Ngaahi Tohi Lēsoni Palaimelíi mo e Taimi Fevahevaheʻakí
Lēsoni 12: ʻOku ou Fakafetaʻi Koeʻuhí ko e Fanga Monumanú


Lēsoni 12

ʻOku ou Fakafetaʻi Koeʻuhí ko e Fanga Monumanú

Taumuʻá

Ke tokoniʻi ʻa e fānaú taki taha ke ne ongoʻi houngaʻia ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi koeʻuhí ko e fanga monumanú.

Teuteú

  1. Ako ʻi he faʻa lotu ʻa e Sēnesi 1:24–25 mo e Sēnesi 6:5–8:19.

  2. Ngaahi nāunau ʻoku fiemaʻú:

    1. Tohi Tapú.

    2. Ngaahi Konga fakatātā 1–6 ʻo aʻu ki he 1–19, fanga monumanú (ʻe ala maʻu foki ha ngaahi konga fakatātā pehē ʻi he Primary Visual Aid Cutouts sets 4 and 5).

    3. Fakatātā 1–28, Ko e Fakatupu ʻo e Ngaahi Meʻa Moʻuí (Ko e Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 100; 62483); fakatātā 1–29, Ko hono foʻu ʻo e ʻAʻaké (Ko e Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 102; 62053); fakatātā 1–30, Ko Noa mo e ʻAʻaké pea mo e Fanga Monumanú (Ko e Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 103; 62305).

  3. Fai mo ha ngaahi teuteu ʻe fiemaʻu ki ha ʻEkitivitī Fakatupulaki te ke fie fakaʻaongaʻí.

Ngaahi ʻEkitivitī ke ako mei aí

Fakaafeʻi ha taha ʻo e fānaú ke ne fai ʻa e fua lotú

ʻEkitivitī ke taki-ʻaki e tokangá.

Folahi e ngaahi kongokonga fakatātā ʻo e fanga monumanú ʻi he falikí pe ʻi he funga tēpilé ʻi muʻa he fānaú. Tokoniʻi ha taha ke ne fili ha konga fakatātā, fakahā atu ʻa e hingoa ʻo e monumanú ʻi he fakatātaá pea fakaʻaliʻali ia ki he kalasí. Hokohoko pehē ai pē kae ʻoua kuo nau taki tuʻo taha ha faingamālie ke fai e filí.

Naʻe folofola ange ʻa e Tamai Hēvaní kia Sīsū Kalaisi ke Ne fakatupu ʻa e fanga monumanú

Toe fakamanatu mo e fānaú ʻa e ʻai ko ia ʻe he Tamai Hēvaní ʻa Sīsū Kalaisi ke Ne fakatupu ʻa hotau māmani fakaʻofoʻofá ni, kau ki ai ʻa e ʻahó mo e poʻulí, ʻa e tahí mo e fonuá, pea mo e ʻakau īkí mo e ʻakau lalahí. Fakaʻaliʻali ʻa e Tohi Tapú pea fakamanatuʻi ange ki he fānaú ʻoku tau lau fekauʻaki mo e fakatupu ʻo e māmaní ʻi he tohi ko ʻení. Fakamatalaʻi ange ʻoku fakahā mai ʻe he Tohi Tapú kiate kitautolu naʻe ʻai ʻe he Tamai Hēvaní ʻa Sīsū ke Ne fakatupu ʻa e monumanu kotoa pē pea tuku kinautolu ki he māmaní.

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā 1–28, Ko e Fakatupu ʻo e Māmaní – Ngaahi Meʻa Moʻuí.

  • Ko hai naʻá ne fakatupu ʻa e meʻa ʻokú ke mamata ki ai ʻi he fakatātaá ní?

  • Ko e hā e ngaahi hingoa ʻo e fanga monumanu ʻi he fakatātā ko ʻení?

