Ngaahi Tohi Lēsoni Palaimelíi mo e Taimi Fevahevaheʻakí
Lēsoni 19: ʻOku Tokoniʻi Kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní ʻi he Taimi ʻoku tau Lotu aí


Lēsoni 19

ʻOku Tokoniʻi Kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní ʻi he Taimi ʻoku tau Lotu aí

Taumuʻá

Ke tokoniʻi e fānaú ke mahino kiate kinautolu ʻe lava ke nau maʻu e tokoni mei he Tamai Hēvaní ʻi he taimi te nau lotu aí.

Teuteú

  1. Lau mo ako ʻi he faʻa lotu ʻa e 1 Nīfai 18:5–23 mo e 3 Nīfai 18:20.

  2. Ngaahi nāunau ʻoku fie maʻú:

    1. Palakipoe, sioka mo e meʻa tāmate palakipoe.

    2. Fakatātā 3–45, Ko e Aʻu ʻa Līhai mo hono Kakaí ki he Fonua ʻo e Talaʻofá (62045 900; Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 304); fakatātā 3–46, Ko e Lotu ʻa Sīsū ʻi Ketisemaní (62175 900; Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 227).

  3. Teuteu ʻa e ngaahi meʻa ʻe fie maʻu ki ha ngaahi ʻekitivitī fakatupulaki te ke fakaʻaongaʻi.

Fokotuʻu ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

Fakaafeʻi ha taha ʻo e fānaú ke ne fai ʻa e fua lotú.

Kapau naʻá ke poupouʻi e fānaú ke nau fai ha faʻahinga meʻa he lolotonga ʻo e uiké pea mou vakaiʻi ia.

Naʻe Lotu ʻa Nīfai pea naʻá ne Maʻu ha Tokoni

ʻEkitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá

Tā ʻi he palakipoé ʻa e fakatātā ko ʻení, lolotonga ʻokú ke lea ki he fānaú:

ʻĪmisi
mountain

Tala ange ki he fānaú naʻe ʻi ai ha tamai mo hano foha kuo ʻosi mali naʻá na nofo taki taha ʻi he ongo tafaʻaki ʻo ha fuʻu moʻunga lahi.

ʻEkitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá

  • ʻE lava fēfē ke fetuʻutaki ʻa e tamai ko ʻení mo hono fohá taʻe te ne ʻalu ki he tafaʻaki ʻe taha ʻo e moʻungá?

Tā ha ngaahi fakatātā hangē ko ʻení ke fakaʻaliʻali ai ʻa e ngaahi fokotuʻu ʻoku ʻoatu ʻe he fānaú:

ʻĪmisi
communication devices

Telefoni

Letiō

Foʻi lupe tala fekau

ʻŪ tohi

ʻEkitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá

  • Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke fetuʻutaki ʻa e tamaí mo hono fohá? (Ke ʻoua naʻá na taʻelata, ke fakahā ʻa e ʻofá, ke ʻoatu pea mo maʻu mai ha tokoni, ke fevahevaheʻaki ʻa e ngaahi fakakaukaú.)

  • Ko e hā ʻa e meʻa ʻe hoko kapau ʻe ʻikai ke na fetuʻutaki? (ʻE ʻikai ke na ongoʻi vāofi pea ʻe fakaʻau ke hōloa ʻena ʻofá. ʻE ʻikai ke na lava ʻo fetokoniʻaki.)

Fakamatalaʻi ange ʻoku hangē pē ʻetau lava ʻo fetuʻutaki ʻi he māmaní neongo e vāmamaʻó, mo ʻetau lava ko ia ke fetuʻutaki mo ʻetau Tamai Hēvaní.

ʻEkitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá

  • ʻOku tau fetuʻutaki fēfē mo ʻetau Tamai Hēvaní? (ʻI he lotu.)

  • Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke tau fetuʻutaki mo ʻetau Tamai Hēvaní? (Ke fakamālō kiate ia koeʻuhí ko e ngaahi tāpuaki ʻoku tau maʻú, ke fakahā ʻetau tui kiate iá, ke kolea mo maʻu ha tokoni mo ha ngaahi tāpuaki meiate ia, pea ke fakatupulaki ʻa ʻetau ʻofa kiate iá.)

Fakatātaá, talanoa mei he folofolá mo e fealēleaʻakí

Fakamanatu ki he fānaú ʻa e lēsoni ko ia kuo nau ʻosi ako ki ai fekauʻaki mo hono foʻu ʻe Nīfai ʻa e vaká. Fekau ke nau fakafanongo ke nau ʻiloʻi ʻa e founga naʻe tokoniʻi ai ʻa Nīfai ʻe he lotú.

ʻI he ʻosi ko ia hono foʻu ʻe Nīfai ʻa e vaká, naʻe fekau ki heʻene tamai ko Līhaí ke tuku ki he vaká ʻa e ngaahi tengaʻi ʻakau, meʻakai, pea mo ha ngaahi meʻa kehe pē. ʻOsi ko iá, naʻa nau heka leva ki vaka ʻo nau folau atu ki he fonua ʻo e talaʻofá.

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā 3–45, Ko e Aʻu ʻa Līhai mo hono Kakaí ki he Fonua ʻo e Talaʻofá, pea ke tuhu ki he foʻi Liahona ʻi he nima ʻo Līhaí.

Fakamatalaʻi ange ko e Liahoná ko ha kāpasa. Naʻá ne fakahinohino ʻa e feituʻu ke nau fononga ai ʻi he toafá pea mo e feituʻu ke fakaʻuli ki ai honau vaká. Naʻe toki ngāue pē ia ʻi he taimi naʻa nau moʻui anga-tonu aí.

Hili e folau ʻa e fāmilí ʻi he tahí ʻi ha ngaahi ʻaho lahi, naʻe kamata ke faihala ʻa e ongo tokoua ʻo Nīfaí. Naʻá na lea taʻe fakaʻapaʻapa ki heʻenau ongo mātuʻá pea ki he kakai kehe naʻe ʻi he vaká. Kuo ngalo ʻiate kinaua ia ʻa e tokonia mo hono tāpuekina lahi kinautolu ʻe he Tamai Hēvaní. Naʻe manavasiʻi ʻaupito ʻa Nīfai naʻa hanga ʻe heʻena faiangahala ko ʻení ʻo fakatupu ha houhau ʻa e ʻEikí, ko ia naʻá ne lea ai kiate kinaua fekauʻaki mo e meʻa naʻá na faí. Naʻe ʻita ʻaupito ai ʻa Leimana mo Lēmiuela. He naʻe ʻikai ke na tali ke tala ange ʻe hona tehiná ʻa e meʻa ke na faí. Naʻá na hanga leva ʻo haʻi ʻa Nīfai kae hoko atu pē ʻena ngaahi ʻulungāanga koví.

Ko e taimi pē naʻá na haʻi ai ʻa Nīfaí, naʻe ʻikai leva ke toe ngāue ʻa e Liahoná ia. Naʻe ʻikai ke ʻiloʻi ʻe Leimana mo Lēmiuela ʻa e feituʻu ke fakaʻuli ki ai ʻa e vaká. Naʻe tō mai mo ha fuʻu matangi mālohi. Naʻe puhi mo liaki holo ʻa e vaká ʻi tahi ʻi ha ʻaho ʻe tolu pea naʻe manavahē ʻa e kakaí ʻo pehē te nau melemo. Ka naʻe ʻikai pē ke vete ʻe Leimana ia mo Lēmiuela ʻa Nīfai.

Naʻe fakaʻau ke toe mālohi ange ʻa e matangí. Faifai pea mahino kia Leimana mo Lēmiuela naʻe tupunga ʻa e faingataʻa ko ʻeni kuo nau tofanga aí mei heʻena ngaahi faiangahalá. Naʻá na ʻiloʻi kapau he ʻikai ke na fakatomala te nau mate ʻi he matangí ni, ko ia ai naʻá na vete ʻa e haʻi ʻo Nīfaí.

