauá.

Lau ki he fānaú ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:12. Hanga ʻo fakamamafaʻi heni ʻoku fiefia ʻa e Tamai Hēvaní ʻi he taimi ʻoku tau hivaʻi ai ʻa e ngaahi himí mo e ngaahi hiva toputapú kiate iá.

ʻEkitivitī ʻaki ʻa e fakatātaá

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā 3–64, Ko e Lotu ʻi Fale Lotú, ʻo hoko atu pē ki he fakatātā ʻo e hivá.

Fakamatalaʻi ange ʻoku tau fanongo ki he ngaahi lotu lahi ʻi he taimi ʻoku tau ʻi he lotú aí. Fakamanatuʻi ki he fānaú ʻoku totonu ke tau kuikui ʻi he taimi ʻoku fai ai ʻe ha taha kehe ʻa e lotú, pea tau punou hotau ʻulú mo fakafanongo ki he fakalea ʻo e lotú.

ʻEkitivitī ʻaki ʻa e fakatātaá

  • Ko e hā e meʻa ʻoku tau leaʻaki ʻi he ʻosi ʻa e lotú? (Ko e ʻēmeni.)

  • Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku tau lea ʻēmeni aí? (Ke fakahā ʻoku tau loto mo poupou ki he meʻa naʻe leaʻaki ʻi he lotú.)

Fakamahino ange ʻoku lava ke tau lotu fakalongolongo pē ʻi he taimi ʻoku fai ai ʻa e sākalamēnití. Lolotonga ʻa ʻetau fakakaukau kia Sīsū Kalaisí, ʻe lava pē ke tau kole ki he Tamai Hēvaní ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau fili ki he totonú mo talangofua ki he ngaahi fekaú.

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā 3–66, Ko e Fakafanongo ʻi he Lotú, ʻo hoko atu pē ki he fakatātā ʻo e lotú.

ʻEkitivitī fealēleaʻakí

ʻEkitivitī fealēleaʻakí

  • Te tau lava fēfē ʻo fakahā ʻoku tau fakafanongo ʻi he lotú? (ʻAki ʻetau tangutu ʻo loto-ʻapasia, ʻoua ʻe talanoa, pea mo e sio ki he toko taha ʻoku leá pe faiakó.)

Fakatukupaaʻi e fānaú ke nau fakahā mai ha niʻihi ʻo e kakai ʻoku totonu ke tau fakafanongo ki ai lolotonga ʻetau ʻi he lotú. Fakahinohinoʻi kinautolu ke nau ʻai hake ki ʻolunga ʻa e foʻi tuhu ʻe taha ki he foʻi fakakaukau taki taha ʻoku fakahā maí. Mahalo pē ʻe kau ʻi he ngaahi talí ʻa e ngaahi meʻá ni: ha toko taha ʻoku lea ʻi he Palaimelí pe ʻi he houalotu sākalamēnití, talavou ʻokú ne tāpuakiʻi e sākalamēnití, toko taha ʻoku lotu ʻi he kalasí pe ʻi he fakatahaʻangá, pea mo e faiakó.

Talanoá

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā 3–67, Ko Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo. Tala ange ko e palōfita mo e Palesiteni ia hono hongofulu mā ua ʻo e Siasí. Fai ʻa e talanoa ko ʻení ʻo kau kiate ia.

Naʻe kei siʻi ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ʻi he taimi naʻá ne fanongo ai ki ha lea ʻa ha taki ʻo e Siasí ʻi Sōleki Siti ʻo fakahā ki he kāingalotú ke nau lau ʻa e folofolá. Naʻá ne toki fakatokangaʻi ai kuo teʻeki ke ne lau ʻa e Tohi Tapú, ko ia naʻá ne fokotuʻu leva ha taumuʻa te ne lau ia.

Naʻe haʻu ʻa Sipenisā ki honau ʻapí ʻo kaka hake ki hono kiʻi loki ʻi ʻolungá ʻo ne tutu ʻene kiʻi maama loló pea kamata ke ne lau he pō pe ko iá ʻa e ngaahi ʻuluaki vahe ʻo e tohi ʻa Sēnesí. Neongo naʻe faingataʻa, ka naʻá ne ʻiloʻi kapau naʻe lava ke fai ia ʻe he niʻihi kehé, tā te ne lava pē mo ia ke ne lau.

Hili mei ai ha taʻu ʻe taha, kuó ne lau hano vahe kotoa ʻi he Tohi Tapú. ʻI he ʻosi ʻene laú, naʻá ne ongoʻi lelei moʻoni ʻi heʻene fokotuʻu haʻane taumuʻa peá ne lavaʻi ia. (Vakai, Spencer W. Kimball, “Planning for a Full Abundant Life,” Ensign, Mē 1974, p. 88.)

Talanoá

  • Ko e hā nai hono ʻuhinga naʻe fakakaukau ai ʻa Sipenisā W. Kimipolo ke ne lau ʻa e Tohi Tapú? (Koeʻuhí he naʻá ne fanongo ki ha lea ʻa ha taha ʻi he lotú ʻo ne fokotuʻu ange ʻoku totonu ke lau ʻe he toko taha kotoa pē ʻa e folofolá.)

