Ngaahi Tohi Lēsoni Palaimelíi mo e Taimi Fevahevaheʻakí
Lēsoni 17: ʻOku Mau Tui ko e Tohi ʻa Molomoná ko e Folofola ia ʻa e ʻOtuá


Lēsoni 17

ʻOku Mau Tui ko e Tohi ʻa Molomoná ko e Folofola ia ʻa e ʻOtuá

Taumuʻá

Ke tokoniʻi e fānaú ke mahino ʻe lava ke tokoniʻi kinautolu ʻe he folofolá ke nau ako ke mahino kiate kinautolu ʻa e ngaahi fekaú, pea ke nau haʻu kia Sīsū Kalaisi.

Teuteú

  1. Lau mo ako ʻi he faʻa lotu ʻa e 1 Nīfai 3–4; 3 Nīfai 18:19; mo e Mōsaia 23:15. Teuteu mai ke ke fai ʻa e talanoa kia Nīfai mo e ʻū lauʻi peleti koulá.

  2. Fokotuʻutuʻu ʻa e ngaahi tohi tapu ʻe fā ʻa e Siasí ʻi he funga tēpilé; tuku takai holo ʻi he ngaahi tuliki ʻo e lokí ha ngaahi tohi kehe hangē ko ha tohi talanoa, tohi ngaohi-kai, pea mo ha tohi lēsoni. Mateuteu mai ke mou lau mo e fānaú ʻo kau ki he faʻahinga tohi kehekehe ko ia kuó ke fakaʻaliʻalí koeʻuhí ke mahino kiate kinautolu ʻa e taumuʻa ʻo e tohi taki taha.

  3. Teuteu ke hivaʻi pe lau ʻa e ngaahi lea ʻo e “The Eighth Article of Faith(Children’s Songbook, p. 127); ʻoku tatau ʻaupito ʻa e leá mo ia ʻoku hā ʻi he tefito ʻo e tui totonú.

  4. Ngaahi nāunau ʻoku fie maʻú:

    1. Ngaahi folofola ʻa e Siasí.

    2. ʻŪ tohi kehekehe, hangē ko ha tohi talanoa, tohi ngaohi-kai pea mo ha tohi lēsoni.

    3. Palakipoe, sioka pea mo e meʻa tāmate palakipoe.

    4. Fakatātā 3–41, Ko e Hola ʻa Leimaná; fakatātā 3–42, Ko Nīfai, Ofi ki he Fale ʻo Lēpaní; fakatātā 3–43, Ko Nīfai mo Sōlami; mo e fakatātā 3–44, Ko Līhai mo e ʻŪ Peleti Palasá.

  5. Teuteu ʻa e ngaahi meʻa ʻe fie maʻu ki ha ngaahi ʻekitivitī fakatupulaki te ke fakaʻaongaʻi.

Fokotuʻu ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

Fakaafeʻi ha taha ʻo e fānaú ke ne fai ʻa e fua lotú.

Kapau naʻá ke poupouʻi e fānaú ke nau fai ha faʻahinga meʻa he lolotonga ʻo e uiké pea mou vakaiʻi ia.

ʻOku ʻi he Folofolá ʻa e ngaahi Fekau e Tamai Hēvaní

ʻEkitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá

Tuku takai ʻa e ʻū tohi kehekehe naʻá ke ʻomí ʻi ha ngaahi tuliki ʻo e lokí pea fai pē ha kiʻi fakamatala siʻisiʻi fekauʻaki mo e tohi taki taha. ʻOsi ko iá pea fai ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení pe ha toe ngaahi fehuʻi pē fekauʻaki mo e ngaahi tohí ni. Hili hono tali ʻe he fānaú ʻa e fehuʻi taki taha ʻo tonú, fekau ke nau ʻalu ki he tuliki ʻo e lokí ʻo tuhuʻi atu ʻa e tohi ko iá.

ʻEkitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá

  • Ko e fē ʻi he ngaahi tohi ko ʻení ʻoku fakamatalaʻi ai ʻa e founga ʻo hono taʻo ʻo ha foʻi keke?

  • Ko e fē ʻi he ngaahi tohi ko ʻení ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi talanoa faʻú?

  • Ko e fē ʻi he ngaahi tohi ko ʻení ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfitá ʻa ia te ne tokoniʻi kitautolu ke tau tauhi ʻa e ngaahi fekaú?

Fakamatalaʻi ange ʻoku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke tau talangofua ki he ngaahi fekaú. Naʻá ne fekau ʻa e kau palōfitá ke nau hiki ʻene ngaahi folofolá koeʻuhí ke tau lava ʻo ʻiloʻi ʻa ʻene ngaahi akonakí pea mo ʻene ngaahi fekaú.

ʻEkitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá

  • ʻOku tau ui ko e hā ʻa e ngaahi tohi toputapu ko ia naʻe hiki ʻe he kau palōfitá? (Ko e folofola.)

Fakamatalaʻi ange naʻe hiki ʻe ha kau palōfita toko lahi ʻa e ongoongoleleí pea mo e anga hono moʻuiʻaki ia ʻe he kakaí koeʻuhí ke tau ʻiloʻi ʻa e ngaahi fekaú. ʻOku hiki ʻa e ngaahi fekau ko ʻení ʻi he tohi folofola ko ia ʻe fā ʻoku tau ngāueʻaki ʻi he Siasí. ʻOku tau faʻa ui pē kinautolu ko e ngaahi tohi tapu ʻe fā ʻa e Siasí.

Naʻe Maʻu ʻe Nīfai ʻa e Folofolá

Ngaahi Fakatātā, talanoa mei he folofolá mo e fealēleaʻakí

Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻi he Tohi ʻa Molomoná ha talanoa ʻokú ne fakahā mai ʻa hono mahuʻinga ʻo e folofolá kia Nīfai pea mo hono fāmilí.

Tala ange ki he fānaú naʻe fakahā ʻe Līhai ki hono ngaahi fohá, kia Leimana, Lēmiuela, Samu pea mo Nīfai, naʻe finangalo ʻa e ʻEikí ke nau toe foki ki Selūsalema ʻo ʻomi ʻa e ʻū lauʻi peleti palasá mei ha tangata ko Lēpani. Ko e ngaahi lauʻi peleti palasá ko ha tohi folofola ia naʻe ngaohi mei he ukamea (palasa). Naʻe ʻikai fie foki ʻa Leimana ia mo Lēmiuela ki Selūsalema pea naʻá na fuʻu ʻita lahi, ka naʻe loto fiemālie pē ki ai ʻa Nīfai mo Samu.

Lau leʻo lahi ʻa e 1 Nīfai 3:7 peá ke aleaʻi ia mo e fānaú ke nau ʻiloʻi mei ai ʻa e ongo naʻe maʻu ʻe Nīfai fekauʻaki mo ʻene ʻalu ʻo ʻomi ʻa e ʻū lauʻi peleti palasá.

Ngaahi Fakatātā, talanoa mei he folofolá mo e fealēleaʻakí

  • Ko e hā hono ʻuhinga naʻe loto fiemālie ai pē ʻa Nīfai ke ne ʻalú? (He naʻá ne ʻiloʻi ʻe teuteuʻi ʻe he ʻEikí ha founga ke ne fakahoko ai ʻa e fekau kuo tuku kiate iá.)

  • Ko e hā ʻa e palōmesi naʻe fai ʻe Nīfaí? (Te ne fai ʻa e meʻa kuo fekauʻi ia ʻe he ʻEikí ke ne faí.)

Fakamatalaʻi ange naʻe fakalotoʻi ʻe Nīfai ʻa hono ongo taʻoketé ke nau ʻalu.