Neongo naʻe pupula pea mamahi ʻa e ongo vaʻe ʻo Nīfaí ka naʻe ʻikai pē ke ne lāunga ia ki he Tamai Hēvaní.

Ko hono vete ange pē ʻo e ngaahi haʻi ʻo Nīfaí kuo kamata leva ke toe ngāue ʻa e foʻi Liahoná. Naʻe lava heni ʻe Nīfai ke ne fakaʻuli ʻa honau vaká ki he feituʻu totonú.

Naʻe lotu ʻa Nīfai ki he Tamai Hēvaní pea naʻe tuʻu leva ʻa e matangí pea nonga mo e tahí.

ʻI he ʻosi atu ʻa e matangí pea toe ngāue ʻa e foʻi Liahoná, naʻe fakaʻuli ʻe Nīfai ʻa honau vaká ʻo nau hao mo aʻu atu ki he fonua ʻo e talaʻofá.

Fakatātaá, talanoa mei he folofolá mo e fealēleaʻakí

  • Ko e hā hono ʻuhinga naʻe ʻikai ngāue ai ʻa e foʻi Liahoná ʻi he lolotonga hono haʻi ʻo Nīfaí?

  • ʻOku mou pehē ko e hā hono ʻuhinga naʻe ʻikai lāunga ai ʻa Nīfai ki he Tamai Hēvaní ʻi he lolotonga hono haʻi iá?

  • Ko e hā nai ha meʻa ʻoku lava ke tau ako mei he sīpinga ko ʻeni naʻe tā ʻe Nīfaí?

  • Ko e hā e meʻa naʻe fai ʻe Nīfai ke fakahaofi ai ʻa e vaká mei haʻane ngoto ʻi he matangi ko ʻení?

  • Ko e hā e meʻa naʻe fakahoko ʻe he Tamai Hēvaní ke tokoniʻi ai ʻa Nīfaí?

ʻOku Tokoniʻi Kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní ʻi he Taimi ʻoku tau Lotu Aí

Fakatātā mo e talanoa mei he folofolá

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā 3–46, Ko e Lotu ʻa Sīsū ʻi Ketisemaní.

Fakatātā mo e talanoa mei he folofolá

  • Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku fai ʻe Sīsū ʻi he fakatātā ko ʻení? (Ko ʻene lotu ki he Tamai Hēvaní.)

  • Ko e hā hono ʻuhinga naʻe lotu ai ʻa Sīsuú? (He naʻá ne fie maʻu ʻa e tokoni ʻa e Tamai Hēvaní ke fakahinohino ia.)

Fakamatalaʻi ange naʻe faʻa lotu maʻu pē ʻa Sīsū ki he Tamai Hēvaní ʻi he taimi naʻá ne ʻi māmani ai. Te tau lava foki ke lotu ki he Tamai Hēvaní ʻi he taimi ʻoku tau fie maʻu tokoni aí.

Talanoá

Fai ʻa e talanoa moʻoni ko ʻení fekauʻaki mo ha finemui naʻá ne lotu koeʻuhí ko ha ngaahi fiemaʻu ʻa ha toko taha kehe:

Naʻe lolotonga mohe ʻa Mele ʻi ha pō ʻe taha mo ʻene ongoʻi ha meʻa ʻo ne ʻā hake ai. ʻI heʻene fakafanongó, naʻá ne ʻiloʻi ai tā ko hono kiʻi tuongaʻane taʻu faá naʻe tangi koeʻuhí ko e langa hono keté. Naʻá ne fanongo atu ki hono fakanaʻanaʻa ia ʻe heʻene fineʻeikí mo feingaʻi ke ne ongoʻi fiemālié; ka naʻe kei tangi pē hono kiʻi tuongaʻané. Naʻá ne tokoto pē mo ongoʻi fakaʻofaʻia ai. Naʻá ne ʻiloʻi ʻoku fai ʻe he fineʻeikí ʻa hono lelei tahá ka naʻá ne kei hohaʻa pē ʻi heʻene ʻiloʻi ʻoku puke ʻa hono kiʻi tuongaʻané. Faifai, peá ne fakakaukau hake ʻoku ʻi ai e meʻa te ne lava ke fai.

