Ngaahi Tohi Lēsoni Palaimelíi mo e Taimi Fevahevaheʻakí
Lēsoni 20: ʻOku Tokoniʻi Kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke tau ʻIloʻi ʻa e Moʻoní


Lēsoni 20

ʻOku Tokoniʻi Kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke tau ʻIloʻi ʻa e Moʻoní

Taumuʻá

Ke tokoniʻi e fānaú ke nau ʻiloʻi ʻe lava ke tokoniʻi kinautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke nau ʻilo ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisí.

Teuteú

  1. Lau mo ako ʻi he faʻa lotu ʻa e Mōsaia 11:12; 17–19; 13:1–9; 17; 18:1–3; Molonai 10:4–5; T&F 130:22.

  2. Teuteu mai ke hivaʻi pe lau ʻa e lea ʻo e “Ko e Laumālie Māʻoniʻoní” (Children’s Songbook, p. 105); ʻoku ʻoatu ʻa e leá ʻi he tafaʻaki ki mui ʻo e tohi lēsoni ko ʻení.

  3. Teuteu ha fanga kiʻi kaati ʻe hongofulu hangē ko ia ʻoku hā atu ʻi laló. Tohiʻi ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻa e mataʻi tohí pea tohiʻi ʻa e fiká ʻi he tafaʻaki ʻe tahá. Tohiʻi ha fanga kiʻi toti ʻo fakatatau pē ki he lahi ʻo e fiká koeʻuhí ko e fānau ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo laukongá.

    ʻĪmisi
    Holy Ghost sign

    Kapau ʻe lava pea fakapipiki ʻa e fanga kiʻi kātí ki he tuʻa ʻo e sea ʻo e fānaú ki muʻa ia pea toki fai ʻa e kalasí, pea ʻoua ʻe fakapipiki ia ki hono fakahokohoko totonú.

  4. Teuteu ke mou hivaʻi ʻa e veesi ʻuluaki ʻo e “ʻOku Moʻui ʻEku Tamaí” (Children’s Songbook, p. 5).

  5. Ngaahi nāunau ʻoku fie maʻú:

    1. Tohi ʻa Molomona ke taki taha ʻa e fānau ʻoku nau lava ke laukongá.

    2. Tepi fakapipiki ʻo kapau ʻe maʻu.

    3. Palakipoe, sioka, mo e meʻa tāmate palakipoe; pe ko ha pepa ke tohi ai.

    4. Fakatātā 3–47, Ko ʻApinetai ʻi he ʻAo ʻo e Tuʻi ko Noá (62042 900; Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 308).

  6. Teuteu ʻa e ngaahi meʻa ʻe fie maʻu ki ha ngaahi ʻekitivitī fakatupulaki te ke fakaʻaongaʻí.

Fokotuʻu ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

Fakaafeʻi ha taha ʻo e fānaú ke ne fai ʻa e fua lotú.

Kapau naʻá ke poupouʻi e fānaú ke nau fai ha faʻahinga meʻa he lolotonga ʻo e uiké pea mou vakaiʻi ia.

Naʻe Tokoniʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa ʻAlamā ke ne ʻiloʻi ʻa e Moʻoní

ʻEkitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá

Fekau e fānaú ke nau kumi ʻa e fanga kiʻi kaati kuo fufuuʻí pea tokoni kiate kinautolu ke nau fokotuʻutuʻu ʻa e foʻi lea ko e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE lava ke fokotuʻutuʻu ia ʻe he fānau ʻoku nau kei iiki angé ʻaki pē haʻanau lau fakahokohoko ʻa e ngaahi mataʻifiká; ʻosi ko iá peá ke fulihi hake leva ʻa e ʻū kātí pea lau leʻo lahi ʻa e ongo foʻi leá. ʻAi ke lau fakataha ia ʻe he kalasí.

Tefito ʻo e tuí

Fekau e fānaú ke nau tuʻu hake ʻo mou lau fakataha ʻa e tefito ʻo e tui ʻuluakí.