Ko Leimana naʻe ʻuluaki ʻalu ki he fale ʻo Lēpaní. Naʻá ne kole kia Lēpani ke ʻoange ʻa e ʻū lauʻi peleti palasá. Naʻe ʻikai ʻoange ia ʻe Lēpani ka naʻá ne fakamanamanaʻi, mo feinga ke ne tāmateʻi ia. Naʻe manavahē ʻa Leimana ʻo hola ki hono ngaahi tokouá. Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā 3–41, Ko e Hola ʻa Leimaná. Naʻá ne fie maʻu ke nau foki ki heʻenau tamaí ʻi he toafá.

Naʻe pehē ʻe Nīfai kuo pau pē ke nau talangofua ki he fekau ko ʻení ke ʻomi ʻa e ʻū peleti palasá. Naʻe foki atu leva ʻa Nīfai mo hono ngaahi tokouá ki honau ʻapi ʻi Selūsalemá ʻo ʻomai ʻenau koulá mo e silivá. Naʻa nau palani ke fakatefongiʻaki ʻenau koloá ʻa e ʻū peleti palasá.

Naʻe ʻave ʻe Lēpani ʻenau koulá mo e silivá ka naʻe ʻikai pē ke ne ʻoange ʻa e ʻū peleti palasá. Peá ne fekau ʻene kau tangatá ke tāmateʻi kinautolu. Naʻe hola ʻa Nīfai mo hono ngaahi tokouá ʻo toitoi.

Naʻe ʻita ʻaupito ʻa Leimana mo Lēmiuela peá na hahaʻaki ʻa Nīfai mo Samu ha fuʻu vaʻakau. Naʻe hā mai ha talafekau fakalangi pe ʻāngelo, ʻo taʻofi kinaua. Naʻá ne fakahā ange ʻe tokoniʻi kinautolu ʻe he ʻEikí ke nau maʻu ʻa e ʻū peletí pea ke nau talangofua kia Nīfai.

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā 3–42, Ko Nīfai, Ofi ki he Fale ʻo Lēpaní.

Ko Nīfai ʻeni naʻe ʻalu ke ʻomi ʻa e ʻū peleti palasá. Naʻe tatali pē hono ngaahi tokouá mei he tuʻa ʻā ʻo e koló ka ne tolotolo hifo ki he fale ʻo Lēpaní. Naʻe ʻilo ʻe Nīfai ʻa Lēpani ʻokú ne tokoto mai ʻokú ne konā. Naʻe fekau ia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke ne tāmateʻi ʻa Lēpani. Naʻe kiʻi momou ʻa Nīfai he naʻe ʻikai ke ne fie tāmateʻi ha taha.

Naʻe manatuʻi ʻe Nīfai ʻa hono mahuʻinga ʻo e folofolá, pea naʻá ne ʻiloʻi kuo pau ke ne tāmateʻi ʻa Lēpani kae toki lava ke ne ʻave ʻa e ʻū peleti palasá. Ko ia ai naʻá ne fai ʻa e meʻa naʻe fekauʻi ia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke ne faí. Naʻá ne tāmateʻi ʻa Lēpani peá ne tui ʻa hono teungá.

Naʻá ne ʻai ʻe ia ke pehē ko Lēpani ia.

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā 3–43, Ko Nīfai mo Sōlami.

Naʻe tala ange ʻe Nīfai ki he tamaioʻeiki ʻa Lēpaní ʻa ia ko Sōlami, ke ne ʻalu ʻo ʻomi ʻa e ʻū peleti palasá pea muimui mai ʻiate ia. Naʻe talangofua ki heni ʻa Sōlami he naʻá ne pehē ko Lēpani ʻa Nīfai. Naʻe toki fakamatalaʻi ange ki ai ʻa Nīfai ki mui kuo fekauʻi ʻe he ʻEikí ia mo hono ngaahi tokouá ke nau ʻave ʻa e ʻū peleti palasá. Naʻe tui ʻa Sōlami kiate ia peá ne fie talangofua foki mo ia. Naʻá ne foki fakataha ai mo Nīfai pea mo hono ngaahi tokouá kia Līhai ʻi he toafá.