Talanoá

  • ʻOku mou pehē ko e hā e meʻa naʻá ne faí?

Naʻá ne tuʻu fakalongolongo hake mei hono mohengá ʻo ne tūʻulutui ʻo lotu. Naʻá ne kole ki he Tamai Hēvaní ke ʻai ange muʻa hono kiʻi tuongaʻané ke sai kae lava ke ne mohe. Naʻe taimi siʻi pē mei ai kuo mohe ʻa hono kiʻi tuongaʻané. Naʻá ne ʻeke ange ki he fineʻeikí he pongipongi hono hokó pe ʻoku fēfē hono kiʻi tuongaʻané peá ne tali ange, “ʻOkú ne ʻosi sai ia. Naʻe mohe pē ʻanepō pea ko ʻeni kuó ne sai.”

Fakaafeʻi e kalasí ke nau fakamatala ki ha taimi naʻa nau lotu ai, pe ko e lotu ʻa ha taha ʻi honau fāmilí, ke maʻu ha tokoni. Fekau ke nau fakamamafaʻi ʻa e founga naʻe tali mai ʻaki ʻe he Tamai Hēvaní ʻa ʻenau lotú.

Talanoá

Fai ʻa e talanoa ko ʻení ʻo kau ki ha toko taha naʻá ne lotu ke maʻu mai ha tokoni, pe ko haʻo fai pē haʻo foʻi talanoa pē ʻaʻau:

ʻI ha faʻahitaʻu māfana ʻe taha, naʻe foaki ange ai ha kiʻi lami ʻa Semi. Naʻá ne fakahingoa ʻa e kiʻi lamí ko Puti pea naʻá ne ʻofa ʻaupito ai ʻo fafanga mo tokangaʻi lelei. Naʻe faʻa vaʻinga maʻu pē ʻa Semi mo Puti ʻi he feituʻu naʻe ʻaaʻi ʻe he tangataʻeikí ʻo tauhi ai ʻene hōsí. ʻI ha hoʻatā ʻe taha, naʻe vaʻinga ai ʻa Semi mo Puti he feituʻu ko ʻení mo e ui mai ʻa e fineʻeikí kia Semi ke ʻalu ange ke nau maʻu meʻatokoni. Naʻe lele atu leva ʻa Semi ki tuʻa peá ne haʻaki mai ʻa e matapā ʻo e ʻaá.

Hili ʻa e maʻu meʻatokoní, naʻe toe hū mai ʻa Semi ki tuʻa ke vaʻinga mo Puti. Ka ʻi heʻene aʻu atu ki he matapā ʻo e ʻaá, ʻoku ava mai ia. Naʻe ʻikai ke ʻiloa ai ʻa Puti ia mo e hōsí. Ta naʻe fakavavevave hono haʻaki ia ʻe Semi ʻa e matapaá ʻo ʻikai ke maʻu lelei hono fakamaʻú.

Naʻe ʻikai ʻilo ʻe Semi pe ʻe kamata ʻene kumí mei fē. Naʻá ne manatuʻi hono tala ange ʻe heʻene tangataʻeikí ki ai ʻa ʻene hē ʻi he moʻungá ʻi heʻene kei siʻisiʻí. Naʻe tūʻulutui ʻa e tangataʻeikí ʻo kole ki he Tamai Hēvaní ke tokoniʻi ia. Taimi siʻi pē mei ai kuo haʻu ha tangata tauhi-sipi ʻo maʻu ia peá ne ʻomi ia ki honau ʻapí.