Folofolá, fakatātaá mo e talanoá

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā 3–47, Ko ʻApinetai ʻi he ʻAo ʻo e Tuʻi ko Noá. Lolotonga hoʻo fai ʻa e talanoá ʻi hoʻo lea pē ʻaʻaú, kole ange ki he fānaú ke nau fakafanongo ke nau ʻiloʻi ʻa e founga naʻe tokoniʻi ai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa ʻAlamaá.

Fakamatalaʻi ange, ʻi he hili ha ngaahi taʻu lahi mei he taimi naʻe mavahe ai ʻa Līhai mo hono fāmilí mei Selūsalemá, naʻe hoko ai ha tangata anga-kovi naʻe hingoa ko Noa ko e Tuʻi ki he kakai Nīfaí. Ko e tuʻi anga-kovi ʻaupito ʻa Noa pea naʻá ne akoʻi ʻa e kakai Nīfaí ke nau faiangahala.

Naʻe fekauʻi mai ʻe he ʻEikí ha palōfita ko ʻApinetai hono hingoá ke malanga ki he kakai Nīfaí. Naʻe fakahā ange ʻe ʻApinetai ʻa ʻenau faiangahalá fakataha mo honau tuʻí pea mo e finangalo mai ʻa e Tamai Hēvaní ke nau fakatomalá.

Naʻe houhau ʻaupito ʻa e Tuʻi ko Noá ʻia ʻApinetai ʻo ne fekau ke nau puke mai ia. Naʻe ʻomi leva ʻa ʻApinetai ki he ʻao ʻo e Tuʻi ko Noá pea mo ʻene kau taulaʻeikí. Naʻe malangaʻi kiate kinautolu ʻe ʻApinetai ʻa e ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisí. Naʻe ʻikai ke nau fie fanongo kiate ia, ka naʻe tāpuekina ʻe he ʻEikí ʻa ʻApinetai ʻo ʻikai lava ʻe ha taha ke fai ha kovi kiate ia kae ʻoua kuó ne fakahoko kotoa ʻa e ngaahi meʻa naʻe fekauʻi ia ke ne fakahokó. Naʻe fakahā ange ʻe ʻApinetai ʻoku moʻoni kotoa ʻa e ngaahi akonaki ko ʻení. Naʻe ʻikai tui ʻa e Tuʻi ko Noá fakataha mo e tokolahi ʻo ʻene kau taulaʻeikí ki he ngaahi lea ʻa ʻApinetaí. Naʻe ʻikai ke nau fie fakatomala mei heʻenau ngaahi faiangahalá. Ka naʻa nau fie maʻu ke tāmateʻi ʻa ʻApinetai.

Naʻe tui ʻa e taulaʻeiki ia ʻe taha ko ʻAlamā hono hingoá kia ʻApinetai. Naʻe ueʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa ʻAlamā ke ne ʻiloʻi ko e moʻoni ʻa e meʻa naʻe malangaʻaki ʻe ʻApinetaí. Ko ia naʻe kole ai ʻa ʻAlamā ki he Tuʻi ko Noá ke tuku ange ʻa ʻApinetai ke ʻalu. Ka naʻe ʻāsili heni ʻa e ʻita ia ʻa e Tuʻi ko Noá. Naʻá ne fekau ʻa ʻAlamā ke ne ʻalu mei ai. ʻOsi ko iá, naʻá ne fekau atu ʻene kau tamaioʻeikí ke tāmateʻi ia. Ka naʻe hola ʻa ʻAlamā mei he kau tamaioʻeiki ʻa Noá. Ko ʻene ʻosi pe hono fakahā ange ʻe ʻApinetai ki he Tuʻi ko Noá ʻa e meʻa naʻe fekauʻi ia ke ne fakahaá, naʻe tuʻutuʻuni leva ʻe he tuʻí ke fakapoongi ia.

