Ngaahi Tohi Lēsoni Palaimelíi mo e Taimi Fevahevaheʻakí
Lēsoni 8: ʻOku Maʻu ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ha Kau Palōfita ke nau Akonekina Kitautolu


Lēsoni 8

ʻOku Maʻu ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ha Kau Palōfita ke nau Akonekina Kitautolu

Taumuʻá

Ke tokoniʻi ʻa e fānaú ke mahino kiate kinautolu ʻa hono mahuʻinga ke nau fakafanongo pea mo talangofua ki he ngaahi akonaki ʻa e kau palōfitá.

Teuteú

  1. Lau mo ako ʻi he faʻa lotu ʻa e Luke 1:70.

  2. Kole ki ha toko taha maʻu Lakanga Taulaʻeiki faka-Melekisēteki ʻi homou uōtí pe koló ke haʻu ki he kalasí ʻo tala ange ki he fānaú ʻo pehē ko e Tuʻi ia ko Penisimaní. (ʻE lava pē ke ne tui ha faʻahinga kofu tōtōlofa pe ha teunga tatau pē ʻi tuʻa ʻi hono valá ke hangē ko ha teunga ʻo ha tuʻí.) Kole kiate ia ke ne fakafeʻiloaki hono hingoá ko e Tuʻi ia ko Penisimaní. Tala ange ke ne fakamatalaʻi ki he fānaú ko ia ko ha tuʻi naʻe anga-tonu pea naʻá ne ngāueʻaki pē hono nimá ke ne moʻui ai ʻo ʻikai ke ne toe fakakavengaʻi ʻa hono kakaí. Kole ange ke ne fakamatala nounou pē naʻá ne tuʻutuʻuni ke langa ha taua māʻolunga pea naʻe haʻu e kakaí mei he ngaahi feituʻu naʻe mamaʻó mo ofí ke fanongo ki heʻene pōpoakí. Kole ange ke ne akoʻi taimi nounou pē ki he fānaú ha taha ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ia naʻe akonakiʻaki ʻe he Tuʻi ko Penisimaní (vakai, Mōsaia 2–5).

  3. Hiki ʻa e ngaahi akonaki ko ʻení mei he kau palōfita mo e kau Palesiteni ʻo e Siasí ʻi ha ngaahi laʻi pepa mavahevahe pe ko hano ʻomi pē ha fakatātā ke ne fakafofongaʻi kinautolu taki taha. Faʻo ʻa e ʻū laʻi pepá ʻi ha faʻahinga meʻa (pe ko haʻo fakafoʻohifoʻi ʻa e ʻū fakatātaá ʻi he funga tēpilé). Kapau ʻe fie maʻu pea toe tānaki atu mo ha ngaahi akonaki kehe ke kakato ʻa e fānaú.

    “Fai ʻa e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí.”

    “Lau ʻa e folofolá.”

    “ʻAlu ki he lotú ʻi he ʻaho Sāpate kotoa pē.”

    “Lotu fakaʻaho.”

    “ʻOua ʻe ʻave ʻa e ngaahi meʻa ʻa e niʻihi kehé.”

    “Fakaʻapaʻapa ki hoʻo mātuʻá ʻaki haʻo tokoni kiate kinautolu ʻi ʻapi.”

    “Totongi vahehongofulu.”

    “Feʻofaʻaki.”

  4. Fakaʻaliʻali ʻi he funga tēpilé pe ʻi ha feituʻu pē ʻi muʻa he kalasí ha makasini ʻa e Siasí ʻa ia ʻoku hā ai ha pōpoaki mei ha palōfita. ʻI he teʻeki ai ke kamata ʻa e kalasí, hanga ʻo fufuuʻi takai holo ʻi he loki akó ha fanga kiʻi laʻi pepa kuó ke ʻosi hiki ai ha fanga kiʻi fakamatala ke tokoni kiate kinautolu, fufuuʻi ʻi ha lalo sea, pe ʻi he matapā sioʻata pe ʻi he palakipoé. ʻOku totonu ke tala ʻe he kiʻi laʻi pepá taki taha ki he fānaú ʻa e feituʻu ʻoku ʻi ai ʻa e laʻi pepa hono hokó. Ko e laʻi pepa fakaʻosí te ne taki kinautolu ki he makasini ko ia naʻá ke fakaʻaliʻalí. Hanga ʻo laineʻi ʻi he makasini ko ʻení pe fakaʻilongaʻi ha kiʻi pōpoaki nounou mei he palōfitá ʻa ia ʻe lava ke mahino ki he fānaú.

