“Teebora te Burabeti n Aine,” Karaki man Te O Tetemanti (2022)
“Teebora te Burabeti n Aine,” Karaki man Te O Tetemanti
Teebora te Burabeti n Aine
Te tia kairiiri are e buokiia kaain Iteraera bwa a na onimakina te Uea
Teebora te burabeti n aine, aia tia kairiia kaain Iteraera are e kairaki iroun te Uea. A tia ana aomata n toki ni kawakinan ana tua te Uea, ao kaain Kanaan a tautaekaniia. Imwiina uabwi te ririki, kaain Iteraera a waaki n tataro ibukin ana ibuobuoki te Uea.
Te Uea e ongo aia tataro. E tuanga Teebora bwa e na ikotiia aia taanga ni buaka kaain Iteraera bwa a na buakaniia kaain Kanaan.
Aia taanga ni buaka kaain Kanaan iai aia tautia ao aia kaa ni buaka aika biti aika a mwaiti. Aio are a maaku iai ana taanga ni buaka Iteraera, ma tiaki Teebora. E ataia bwa e na buokiia te Uea.
Baraka bon mataniwiin aia taanga ni buaka kaain Iteraera. E aki tangiria ni buaka. Ma e iangoia bwa ngkana Teebora e nako ma te taanga ni buaka, te Uea e na kataniia. Teebora e kariaia bwa e na nako. E taetae ni burabeti bwa te aine e na tiringa Titiera, mataniwiia ana taanga ni buaka kaain Kanaan.
Ana taanga ni buaka Iteraera a ikotaki iaon te maunga, ao kaain Kanaan a ikotaki n te mwanono. Teebora e tuanga Baraka bwa e na ruo man te maunga. E berita Iesu nakoia bwa a na raonaki iroun te Uea.
Te Uea e kanakoa te karau, ao aia kaa ni buaka kaain Kanaan a uotakinako n te ran. Angiina kaain Kanaan a bwabwa n te karaanga, ma Titera e birinako.
Taan Motiki-Taeka 4:15, 17; 5:4–5, 19–22
Te aine ae arana Iaera e maeka n te umwa ae uakaan. E noora Titera ni biri ao e tuangnga bwa e na karaba inanon ana umwa. Iaera e ataia bwa ngaia ngkoa te tia kairiiri n ana taanga ni buaka Kanaan ao e tiringnga bwa e aonga n aki manga tiringiia riki aomata.
Ana taetae ni burabeti Teebora e koro bukina. Titiera e konaaki iroun te tia buaka te aine. Teebora e anenea te kuna ni buokiia kaain Iteraera n uringa aron te Uea ni kamaiuia. Kaain Iteraera a kawakin tua ao a maeka ma te rau inanon 40 te ririki.