Lolotonga ʻa e toitoi ʻa ʻAlamaá, naʻá ne hiki ʻa e ngaahi akonaki ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻApinetaí. Naʻe ʻiloʻi ʻe ʻAlamā ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi akonaki ko ʻení. Naʻá ne fakatomala mei heʻene ngaahi faiangahalá pea kamata ke ne talangofua ki he ngaahi fekaú. Naʻe hoko ʻa ʻAlamā ko ha taha ngāue fakafaifekau maʻongoʻonga ʻi heʻene malangaʻi atu ki he kakai kehé ʻa e ngaahi moʻoni ko ia naʻá ne ʻiloʻí.

Folofolá, fakatātaá mo e talanoá

  • Naʻe ʻiloʻi fēfē ʻe ʻAlamā ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi lea naʻe leaʻaki ʻe ʻApinetaí?

Ako maʻu loto ʻo e veesi folofolá

Tokoni ki he fānaú ke nau kumi hake ʻa e Molonai 10:5 pea tala ange ʻe fakahā mai ʻe he potu folofola ko ʻení ʻa e talí. Fekau ha taha he fānau lalahí ke ne lau ia ki he kalasí pe ko hoʻo lau leʻo-lahi ia. Fakamatalaʻi ange naʻe tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kia ʻAlamā ke ne ʻiloʻi naʻe leaʻaki ʻe ʻApinetai ʻa e moʻoní.

Hanga ʻo hiki ʻa e veesi ko ʻení ʻi he palakipoé pe ʻi ha laʻi pepa lahi peá ke tokoni ki he fānau lalahí ke nau ako maʻu loto ia. Hili haʻamou toutou lau fakataha ʻa e veesi ko ʻení peá ke tāmateʻi pe ʻufiʻufi ha ongo foʻi lea ʻe ua pea fekau e kalasí ke nau toe lau fakataha ʻa e vēsí. Toutou fai pehē pē kae ʻoua kuo ʻosi tāmateʻi pe ʻufiʻufi kotoa ʻa e ngaahi foʻi leá. (Mou toutou lau fakataha ʻa e vēsí mo e fānau ko ia ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo laukongá. Kiʻi taʻofi siʻi hoʻomou laú kae fakahā atu ʻe he fānaú ha ngaahi konga lalahi ʻo e vēsí.) Kapau ʻoku fie maʻu ʻe he fānaú ke nau lau ʻa e veesi folofolá ki hono toe ʻo e kalasí pea ʻoange ha taimi ke nau fai ai ia.

ʻE Lava ke Tokoniʻi Kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke tau ʻIloʻi ʻa e Moʻoní

Fakamatala ʻa e faiakó

Hanga ʻo fakamamafaʻi ange ʻoku ʻomi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kiate kitautolu ha ongoʻi lelei moʻoni ʻi he taimi ʻoku tau fili ai ki he totonú. ʻOkú ne toe tuku mai foki ʻa e faʻahinga ongoʻi lelei ko ʻení ke tokoni kiate kitautolu ke tau lava ʻo tala ʻa e ngaahi akonaki ʻoku moʻoní.

Talanoá

Fai ʻa e talanoa ko ʻení ki ha kiʻi tamasiʻi naʻá ne lava ke tala ʻa e moʻoní ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní:

Naʻe saiʻia maʻu pē ʻa Sefo he fanongo ki he kau faifekaú ʻi he taimi naʻa nau ō ange ai ki hono ʻapí. Naʻa nau fai ange kiate ia mo hono fāmilí ha ngaahi talanoa mālie ʻaupito. Ka naʻá ne saiʻia taha pē ʻi he ngaahi talanoa naʻa nau fai ʻo kau kia Sīsū Kalaisí. ʻI he taimi naʻe fakahā ange ai ʻe he kau faifekaú kuo toe fakafoki mai ki he māmaní ʻa e Siasi moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí, naʻá ne pehē ko e toki meʻa fakaʻofoʻofa taha ʻeni kuó ne fanongo ai. Naʻe fakahā ange ʻe he kau faifekaú kiate ia pea mo hono fāmilí kapau te nau lotu ki he Tamai Hēvaní, te nau ʻilo mei ai pe ʻoku moʻoni ʻa e meʻa naʻa nau akoʻi angé. Naʻe lau ʻa e kau faifekaú mei he Molonai 10:5: “Pea te mou lava ke ʻiloʻi ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he ivi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”