  5. Nāunau ʻoku fie maʻú:

    1. Tohi Tapu.

    2. Laʻi tā ʻo e palōfita lolotongá.

    3. Fakatātā 3–19, Ko Palesiteni Tēvita O. Makei

  6. Teuteu ʻa e ngaahi meʻa ʻe fie maʻu ki ha ngaahi ʻekitivitī fakatupulaki te ke fakaʻaongaʻi.

Fokotuʻu ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

Fakaafeʻi ha taha ʻo e fānaú ke ne fai ʻa e fua lotú.

Kapau naʻá ke poupouʻi e fānaú ke nau fai ha faʻahinga meʻa ʻi he lolotonga ʻo e uiké pea mou vakaiʻi ia.

ʻOku Tataki ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻe he Palōfitá

ʻEkitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá

Tala ange ki he fānaú ʻoku ʻi ai ʻa e toko taha ʻaʻahi mahuʻinga ʻi he kalasí he ʻahó ni. Kole ange ke nau fakafanongo fakalelei ki heʻene pōpoakí koeʻuhí he te ne fakamatala ʻo kau ki ha tuʻi mo ha palōfita naʻe moʻui anga-tonu. Ko ʻene ʻosi pē ʻa e lea ʻa e toko taha ʻaʻahí peá ke fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau lulululu mo ia pea fakamālō ange koeʻuhí ko ʻene ʻalu atu ki hoʻomou kalasí.

Fealēleaʻaki ʻi he folofolá

Kole ki he fānaú ke nau fakafanongo ki he potu folofola ko ʻení ʻo vakai pe te nau lava ʻo ʻiloʻi mei ai ha faʻahinga meʻa kau ki he kau palōfitá. Lau ʻa e Luke 1:70. Tokoni ke mahino kiate kinautolu ʻoku akoʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻaki ʻene fakahā ki heʻene kau palōfitá ʻa e meʻa ʻoku totonu ke tau ʻiloʻí, pea ʻoku ʻi ai maʻu pē ha palōfita ke ne tataki ʻa e Siasí.

Fealēleaʻaki ʻi he folofolá

  • Ko hai ʻa e fuofua palōfita ʻi he māmaní? (Ko ʻĀtama.)

  • Ko hai ʻa e fuofua palōfita ʻi he ngaahi ʻaho ki mui ní? (Ko Siosefa Sāmita.)

  • Ko hai ʻa hotau palōfita mo e Palesiteni ʻo e Siasí he taimi ní? (Fakaʻaliʻali ʻa hono taá pea fekau e fānaú ke nau peʻaki ʻa hono hingoá.)

  • Ko hai ha kau palōfita ʻi he Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná te mou lava ke fakahā mai kiate au?

  • ʻE lava ke fili pē ʻe ha taha ia ke ne hoko ko ha palōfita? (Vakai, Sione 15:16.)

Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻikai ke ui ʻa e toko taha kotoa pē ke ne hoko ko ha palōfita. Ka ʻoku fili pē ʻe Sīsū Kalaisi ia ʻa ʻene palōfitá. Ko e taimi ko ē ʻoku fili ai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa ʻene palōfitá, ʻoku foaki kiate ia ʻa e mafai kotoa ʻoku fie maʻu ke ne puleʻi ʻaki ʻa e Siasí. Ko e palōfita ko ʻení ko e Palesiteni ai pē ia ʻo e Siasí.