Fakamatalaʻi ange naʻe fakatupu ʻe Sīsū ʻa e faʻahinga kotoa pē ʻo e manú ki he māmaní. ʻOku nofo ʻa e fanga monumanu ʻe niʻihi ʻi ha ngaahi ngoueʻanga pea ʻi hotau ngaahi ʻapí. ʻOku nofo ʻa e niʻihi ʻi he vaotaá, pea niʻihi ʻi he ngaahi moʻungá, pea mo e niʻihi ʻi he ngaahi toafá. ʻOku nofo ʻa e niʻihi ʻi he ngaahi feituʻu momoko ʻo e māmaní, pea mo e niʻihi ʻi he ngaahi feituʻu māfaná.

  • Ko e hā ʻa e fanga monumanu ʻoku nofo ʻi he ngoueʻangá?

  • Ko e hā ʻa e fanga monumanu ʻoku nofo ʻi he vaotaá, ngaahi moʻungá, pe toafá?

  • Ko e hā e manu ʻoku ke saiʻia taha aí?

ʻEkitivitií

ʻAi e fānaú ke nau tuʻu ʻo fakatātaaʻi ʻa e manu ʻoku nau taki taha saʻia aí.

ʻOku tokoni ʻa e fanga monumanú kiate kitautolu

Fakamatalaʻi ange naʻe ʻai ʻe he Tamai Hēvaní ʻa Sīsū ke Ne tuku ʻa e fanga monumanú ki he mamaní ke tokoni kiate kitautolu. ʻOku tau fakaʻaongaʻi ʻa e fanga monumanu ʻe niʻihi ki he maʻu meʻatokoní, pea tau meʻa ngāueʻaki ʻa e niʻihi maʻa tautolu, pea ko e niʻihi ia ʻoku fakaʻofoʻofa ke te mamata ki ai pe vaʻinga mo ia.

  • ʻOku anga fēfē ʻa e tokoni ʻa e fanga monumanú kiate kitautolú?

  • ʻOku tau maʻu mei fē ʻa e fanga manu ʻa ia ʻoku ʻi ai ʻa e meʻakai ʻo hangē ko e huʻakaú, fuaʻimoá, pe kakano ke kaí?

  • Ko fē ʻa e fanga monumanu ʻoku tau maʻu mei ai ʻa e nāunau ki hotau valá?

  • Ko fē ʻa e fanga monumanu ʻoku fakalata ke hoko ko ha fanga kiʻi pusiaki?

  • Ko fē ʻa e fanga monumanu te tau lava ʻo heka aí?

Tuku ange ki he fānaú ke nau talanoa fekauʻaki mo ha ngaahi meʻa kuo hoko kiate kinautolu fekauʻaki mo e fanga monumanú.

Naʻe fakahaofi ʻa e fanga monumanú mei he lōmakí

Fai ange ʻa e talanoa ʻo Noá mo e ʻAʻaké, ʻo hangē ko ia ʻoku ʻi he Sēnesi 6:5–8:19. Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā 1–29, Ko hono Langa ʻo e ʻAʻaké, pea mo e fakatātā 1–30, Ko Noa mo e ʻAʻaké pea mo e Fanga Monumanú. Mahalo te ke fie fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi kongokonga fakatātaá ke fakahinohino ʻaki ʻi he lolotonga ʻo e talanoá.

  • Naʻe anga fēfē hono tāpuakiʻi ʻo Noa mo hono fāmilí ʻi heʻenau talangofua kia Sīsuú?

  • Naʻe anga fēfē hono fakahaofi ʻo e fanga monumanú?

  • ʻI he taimi ʻoku tau mamata ai ki ha ūmatá, ko e hā e meʻa ʻoku ne fakamanatuʻi mai kiate kitautolú?

ʻEkitivitií

ʻAi ke tuʻu ʻa e fānaú ʻo fakatātaaʻi ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi he lolotonga hoʻo lau atu ʻa e ngaahi vēsí ni:

Noa

Naʻe foʻu ʻe Noa ha fuʻu ʻaʻake (Fakamafao e ongo nimá ki he tafaʻakí);

Naʻá ne ʻilo ʻa e meʻa totonu ke faí (Tuhu ʻa e foʻi tuhú ki he manifí pe tafaʻaki laʻé).