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā 3–44, Ko Līhai pea mo e ʻŪ Peleti Palasá.

Naʻe lau ʻe Līhai ʻa e ʻū peleti palasá. Naʻe ʻi he ʻū lauʻi peletí ʻa e ngaahi fekau mo ha ngaahi talanoa kau kia Mōsese mo ha kau palōfita kehe pē. Naʻe ʻi ai foki mo e tohi hohoko ʻo e fāmili ʻo Līhaí. Naʻe fekauʻi ʻa Līhai ke ne ʻave ʻa e ʻū lauʻi peleti palasá ʻi heʻene fononga ki he fonua ʻo e talaʻofá.

Ngaahi Fakatātā, talanoa mei he folofolá mo e fealēleaʻakí

  • Ko e ngaahi tohi ʻa hai naʻe ʻi he ʻū peleti palasá?

  • Ko e hā e meʻa naʻe hiki ʻi he ʻū peleti palasá?

  • ʻOku mou pehē ko e hā hono ʻuhinga naʻe fie maʻu ai ʻe Līhai mo hono fāmilí ʻa e ʻū peleti palasá?

ʻEkitivitií

Mou fai ʻa e foʻi vaʻinga ko ʻení ke tokoni ke mahino ki he fānaú ʻa hono mahuʻinga ke ʻalu ʻa e fāmili ʻo Līhaí mo e ʻū peleti palasá ki he fonua ʻo e talaʻofá, he naʻe ʻi he ʻū peleti palasá ʻa e lekooti ʻo e ngaahi fekaú. Ko e taumuʻa ʻo e foʻi vaʻingá ke fakaʻaliʻali ʻe lava pē ke maʻu hala ʻa e folofolá ʻo kapau ʻoku ʻikai ke hiki kinautolu.

ʻAi e fānaú ke nau tangutu fuopotopoto. Fafana ange ki he tamasiʻi pe taʻahine ʻi ho toʻomataʻú ʻo pehē, “Te u talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e Tamai Hēvaní”. ʻOsi ko iá pea fekau leva ke fafana atu ia ki he toko taha hoko mai ʻi hono tafaʻaki toʻomataʻú. Fai hokohoko pehē atu ai pē kae ʻoua kuo nau ʻosi kotoa he fanongo ki ai. Fekau ʻa e toko taha fakamuimui tahá ke ne tuʻu hake ʻo leaʻaki ʻa e meʻa naʻá ne fanongo ki aí. Mahalo pē ʻe ʻikai ke tonu ʻene tala atu ʻa e ʻuluaki pōpoaki naʻá ke ʻoangé. (Kapau ʻoku tatau pē peá ke fakamālō ki he fānaú heʻenau lavaʻi lelei iá. Toe hanga leva ʻo ʻahiʻahi ha foʻi pōpoaki ʻe taha kae ʻai ia ke foʻi sētesi ʻe ua pe tolu.) Tala ange ki he fānaú ʻa e pōpoaki naʻá ke kamataʻakí.

Fakamatalaʻi ange ʻoku faingofua ʻaupito ke ngalo pe maʻu hala ha ngaahi talanoa pe ngaahi pōpoaki ʻoku ʻikai ke hiki pe tohi. Naʻe hiki ʻe he kau palōfitá ʻa e ngaahi akonaki ʻa e Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisí koeʻuhí ke ʻoua naʻa toe ngalo kinautolu. ʻOku ʻi heʻetau ngaahi tohi folofolá ʻa e ngaahi akonaki ko ʻení.

Naʻe fie maʻu ʻe he fāmili ʻo Līhaí ʻa e ʻū peleti palasá koeʻuhí ke nau lava ʻo manatuʻi ʻa e ngaahi fekaú mo talangofua ki ai.