Naʻe ʻikai ke fakapapauʻi ʻe Sefo pe te ne lava ke ʻiloʻi pe naʻe moʻoni ʻa e pōpoaki ko ʻeni naʻe ʻalu ange mo e kau faifekaú, ka naʻá ne fai pē ʻa e meʻa naʻa nau tala angé. ʻI he lotu ʻa Sefo ki he Tamai Hēvaní ke tokoniʻi ia ke ne ʻilo ʻa e moʻoní ʻi he taimi ʻokú ne fanongo ai ki he ngaahi akonaki ʻa e kau faifekaú, naʻe kamata ke ʻalu hake ʻi hono lotó ha ongoʻi māfana mo fiemālie. Taimi siʻi pē kuo ʻikai ke toe ʻi ai ha lotolotoua ʻia Sefo. Naʻá ne fakapapauʻi ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi meʻa ko ia naʻe akoʻi ange ʻe he kau faifekaú. Kuó ne maʻu ha ongoʻi lelei ʻi hono lotó, ʻa ia ko ha fakamoʻoni ia mei he Laumālie Māʻoniʻoní.

  • Ko e hā e meʻa naʻe tokoniʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke mahino kia Sefó? (Ke mahino naʻe moʻoni kotoa ʻa e ngaahi meʻa ko ia naʻe akoʻi kiate ia ʻe he kau faifekaú.)

  • Naʻe fetuʻutaki fēfē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo Sefó? (Naʻe haʻu ki hono lotó ha ongo māfana moʻoni mo lelei.)

  • Ko e hā e meʻa naʻe fai ʻe Sefo ke ne maʻu ai ʻa e ongo ko ʻení mei he Laumālie Māʻoniʻoní? (Naʻá ne lotu ke ne ʻiloʻi pe naʻe moʻoni ʻa e pōpoaki ʻa e kau faifekaú.)

Tala ange ki he fānaú te nau lava pē ke ongoʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní lolotonga hano fai ʻo ha lēsoni ʻi he Palaimelí, pe ʻi ha lēsoni ʻi he taimi efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, pe ʻi ha toe taimi pē ʻoku fakahā ange ai kiate kinautolu ʻa e moʻoní. ʻOku maʻu ʻe he kakai toko lahi ʻa e ongo ko ʻení ʻi he taimi ʻoku nau lau ai pe fanongo ki he folofolá pe ko e ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí. Fakamamafaʻi ange ʻoku ʻikai faʻa fetuʻutaki mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ia kiate kitautolu ʻi he ngaahi lea te tau lava ke ongoʻiʻaki hotau telingá. Ka ʻokú ne ʻomai ha faʻahinga ongoʻi lelei kiate kitautolu fekauʻaki mo e meʻa ʻoku moʻoní.

Fakamatalaʻi ange ʻoku faʻa ui pē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní he taimi ʻe niʻihi ko e Laumālie koeʻuhí ko ʻene maʻu ʻa e sino fakalaumālié (vakai, T&F 130:22). Tala ange ki he fānaú te nau fanongo he taimi ʻe niʻihi ki he lotu ʻa e kakaí ke nau maʻu ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá ʻiate kinautolu. Ko ʻenau kolé ke nau maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke tau ongoʻi ʻoku tau ofi ki he Tamai Hēvaní, mahino kiate kitautolu ʻa ʻene ngaahi fekaú, pea tau fili ai foki ki he totonú.

Fakamatala Fakanounoú

Fakamoʻoní

Kapau ʻe lava peá ke fakamatala ki ha taimi naʻe tokoniʻi ai koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke ke lava ʻo tala pe ʻiloʻi ʻa e moʻoní. Fai hoʻo fakamoʻoní ki he fānaú ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko e taha ia ʻo e Toko Toluʻi ʻOtuá te ne tokoniʻi kinautolu ke nau ʻiloʻi ʻa e moʻoní pea mo e meʻa ʻoku totonú.