Naʻá ne tuki, kilisi, mo fua (Fakatātaaʻi ʻa e ngaahi ngāue ko ʻení)

ʻO hangē ko ia naʻe fekauʻi ke ne faí (Kamokamo ho ʻulú).

Pea ui ʻe Noa ʻa hono fāmilí (Taʻalo ʻaki e nimá ke nau haʻu)

Ke nau laka atu ki he loto vaká (Laka tuʻu maʻu)

Pea tautau toko ua ʻa e fanga monumanu (Fakahā ʻa e foʻi tuhu ʻe ua)

Naʻe haʻu ki he fungavaká ke heká (Fakatātaaʻi ʻe ho ongo nimá ʻo hangē ʻokú na tēteé)

Naʻe tātānaki mai ʻa e ngaahi ʻao fakapōpōʻulí (Hili ho ongo nimá ʻi ho ʻulú),

Pea kamata leva ke tō ʻa e ʻuhá (Ngaungaue ʻa e fanga kiʻi ʻuluʻulu-tuhú ʻo hangē ʻoku ʻuhá)

Pea ʻufiʻufi kotoa ʻa e māmaní (Paeʻi ho nimá mei hema ki mataʻu)

Naʻe ʻikai pē ke toe ʻi ai ha fonua ia. (Kalokalo ʻa e foʻi ʻulú).

Naʻe tētē lelei pē ʻa e ʻaʻaké (fakatātaaʻi e tēteé ʻaki ho nimá)

ʻO laui ʻaho mo laui pō (ʻai fakatouʻosi ho ongo nimá ki he tafaʻaki pē taha ho matá ʻo hangē ʻokú ke mohé)

Kae ʻoua kuo toe hopo hake ʻa e laʻaá (ʻai ho ongo nimá ke fetaulaki ʻi ʻolunga ho funga ʻulú ʻo hangē ha laʻā fuopotopotó)

ʻO huhulu ngingila mo māfana.

Pea mātuʻu kotoa ai ʻa e vaí (fakafehauaki ho ongo nimá ʻi ho fatafatá)

ʻAsi hake mo e fonua mōmoá (Folahi ho ongo nimá ki he tafaʻakí)

Pea fakafetaʻi ʻa e fāmili ʻo Noá (Punou e ʻulú pea kūnima)

ʻI he takaofi maʻu pē ʻa e ʻOtuá.

(Toʻo mei ha veesi naʻe faʻu ʻe Beverly Spencer.)

Fakamoʻoní

Fakahā ʻa hoʻo ongoʻí mo hoʻo houngaʻiá ʻi ha māmani fakaʻofoʻofa naʻe fakatupu ʻe Sīsū Kalaisi ʻo fakatatau ki he palani ʻa e Tamai Hēvaní. Fakahaaʻi ʻa hoʻo fakamālō ʻi he fanga monumanu kuo tuku mai ki he māmaní ke tau fakaʻaongaʻi mo fiefia aí.

Ngaahi ʻEkitivitī Fakatupulakí

Fili ha niʻihi ʻo e ngaahi ʻekitivitī ko ʻení ke ke fakaʻaongaʻi he lolotonga ʻo e lēsoní.

  1. Fai e kiʻi vaʻinga ko e “Ko hai ʻa e monumanu ko ʻení?” ʻAi ke faʻu ʻe he fānaú ha fuopotopoto. ʻAi ke tuʻu ha taha ʻi he loto fuopotopotó ʻo faʻifaʻitaki ha faʻahinga monumanu. ʻE hikinima leva e fānau kehé ʻo talamai pe ko e hā e faʻahinga manu ʻoku fakatātaaʻi ʻe he taha ʻi lotó. ʻI he taimi ʻe mateʻi tonu ai ʻe ha kiʻi tamasiʻi pe taʻahine ʻa e manu ko ia ʻoku fakatātāʻí, ʻe haʻu leva ʻa e taha ko ia naʻá ne mateʻi ʻo tonú ki he loto fuopotopotó ʻo faʻifaʻitaki ha faʻahinga manu kehe. Mahalo naʻá ke fiemaʻu ke tomuʻa fanafana atu ʻe he taha ko ia ʻe ʻalu ki lotó ʻa e manu te ne fakatātāʻí koeʻuhí ke fakapapauʻi moʻoni ʻe he kiʻi tamasiʻí ʻa e manu ʻoku ne fakakaukau ki aí.