  • Ko e hā ha meʻa kuó ke fanongo hono leaʻaki ʻe ha taha ʻi he lotú ʻa ia naʻá ke saiʻia ai pe tokoni kiate koe ʻi hono tauhi ʻo ha fekau pe toe lahi ange ai hoʻo ako ʻo kau ki he ongoongoleleí?

Fakamatala Fakanounoú

Foʻi vaʻinga

Fakaʻaliʻali ʻa e foʻi fetuʻu naʻá ke ʻosi teuteuʻi maí. Fakamatalaʻi ange ko e founga ʻe fā ʻo e lotú ʻa ē naʻá ke ʻosi akoʻi ange ʻi he ʻahó ni kuo ʻosi tohiʻi ai. Fakamatalaʻi ange te ke faʻo ʻa e foʻi fetuʻú ʻi ha loto tangai pepa pea ʻe ʻi ai ʻa e faingamālie ʻo e toko taha taki taha ke ne toʻo ki tuʻa ʻa e foʻi fetuʻú mei he loto tangaí. Te nau tali leva ʻa e ngaahi fakamatala ko ʻeni fekauʻaki mo e tapa ʻo e foʻi fetuʻú ʻa ē ʻoku nau puké.

Ko ha ngaahi fakamatala ʻeni ʻoku fokotuʻu atu. Fai ʻa e fehuʻi tatau ʻi he taimi kotoa pē ʻoku fili ai ʻa e tapa tatau ʻo e foʻi fetuʻú. Koeʻuhí he ʻoku lahi ʻa e ngaahi tali kehekehe ki he fakamatala taki taha, ʻe lava pē ke toutou fai ʻa e foʻi vaʻingá koeʻuhí ke maʻu ai ʻe he tamasiʻi mo e taʻahine taki taha ha ngaahi faingamālie lahi ke nau kau ai. Fakafanongo: Ko hai ha kakai ʻoku totonu ke tau fakafanongo ki ai ʻi he lotú? (Ko e kau pīsopé, taulaʻeikí ʻokú ne tāpuakiʻi ʻa e sākalamēnití, kāingalotu ʻoku nau lea pe malangá mo e kau faiako Palaimelí.)

Hivá: Tala mai ha foʻi hiva ʻe taha ʻokú ke saiʻia hono hivaʻaki ʻi he lotú. (ʻOku lelei kapau te ke fie maʻu ke hivaʻi ʻe he kalasí ʻa e foʻi hiva kuo fili ʻe he tamasiʻí pe taʻahiné.)

Lotú: Tala mai ha taimi ʻe taha ʻoku tau fai ai ha lotu ʻi fale lotu. (Ko e fua lotú, tāpuakiʻi ʻo e maá, tāpuakiʻi ʻo e vaí, ko e lotu tukú, lotu liló, pe fua lotú mo e lotu tuku ʻi he Palaimelí.)

Sākalamēnití: Tala mai ha meʻa ʻe taha te ke lava ke fai he lolotonga ʻa e sākalamēnití.

Fakamoʻoni ʻa e faiakó

Fai hoʻo fakamoʻoní ʻe lava ke maʻu ha ngaahi tāpuaki ʻo e nonga, tupulaki ʻa e mahino fekauʻaki mo e ongoongoleleí, pea mo e ofi ki he Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisi, ʻi heʻetau fili ke tau lotu pe hū ʻi he founga totonú. Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau toe fakafanongo fakalelei ange ʻi he houalotu hono hokó.

Fakaafeʻi ha taha ʻo e fānaú ke ne fai ʻa e lotu tukú.

Ngaahi ʻEkitivitī Fakatupulakí

Fili mei he ngaahi ʻekitivitī ko ʻení ʻa e ngaahi ʻekitivitī ʻe ʻaonga taha ki hoʻo kalasí. ʻE lava pē ke ke fakaʻaongaʻi kinautolu ʻi he loto lēsoní, pe ko hano fakamanatu pe fakamatala fakanounou ʻo e lēsoní. Vakai, “Taimi Kalasí” ʻi he “Ko e Ngaahi Tokoni maʻá e Faiakó” ke maʻu mei ai ha ngaahi fakahinohino kehe.

  1. Teuteuʻi mai ha holoholo kuo nonoʻo ʻi hono tuliki ʻe tahá ha foʻi fakamaʻu. Tala ange ki he fānaú te ke tuku ange ʻa e holoholó ke tō ki lalo. Tala ange ke hiki honau nimá kapau ʻoku nau ongoʻi ʻene toó. Fakamālō kiate kinautolu naʻe hiki honau nimá he naʻe lelei ʻaupito ʻenau fanongó. Toʻo ʻa e foʻi fakamaʻú mei he holoholó pea toe tukuange ke tō. Kole ki he fānaú ke nau hiki honau nimá pe naʻa nau ongoʻi ʻene tō ko ʻení.