Hiva

Fekau ʻa e kalasí ke nau hivaʻi pe lau ʻa e lea ʻo e veesi ʻuluaki ʻo e “ʻOku Moʻui ʻEku Tamaí”:

ʻOku moʻui ʻa e Tamai ʻofá.

Fakahā mai ʻe he Laumālie maʻu ai pē.

ʻOkú ne moʻuí.

  • Ko e hā e meʻa ʻoku pehē ʻe he foʻi hivá ʻoku fakahā mai ʻe he Laumālié kiate kitautolú taki taha? (ʻOku moʻui ʻa e Tamai Hēvaní pea ʻokú ne ʻofa ʻiate kitautolu.)

Fekau ʻa e fānaú ke nau toe hivaʻi pe lau ʻa e foʻi hivá.

Fakamanatu folofola

Fekau e fānaú ke nau toe lau maʻu loto ʻa e Molonai 10:5, pea poupouʻi kinautolu ke nau ō ʻo lau ia ke fanongo ki ai ʻa honau fāmilí.

Fakamatalaʻi ange ki he fānaú neongo ʻe lava ke ʻoange ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ha ongoʻi lelei ʻi loto ki ha taha pē, ka ʻoku lava ke maʻu ʻe ha taha ʻa e meʻa-foaki makehe ʻi he taimi ʻoku fakamaʻu ai ia ke ne hoko ko e mēmipa ʻo e Siasí hili hono papitaisó. Ko e meʻa-foaki ia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea ʻoku ʻuhinga ʻeni ʻe lava ʻe he toko taha ko iá ʻo ongoʻi ʻa e ueʻi e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he taimi kotoa pē ʻo kapau te ne moʻui anga-tonu. Tala ange te nau toki ako lahi ange fekauʻaki mo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi ha ngaahi lēsoni kehe.

Hiva

Hivaʻi pe lau fakataha mo e fānaú ʻa e lea ʻo e “Ko e Laumālie Māʻoniʻoní.”

Fakaafeʻi ha taha ʻo e fānaú ke ne fai ʻa e lotu tukú.

Ngaahi ʻEkitivitī Fakatupulakí

Fili mei he ngaahi ʻekitivitī ko ʻení ʻa e ngaahi ʻekitivitī ʻe ʻaonga taha ki hoʻo kalasí. ʻE lava pē ke ke fakaʻaongaʻi kinautolu ʻi he loto lēsoní, pe ko hano fakamanatu pe fakamatala fakanounou ʻo e lēsoní. Vakai, “Taimi Kalasí” ʻi he “Ko e Ngaahi Tokoni maʻá e Faiakó” ke maʻu mei ai ha ngaahi fakahinohino kehe.

  1. Hivaʻi pe lau ʻa e ongo laine fakamuimui taha ʻo e “The Still Small Voice” (Children’s Songbook, p. 106).

    Listen, listen. (ʻai e nimá ke hangē ha ipú he tuʻa telingá)

    The Holy Ghost will whisper. (ʻAi ʻa e foʻi tuhu siʻisiʻí ki he ngutú)

    Listen, listen (ʻAi e nimá ke hangē ha ipú he tuʻa telingá)

    To the still small voice. (ʻAi e nimá ki he funga fatafatá)

  2. ʻAi e fānaú ke nau fakafaivaʻi ʻa e talanoa kia ʻApinetai ʻi he ʻao ʻo Noá pea mo e kau taulaʻeikí. ʻE lava ke fakahā ʻe he toko taha ʻokú ne fakatātaaʻi ʻa ʻApinetaí ha niʻihi ʻo e ngaahi fekau ʻa e Tamai Hēvaní. ʻE fakahā ʻe ʻAlamā ʻokú ne tui peá ne kole ki he tuʻí ke fakahaofi ʻa e moʻui ʻa ʻApinetaí. Ka ʻoku tuli ia ki tuʻa ʻā. ʻAi ʻa e toko taha ʻokú ne fakatātaaʻi ʻa ʻAlamaá ke ne hiki ʻa e ngaahi akonaki ʻa ʻApinetaí.

Paaki