Kuo Tuku Mai ʻe he Tamai Hēvaní ha Kau Palōfita ke nau Tataki mo Tāpuekina Kitautolu

ʻEkitivitií

Kole ki he fānaú ke nau fakafanongo fakalelei ki he ngaahi fakamatala ko ʻení. Kapau ʻoku nau tui ʻoku moʻoni ʻa e fakamatala ko iá pea nau tuʻu hake ki ʻolunga. Kapau ʻoku ʻikai, pea nau nofo pē ki lalo. Toʻo ha taimi feʻunga ke ke fai ai ha faʻahinga fakamatala ʻe ʻikai ke mahino ki he fānaú. (Ko e tali foki ki he ngaahi fakamatala kotoa pē ko e “moʻoní”, ko ia ko ʻene ʻosi pē ha foʻi fakamatala pea fekau e fānaú ke nau nofo ki lalo. ʻOku fakataumuʻa ʻa e ʻekitivitī ko ʻení ke ueʻi ai ʻa e ngaahi uoua lalahi ʻo e fānau ʻi loki akó.)

ʻEkitivitií

  1. ʻOku tau maʻu ha ngaahi pōpoaki mei hotau palōfitá ʻi he konifelenisi lahí. (Moʻoni. Fakahā ange ʻoku kau heni ʻa e palōfitá mo hono ongo tokoní pea mo e kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.)

  2. He ʻikai pē ha taimi ia ʻe fakahā mai ai ʻe he palōfitá ha meʻa ʻoku hala kiate kitautolu ke tau fai. (Moʻoni. Fakamatalaʻi ange ʻoku tau tui ko e meʻa ko ia ʻoku fakahā mai ʻe he palōfitá ko e meʻa totonu maʻu pē ia ke tau faí.)

  3. Ko Palesiteni (hingoa ʻo e palōfita lolotongá) ko e palōfita pea mo e Palesiteni ia ʻo e Siasí. (Moʻoni.)

  4. ʻOku fakahā mai ʻe hotau palōfitá ʻa e ngaahi meʻa ko ia ʻoku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisi ke tau faí koeʻuhí ke tau fiefia ai pea tau lava ke toe nofo fakataha mo kinaua. (Moʻoni.)

Fakamatala ʻa e faiakó

Fakamatalaʻi ange ki he fānaú ʻoku fai mai ʻe he palōfitá ha pōpoaki kiate kitautolu ʻi he ngaahi makasini ʻa e Siasí, mo ʻene ngaahi lea ʻi he ngaahi fakatahaʻangá; pea ʻi heʻene fakahinohino mo akoʻi ʻa e kau taki kehe ʻo e Siasí.

Tala ange ko Sīsū Kalaisi ʻa e palōfita maʻongoʻonga taha kuo moʻui ʻi he māmaní. Naʻá ne akoʻi ʻa e ongoongoleleí peá ne fakahoko foki mo ha ngaahi mana lahi.

Fakatātaá mo e talanoá

Tala ki he fānaú te ke fai ange ha talanoa ʻo kau kia Palesiteni Tēvita O. Makei, ʻa ia ko e taha ia ʻo e kau palōfita ʻo onopōní. Fakamatalaʻi ange ko e kau palōfita ʻo onopōní ʻa kinautolu ko ia naʻa nau moʻui mai talu meia Siosefa Sāmita, pe ofi mai ki he taimi ko ʻeni ʻoku tau lolotonga moʻui aí. Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā 3–19, Ko Palesiteni Tēvita O. Makei, ʻi he lolotonga hoʻo fai ʻa e talanoa ko ʻení.

ʻI he taimi naʻe hoko ai ʻa Tēvita O. Makei ko e palōfitá, naʻá ne takai ʻi he ngaahi feituʻu lahi ʻo māmani ke feʻiloaki mo e kāingalotu ʻo e Siasí pea mo tataki ʻa kinautolu. ʻI he taimi ʻe taha naʻá ne ʻi Siamane ai ʻo ne fanongo naʻe ʻi ai ha faʻē naʻá ne mamatea (naʻe ʻikai ke ne lava ʻo ueʻi ʻa e ngaahi konga ʻo hono sinó) pea naʻe ʻikai ai ke ne lava mai ke fanongo ki heʻene lea ʻi he konifelenisí.