    Tala ange ki he fānaú ʻoku totonu ke nau fakafanongo fakalelei maʻu pē ʻo hangē ko ʻenau fakafanongo ko ia ki he tō ʻa e holoholó. Ko e taimi kotoa pē ʻoku tuʻu hake ai ha taha ke lea kiate kinautolu, ʻo tatau ai pē pe ko e pīsopé, pe palesiteni ʻo e Palaimelí, pe ko ha taha pē ʻi he Palaimelí ʻoku leá, ʻoku fie maʻu ia ke nau fakafanongo. Ko ʻene tuʻu pē ʻa ʻenau faiako Palaimelí ʻi muʻa ʻiate kinautolu ʻi honau ngaahi lokiakó, ko e fakaʻilonga ia ke nau fakafanongo koeʻuhí ke nau lava ʻo ongoʻi ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he faiakó. Fakamanatu ange ki he fānaú ʻoku totonu ke ʻoua ʻaupito naʻa nau taʻe fanongo mo ongoʻi ha meʻa ʻoku mahuʻinga, ko ia ai, ʻoku totonu ke nau fakafanongo fakalelei ki he meʻa ʻoku leaʻakí.

  2. Fai ʻa e talanoa ko ʻení:

    Naʻe manako ʻa Kēleni ke ʻalu ki he Palaimelí. Naʻe fehuʻi ange ʻe heʻene tangataʻeikí ʻi he ʻaho Sāpate ʻe taha, “Kēleni, ko e hā e meʻa naʻá ke ako ʻi he Palaimelí he ʻaho ní?” Naʻe kiʻi fakakaukau siʻi ʻa Kēleni peá ne pehē ange, “ʻOku ʻikai ke u manatuʻi ia ʻe au.” Lolotonga ʻene fakakaukaú, naʻá ne manatuʻi hake ʻa ʻene nofo pē he taimi Palaimelí kakato ʻo fakakaukau atu ki ha fakalata ʻa e paati ʻa Seli ʻi hono ʻaho fāʻeleʻí ʻi he ʻaho hono hokó. Naʻe ʻikai pē ke fanongo ia ki ha meʻa ʻi he Palaimelí!

    Naʻe pehē ange ʻe heʻene tangataʻeikí, “ʻE Kēleni, ʻoku ou fiefia hoʻo ʻalu ki he Palaimelí, ka ʻokú ma toe fie maʻu foki mo hoʻo faʻeé ke ke loto-ʻapasia lolotonga hoʻo ʻi aí.”

    “Ka naʻá ku fakalongolongo pē au ia tangataʻeiki!”

    “ʻOku ou fiefia naʻá ke fakalongolongo Kēleni, ka ko e konga pē ia ʻo e loto- ʻapasiá. ʻOku toe fie maʻu foki ke ke fakafanongo mo ke kau ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku faí. Ko e taimi ko ia ʻoku fai ai ʻa e lotú, ʻoku totonu ke ke fakafanongo ki ai ʻo hangē pē ʻokú ke fai ʻa e lotú, ʻosi ko ia peá ke pehē, ʻēmeni. Taimi ʻokú ke hiva aí, ʻoku totonu ke ke fakafanongo ki he lea ʻo e hivá. ʻOku totonu ke ke fakafanongo fakalelei ki hoʻo faiakó. Ko e taimi ko ē ʻokú ke kau ai ki he meʻa kotoa ʻoku fai ʻi he Palaimelí, te ke ongoʻi ʻokú ke ofi ki he Tamai Hēvaní. Ko e loto-ʻapasiá ia.

  3. Kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻi hoʻo kalasí ʻoku ʻikai ke haʻu ki he Palaimelí pe kiʻi māmālohi pē, mou hanga ʻo teuteuʻi ha kiʻi tohi mo e kalasí ke ʻave ki he toko taha ko iá. Tuku ke tokoni atu ʻa e kalasí ʻaki ʻenau fokotuʻu atu ha ngaahi meʻa ʻoku nau fai ʻi he lotú ʻa ia naʻe ʻikai ke kau ki ai ʻa e toko taha ko ʻení. Tohiʻi hifo he kiʻi tohí hoʻomou ʻofa kiate ia ʻi he ʻikai ke mou sio ki ai ʻi he kalasí. Fekau ke fakamoʻoni ai ʻa e toko taha kotoa pē ʻi he kalasí. ʻAve leva ʻa e tohí ki he toko taha ʻoku fai ki aí.

  4. Tokoni ki he fānaú ke nau hivaʻi pe lau ʻa e lea ʻo e “The Chapel Doors” (Children’s Songbook, p. 156).

    The chapel doors seem to say to me,

    “Sh, be still.”

    For this is a reverent place to be,

    “Sh, be still.”

    We gather here on the Sabbath day

    To learn of Jesus, to sing and pray.

    So when we come through the chapel doors,

    “Sh, be still.”

Paaki