  2. Fai e kiʻi vaʻinga ko ʻení “Ko e hā ʻa e manu ko ʻení?” Tala ange ki he fānaú ha ngaahi fanga kiʻi fakamatala fakatupu fakakaukau ʻa ia te ne fakamatalaʻi ai ha faʻahinga monumanu. Ko e fanga kiʻi fakamatala fakatupu fakakaukau ko ʻení ʻe lava ke ne fakahaaʻi ʻa e feituʻu ʻoku nofo ai ʻa e manu ko iá, ko e hā hono lanú, ʻoku lahi fēfē, ko e hā e faʻahinga tangi ʻoku ne faí, pea ʻoku anga fēfē ʻa ʻene tokoni ki he kakaí. Tala ange ki he fānaú ke hiki honau nimá ʻi he taimi ʻoku nau pehē ai ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e hingoa ʻo e manu ʻokú ke lau ki aí. Toe fai tatau pē ki ha fanga monumanu kehe ʻo fakatatau mo ho lotó.

  3. Hivaʻi pe lau fakataha mo e fānaú ʻa e ngaahi lea ʻo e “Māmani Lahí” (Children’s Songbook). Fai mo hono fakatātaaʻi ʻo hangē ko ia ʻi lalo:

    Māmani lahi fuopotopoto lelei ʻa e faʻu ʻa e ʻOtua funganí (Faʻu ha foʻi siakale ʻaki haʻo puke ho ongo nimá)

    Maama ʻa e ngaahi fetuʻú he poó laʻā he ʻahó mo ulo māfana (Folahi ho lauʻinimá ʻo toe ʻai ke māʻulalo ange ki lalo)

    Māmani lahi fuopotopotó ko ʻEne ʻofa mai mo e (Tuʻu tonu pea ueueʻi ho ngaahi louhiʻinimá)

    ngaahi tāpuaki (Faʻu ha foʻi siakale fuolahi ʻi ʻolunga ʻi ho ʻulú ʻaki ho ongo umá)

  4. ʻAi ʻa e fānaú ke nau talanoa ki ha kiʻi manu pusiaki ʻoku nau maʻu pe te nau fakaʻamu ke maʻu. Aleaʻi mo e fānaú ʻa e founga ke tau tauhi mo tokangaʻi ai ha kiʻi manu pusiaki.

  5. ʻOange ki he fānaú ha pepa mo ha kala valivali. Tohiʻi ʻi he kiʻi fakatātā taki taha ʻa e ʻOku ou fakafetaʻi ʻi he fanga monumanú.

Ngaahi ʻEkitivitī Kehe Maʻá e Fānau Iiki Angé

  1. Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā 1–28, Ko e Fakatupu ʻo e Māmaní–Meʻamoʻuí. Fai ʻi hoʻo lea pē ʻaʻaú ʻa e talanoa ʻo e fakatupu ʻo e fanga monumanú (vakai, Sēnesi 1:24–25). Fakahaaʻi ʻa hoʻo houngaʻia ʻi he fanga monumanú.

  2. Fili ha fanga monumanu ʻe niʻihi ʻa ia ʻoku maheni mo e fānaú. ʻAi e fānaú ke nau takitaha fakatātaaʻi ha monumanu. Aleaʻi pe ʻoku fōtunga fēfē ʻa e fanga monumanú, pea ʻoku nau tangi fēfē, pea ʻoku nau ʻaonga ki he hā.

Paaki