Naʻe tūʻulutui hifo leva ʻa Semi ʻi he loto musié ʻo kuikui peá ne lotu ʻo pehē: “ʻE Tamai Hēvani, ʻoku ou fuʻu fie maʻu ʻaupito ʻa hoʻo tokoní. Kuo hola ʻa e hoosi ʻa e tangataʻeikí mo Puti koeʻuhí ko e ʻikai ke u tāpuniʻi ʻa e matapā ʻo e ʻaá. Fakamolemole muʻa ka ke tokoni mai ke kumi kinaua.”

Naʻe sio ʻa Semi ʻoku ʻilonga he halá ʻa e vaʻe ʻo ha manu. Naʻá ne muimuiʻi ia ʻo aʻu hake ki he moʻungá, ko ia naʻá ne pipiki pē he vaó ke ʻoua naʻá ne hekea ʻo tō. Faifai pē peá ne fanongo ki he tangi ʻa Putí. Naʻe fakavave hake ʻa Semi he moʻungá ʻo ne ʻilo ʻa Puti ʻokú ne ʻefihia he vaó. Naʻe tuʻu mo e hōsí ʻo ofi mai pē ai. Naʻe fakavetevete leva ʻe Semi ʻa e vaʻe ʻo Putí mei he vaó. Pea ʻi he feinga ʻa Puti ke tuʻú, naʻá ne tō ki lalo. Naʻe ʻiloʻi ai ʻe Semi tā naʻe fasi ha vaʻe ia ʻe taha ʻo Puti.

Naʻe toe kole ʻa Semi ki he Tamai Hēvaní ke tokoni ange kiate ia. Naʻá ne ʻai hono koté ʻo takitaki ai ʻa Puti peá ne ʻalu hifo mei he moʻungá. Naʻe muimui pē ai ʻa e hōsí ʻo hifo māmālie pē he tahifohifó. Naʻe toutou humu hifo pē ʻa Semi he naʻe fuʻu mamafa ʻa Puti.

ʻI he ofi atu ʻa e toko tolú ni ki honau ʻapí, naʻe lele atu ʻa e ongo mātuʻá ke tokoni. Naʻe pehē ange ʻe he tangataʻeikí ʻi he lolotonga ʻene faitoʻo ʻa e fasi ʻo e kiʻi lamí, “Meʻa mālie pē hoʻo aʻu vave maí kae ʻikai ke lahi ange ʻa e mole ʻa hono totó. He naʻe mei mate ia tupu mei ai.”

Naʻe fehuʻi ange ʻe he fineʻeikí, “Naʻá ke ʻiloʻi fēfē ʻa e feituʻu naʻá na ʻi aí?”

“Naʻá ku fai pē ʻa e meʻa naʻe mei fai ʻe he tangataʻeikí,” ko e tali ange ia ʻa Semí.

“ʻA ia ko e hā?” ko e tangataʻeikí ange ia.

“Manatuʻi ʻa e taimi naʻá ke hē aí? Naʻá ke lotu ki he Tamai Hēvaní ke tokoni atu, pea ko e meʻa pē ia naʻá ku faí. Naʻá ku lotu pea naʻe tokoniʻi au ʻe he Tamai Hēvaní” (vakai, “The Open Gate”, Friend, ʻEpeleli 1977, pp. 28–30).

Fakamatala Fakanounou

ʻEkitivitī ʻi he palakipoé

Mou toe fakamanatu ʻa e lēsoní ʻaki hano fai ʻo e ngaahi fehuʻi ko ʻení. Ko hono tali mai pē ʻe ha taha ʻa e fehuʻí pea fekau ke ne haʻu ki muʻa ki he palakipoé. Tā hono laʻi nimá ai pea tohiʻi ʻi loto ʻa hono hingoá.

ʻEkitivitī ʻi he palakipoé

  • Ko e ʻalu ʻa Līhai mo hono fāmilí ki fē? (Ki he fonua ʻo e talaʻofá.)