Naʻe toko ua ʻa e fānau ʻa e fefiné ni, pea naʻá ne fie maʻu ke na ō ki he konifelenisí ʻo mamata mo fanongo ki he palōfita moʻuí. ʻI he tui lahi naʻá ne maʻú, naʻá ne pehē ai, “ʻOku ou ʻiloʻi kapau te u fekau ʻa ʻeku fānaú ke na ō ʻo lulululu mo Palesiteni Makei, peá na foki mai ki heni ʻo pukepuke ʻa hoku—nimá, kapau pē te u puke ʻa hona ongo kiʻi nimá—ʻoku ou ʻilo te u sai.”

Naʻe fai leva e feinga ke lava ʻa ʻene ongo tamaikí ʻo ʻalu ki he konifelenisí. Naʻe fiefia ʻaupito ʻa e ongo tamaikí ni ʻi heʻena fononga atu ke mamata ki he palōfitá.

ʻI he ʻosi ʻa e konifelenisí, naʻe lulululu ʻa Palesiteni Makei mo e kakai toko lahi naʻe ʻi aí. Naʻá ne ʻosi ʻiloʻi ʻe ʻalu ange ʻa e ongo tamaiki ko ʻení ki he konifelenisí, pea ʻi heʻene mamata atu kiate kinauá, naʻá ne lulululu mo kinaua mo ne pehē ange, “ʻAve muʻa ʻa e holoholo ko ʻení ki hoʻomo fineʻeikí fakataha mo ʻeku ngaahi tāpuakí?”

Naʻe foki ʻa e ongo tamaikí mo e holoholó ki heʻena fineʻeikí. Naʻá ne fiefia ʻaupito ʻo ne fakafetaʻi ki he ʻEikí ʻi he ʻaho kotoa pē koeʻuhí ko e holoholo pea mo e tāpuaki ko ia naʻe foaki ange ʻe Palesiteni Makei ʻo fakafou mai ʻi heʻene ongo tamaikí. Naʻe kamata pē ke sai ange ʻi he taimi naʻe aʻu ange ai ʻa e ongo tamaikí ki honau ʻapí, pea taimi nounou mei ai kuó ne lava ke ueʻi hono sinó pea mo tokangaʻi ʻa ʻene fānaú. (Vakai, Cherished Experiences from the Writings of President David O McKay, comp. Clare Middlemiss [Salt Lake City: Deseret Book Co., 1955], pp. 149–51.)

ʻE Lava ke tau Muimui ki he Palōfitá

Ko e kumi koloá

Fai haʻamou kiʻi kumi koloa faingofua pē. Kamataʻaki haʻo pehē: “ʻOku ʻi he lokí ni ha pōpoaki mei he palōfita ʻo e Siasí ki he kāingalotú. Mou vakai angé pe te mou lava ʻo kumi ia ke maʻu. ʻOsi ko iá pea tala ange ʻa e ʻuluaki fakamatalá ke tokoni kiate kinautolu. Ko ʻene maʻu pē ha fakamatala tokoni pea lau leʻo lahi ia pe ko hano ʻai ke lau ia ʻe ha taha ʻoku poto he lautohí. ʻE lava pē ke peheni ʻa e fakamatala fakamuimui tahá. “ʻOku paaki ia ʻi ha pepa. ʻOku ʻi ai fakataha ia mo ha toe ngaahi peesi kehe. ʻOku lanu fakaʻofoʻofa ʻa hono takafí.” Ko ʻene ʻilo pē ʻe he fānaú ʻa e makasiní, hanga ʻo lau pe fekau ha taha ke ne lau mei he makasiní ʻa e pōpoaki ko ia mei he palōfitá. ʻOsi ko iá peá ke fakahā ange ko e ngaahi lea ʻa e palōfitá ko ha koloa ia. ʻOku lava ʻe he kau palōfitá ʻo fakahā mai kiate kitautolu ʻa e founga moʻui te tau toe lava ai ke foki hake ki he Tamai Hēvaní.