ʻOku Tokoniʻi Kitautolu ʻe he Folofolá ke tau Talangofua

ʻEkitivitī fakafolofolá

Fakamatalaʻi ange ʻoku fie maʻu ke tau ʻiloʻi ʻa e ngaahi fekaú ʻo hangē pē ko e fie maʻu ʻe he fāmili ʻo Līhaí ke nau ʻiloʻí. ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he folofolá ke tau talangofua ki he Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisi koeʻuhí he ʻoku lahi ʻaupito ʻa e ngaahi fekau ʻoku hiki aí.

Kole ki he fānaú ke nau fakafanongo fakalelei angé ka ke lau ange ʻa e ongo potu folofolá ni ʻe ua. Kole ange ke nau hiki honau nimá ʻo kapau te nau ʻiloʻi ʻa e fekau ʻoku akoʻi mai ʻe he potu folofolá. Lau ʻa e 3 Nīfai 18:19 pea mo e Mōsaia 23:15 pea mou aleaʻi ia mo e fānaú.

Fakamanatuʻi ange ki he fānaú kapau naʻe ʻikai ke tau maʻu ʻa e folofolá, ʻe ngalo ʻa e ngaahi fekaú ia ʻiate kitautolu pea ʻikai ke tau talangofua ki ai. Pea ʻi heʻene peheé leva ʻe ʻikai ke tau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei hono moʻui ʻaki ʻo e ngaahi fekaú.

Tefito ʻo e tuí mo e hivá

Fekau e fānaú ke nau hivaʻi pe lau ʻa e lea ʻo e “Tefito ʻo e Tui hono Valú”. Fakamatalaʻi ange ʻoku fakahā mai ʻe he tefito ʻo e tui ko ʻení ko e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku ʻuhinga ʻeni, ʻoku ʻi loto ai ʻa e ngaahi akonaki ʻoku moʻoni. Naʻe fekau ʻe he Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisi ke hiki ʻe he kau palōfitá ʻa e ngaahi akonaki ko ʻení ke fakaʻaongaʻi ʻe he ngaahi toʻu tangata hoko maí.

Fekau e kalasí ke nau toe lau fakataha mo koe ʻa e tefito ʻo e tui hono valú. Tokoniʻi ʻa e fānau lalahí ke nau ako maʻu loto ia. Fakamanatu ange ki he fānaú ʻoku tau maʻu ʻa e folofolá koeʻuhí ke tau lava ke ako ʻa e ngaahi fekau ko ia ʻe tokoni kiate kitautolu ke tau fili ki he totonú pea mo tauhi ʻetau ngaahi fuakava naʻe fai ʻi he papitaisó.

Fakamatala Fakanounoú

Fealēleaʻakí

Tuku ke aleaʻi ʻe he kalasí ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení:

Fealēleaʻakí

  • Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku totonu ke tau fakamālō ai ki he Tamai Hēvaní ʻi heʻetau lotú? (Hanga ʻo tali lelei ʻa e ngaahi tali kotoa ka ke hanga ʻo fakamamafaʻi ʻa e folofolá.)

  • Ko e hā e meʻa ʻoku totonu ke tau kole kiate ia ʻi heʻetau ngaahi lotú? (Ha tokoni ke tau talangofua ki he ngaahi fekaú.)

Fakaafeʻi ha taha ʻo e fānaú ke ne fai ʻa e lotu tukú.

Ngaahi ʻEkitivitī Fakatupulakí

Fili mei he ngaahi ʻekitivitī ko ʻení ʻa e ngaahi ʻekitivitī ʻe ʻaonga taha ki hoʻo kalasí. ʻE lava pē ke ke fakaʻaongaʻi kinautolu ʻi he loto lēsoní, fakamanatu pe fakamatala fakanounou ʻo e lēsoní. Vakai, “Taimi Kalasí” ʻi he “Ngaahi Tokoni maʻá e Faiakó” ke maʻu mei ai ha ngaahi fakahinohino kehe.