  • Naʻe ngāue ʻa e Liahoná ʻi he taimi kotoa pē? (ʻIkai. Naʻe toki ngāue pē ia ʻi he taimi naʻe moʻui anga-tonu ai ʻa e kakaí.)

  • Ko e hā e meʻa naʻe fakahā ʻe he Liahoná kia Nīfaí? (Ko e feituʻu ke fakaʻuli ki ai ʻa e vaká.)

  • Ko e hā e meʻa naʻe hoko ʻi he ʻosi hono haʻi ʻo Nīfaí? (Naʻe tō mai ha fuʻu matangi mālohi. Naʻe ʻikai toe ngāue ʻa e Liahoná ia.)

  • Ko e hā e meʻa naʻe hoko hili hono vete ʻa e haʻi ʻo Nīfaí? (Naʻe ʻosi ʻa e matangí. Naʻe toe ngāue mo e Liahoná.)

  • Ko e hā hono ʻuhinga naʻe lotu ai ʻa Nīfai ke tokoni mai ʻa e Tamai Hēvaní?

  • Ko e hā e meʻa ʻoku totonu ke tau fai ʻi he taimi ʻoku tau fie maʻu ai ʻa e tokoni ʻa e Tamai Hēvaní? (Lotu ʻi he tui te ne tokoni mai.)

Hokohoko atu pē hono fai ʻo e ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e ngaahi talanoa ʻi he lēsoní kae ʻoua pē kuo tā ʻa e nima ʻo e toko taha kotoa ʻo e kalasí ʻi he palakipoé. Fakamālō ange ki he fānaú kotoa koeʻuhí ko honau ngaahi nima tokoní.

Fakamoʻoni

Fai hoʻo fakamoʻoní ki he ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate kitautolú pea mo ʻene fie maʻu ke tokoniʻi kitautolu ʻo kapau te tau lotu ʻo kole ha tokoni meiate ia.

Fakaafeʻi ha taha ʻo e fānaú ke ne fai ʻa e lotu tukú.

Ngaahi ʻEkitivitī Fakatupulakí

Fili mei he ngaahi ʻekitivitī ko ʻení ʻa e ngaahi ʻekitivitī ʻe ʻaonga taha ki hoʻo kalasí. ʻE lava pē ke ke fakaʻaongaʻi kinautolu ʻi he loto lēsoní, pe ko hano fakamanatu pe fakamatala fakanounou ʻo e lēsoní. Vakai, “Taimi Kalasí” ʻi he “Ko e Ngaahi Tokoni maʻá e Faiakó” ke maʻu mei ai ha ngaahi fakahinohino kehe.

  1. Akoʻi ki he fānaú ha kiʻi foʻi maau nounou fekauʻaki mo e lotú pea fakatātaaʻi.

    ʻOku mau kūnima, pea punou homau ʻulú

    Kuikui homau matá, pea kuo mau maau.

    pe

    ʻOku mau kūnima pea punou mo homau ʻulú

    ʻO fakafanongo kae fai ʻa e lotú.

  2. Tufa ke taki taha ʻa e fānaú ha foʻi kala pe peni vahevahe pea mo ha tatau ʻo e laʻi peesi tufá. Fekau ke nau tohiʻi ai honau hingoá. Tala ange ke nau valivali ʻa e meʻa ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi fetuʻú koeʻuhí ke nau ʻiloʻi ai ʻa e taumuʻa ʻo e lēsoní. Ko ʻene ʻosi pē ʻenau valivalí pea fekau ke nau lea fakataha ʻaki ʻa e foʻi leá. Tānaki ʻa e ʻū peni vahevahé pea mo e ʻū laʻi peesi tufá. Ka toki ʻosi ʻa e lēsoní pea tufa ange ʻenau ʻū laʻi pepá.

ʻĪmisi
prayer

LBMROFNATKFGU

Paaki