Fakamatala Fakanounou

Fai haʻo fakamoʻoni ki he ngaahi tāpuaki kuó ke maʻu mei hono ako ʻo e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfitá ʻi he folofolá pea mo hoʻo talangofua ki he palōfita moʻuí. ʻE lelei pē kapau te ke fakamatala ki ha lelei naʻá ke maʻu ʻi hoʻo moʻuí tupu mei ha akonaki ʻa ha palōfita.

Fakaafeʻi ha taha ʻo e fānaú ke ne fai ʻa e lotu tukú.

Ngaahi ʻEkitivitī Fakatupulakí

Fili mei he ngaahi ʻekitivitī ko ʻení ʻa e ngaahi ʻekitivitī ʻe ʻaonga taha ki hoʻo kalasí. ʻE lava pē ke ke fakaʻaongaʻi kinautolu ʻi he loto lēsoní, pe ko hano toe fakamanatu pe fakamatala fakanounou ʻo e lēsoní. Vakai, “Taimi Kalasí” ʻi he “Ko e Ngaahi Tokoni maʻá e Faiakó” ke maʻu mei ai ha ngaahi fakahinohino kehe.

  1. Fekau e fānaú ke nau tuʻu laine pea laka fakalongolongo takai ʻi he loki akó mo hivaʻi pe lau ʻa e lea ʻo e “Muimui ʻi he Palōfitá” (Children’s Songbook, pp. 110–11). Ko ʻene ʻosi kotoa pe hono hivaʻi ʻo e taú pea fekau ʻa e tamasiʻi pe taʻahine ʻi muʻa he lainé ke ne fakamatala ki ha founga te ne lava ke muimui ai ki he ngaahi akonaki ʻa e palōfitá. ʻOsi pē ko iá peá ne ʻalu ia ʻo tuʻu muimui taha. Fakapapauʻi ʻoku maʻu ʻe he kiʻi toko taha kotoa pē ʻi he kalasí ha faingamālie ke ne tuʻu muʻa ai ʻi he lainé.

    Muimui kiate ia, ki he palōfitá

    Muimui kiate ia, ʻoua naʻa hē.

    Muimui kiate ia, ki he palōfitá

    Muimui kiate ia, ʻilo e halá.

  2. Fakamatalaʻi ange ko e taimi ko ia ʻoku tau muimui ai ki he palōfitá ʻo fai ʻa ia ʻokú ne fekau ke tau faí, ʻe tāpuekina kitautolu pea tau lava ke toe foki hake ʻo nofo fakataha mo e Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisi. Tufa atu ha tatau ʻo e fakatātaá (ʻoku ʻoatu ʻi he peesi hono hokó) ke taki taha ʻa e fānaú pea kole ange ke nau valivali ʻa e hala totonu ʻe lava ke tau toe foki hake ai ki he Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisí. ʻE fie maʻu ke tokoniʻi ʻa e fānau ko ia ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo lautohí.

  3. Lolotonga hoʻo fakaʻaliʻali ʻa e laʻi tā ʻo e palōfita lolotongá, hanga ʻo fakamatalaʻi ange ki he fānaú ha ngaahi foʻi moʻoni pea mo ha ngaahi talanoa fekauʻaki mo ia.

  4. Tokoniʻi e fānaú ke nau ako ʻa e tefito ʻo e tui hono nimá ki he lahi taha te nau lava ke akó.

ʻĪmisi
follow the prophet
ʻĪmisi
maze lines
ʻĪmisi
maze art

Talangofua ki he ngaahi fekaú

Fai ʻa e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí

Faitotonu

Hoko ko ha faifekau

Totongi hoʻo vahehongofulú

ʻAlu ki he lotú

Lau ʻa e folofolá

Fakaʻapaʻapa ki hoʻo tamaí mo hoʻo faʻeé

Lotu fakaʻaho

Tala ʻa e moʻoní

Feʻofaʻaki

Paaki