  1. Kamata fai ʻa e talanoa ki he foki ki Selūsalema ʻa Nīfai mo hono ngaahi tokouá ke ʻomi ʻa e ʻū peleti palasá meia Lēpani. Tuku ke tānaki mai ʻe he tamasiʻi mo e taʻahine taki taha ha sētesi ʻe taha ki he talanoá, ʻo fakahā mai ʻa e meʻa naʻe hoko aí. Fakaʻaiʻai kinautolu ke nau fakahā atu ʻa e kiʻi meʻa kotoa pē ʻoku nau manatuʻí. Ngāueʻaki ʻa e ngaahi fakatātaá ke tokoni kiate kinautolu ke nau manatuʻi ʻa e talanoá. (Kapau ʻoku fai atu ʻe he fānaú ia ha ngaahi tali ʻoku hala pe te nau toe fakamatalaʻi atu ʻe kinautolu ʻo hala hono fakahokohokó, hanga pē ʻo feingaʻi ke fusiʻi mai ʻa e talanoá ki heʻene ofi taha ki he totonú. Tali lelei mo fakaʻaiʻai ʻa hono fai ʻo e ngaahi tali kotoa pē.)

  2. Fekau ha tamasiʻi pe taʻahine ke ne tā ʻi he palakipoé pe laʻi pepa ha fakatātā ʻo e founga te ne tauhi ai ʻa e ngaahi fekaú ʻi he uiké ni peá ke fakahā ange leva ki hono toe ʻo e fānaú ʻa e meʻa ʻokú ne palani ke ne faí. Tautaufetongi hono fai ʻení koeʻuhí ke maʻu ʻe he toko taha kotoa pē ha faingamālie ke ne tā ha fakatātā ʻo e ngaahi meʻa hangē ko e ʻalu ki he lotú, lotú, tokoni ki honau fāmilí, pea mo e ʻoange ʻenau ngaahi meʻa-vaʻingá ke vaʻingaʻaki ʻe ha niʻihi kehe.

  3. Fekau e fānaú ke nau hivaʻi pe lau ʻa e lea ʻo e “Loto Toʻa ʻa Nīfaí(Children’s Songbook, p. 120); ʻoku ʻoatu ʻa e leá ʻi he tafaʻaki ki mui ʻo e tohi lēsoni pē ko ʻení. ʻE lelei pē ke ke hanga ʻo fakatātaaʻi ʻa e leá pe faiva fakatātaaʻi.

  4. Hanga ʻo ʻai ha tatau ʻo e “Ko ʻeku Fuakava ʻi he Papitaisó” mei he laʻi peesi tufa ʻi he ngataʻanga ʻo e lēsoni 13 maʻá e fānau ko ia ʻoku nau lava ʻo lau tohí. Kosi ke konga fā ʻa e laʻi peesi tufá, ʻa ia ko hoʻo kosi ʻi lalo he ngaahi foʻi lea ko ʻení, “Ko au , ʻoku ou palōmesi” pea kosiʻi ʻi lalo ʻi he “ke u talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e Tamai Hēvaní” pea ʻi lalo ʻi he “ʻOku palōmesi ʻa e Tamai Hēvaní te ne”. Fio fakataha ʻa e ngaahi laʻi pepá pea kole ki he fānaú Hēvaní ke tau tauhi ʻa e ngaahi fuakava naʻa tau fai ʻi he taimi naʻe papitaiso ai kitautolú, ke tau talangofua ki he ngaahi fekaú. Naʻá ne fekau ki he kau palōfitá ke nau hiki ʻene ngaahi folofolá koeʻuhí ke tau ʻiloʻi ai ʻene ngaahi akonakí mo e kalasí ʻa e fuakava ʻo e papitaisó. Fakamatalaʻi ange ʻoku finangalo ʻa e Tamai ke nau fokotuʻutuʻu ʻa e ngaahi kongá pea mou lau leʻo lahi fakataha mo e ngaahi fekaú.

Paaki