Ngaahi Tohi Lēsoni Palaimelíi mo e Taimi Fevahevaheʻakí
Lēsoni 44: Te Tau Lava ʻo Tokoni ʻi ʻApi Siasi


Lēsoni 44

Te Tau Lava ʻo Tokoni ʻi ʻApi Siasi

Taumuʻá

Ke tokoniʻi ʻa e fānaú taki taha ke mahino ko e mēmipa kotoa pē ʻo e uōtí pe koló ʻe lava ʻo tokoni ʻi ʻapi siasi.

Teuteú

  1. Ako ʻi he faʻa lotu ʻa e 1 Nīfai 17:7–15; 18:1–4.

  2. Teuteuʻi ha kaati fakamālō faingofua maʻá e fānaú taki taha ke ne valivali pea ʻoange ki he palesiteni ʻo e Palaimelí pe ko ha taha ʻoku ne faʻa tokoniʻi ʻa e fānaú ʻi fale lotú. Te ke lava ʻo tā ha matalaʻi ʻakau ʻi muʻa ʻi ha laʻi pepa kuo ʻosi pelupelu pea tohiʻi ʻa e foʻi lea Mālō ʻi loto.

  3. Ngaahi nāunau ʻoku fiemaʻú:

    1. Tohi ʻa Molomoná.

    2. Ko e ʻakau taumātaʻu mo e ika mei he Lēsoni 11. ʻI he ika taki taha ʻai ha fakaʻilonga fekauʻaki mo e pīsopé pe palesiteni fakakoló, hangē ko e “ʻOkú ne nofo ʻi he funga siteisí ʻi fale lotu,” “ʻOku ne tokoniʻi ʻa e kakai ʻi honau uōtí [pe koló],” pe “Te tau lava ʻo ʻoange ʻetau vahe hongofulú kiate ia.”

    3. Ko ha puha kala pe peni vahevahe.

    4. Fakatātā 1–8. Ko e Tufaki ʻo e Sākalamēnití (62021); fakatātā 1–67, Ko ha Kalasi Anga ʻApasia; fakatātā 1–71, Ko e Foʻu ʻo e Vaká.

  4. Fai mo e ngaahi teuteu kotoa pē ki ha ngaahi ʻekitivitī fakatupulaki te ke fie fakaʻaongaʻí.

Ngaahi ʻEkitivitī Ke Ako Mei Aí

Fakaafeʻi ha taha ʻo e fānaú ke ne fai ʻa e fua lotú.

ʻEkitivitī ke taki ʻaki e tokangá

ʻOmai ha sea ki he loto mālié pea feinga ke ke toʻo hake ia ʻi he vaʻe ʻe taha. Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai te teu lava ʻo fai kae ʻoua leva kuo tau ngāue fakataha. Fakaafeʻi ha toko tolu ʻo e fānaú ke nau taki taha ala ki he vaʻe ʻo e seá pea tokoni kiate koe ʻi hono toʻo ʻa e seá ʻi ha ngaahi ʻinisi mei he falikí. Fakamatalaʻi ange ko e taimi ko ia ʻoku tau ngāue fakataha aí, te tau lava ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa ʻe ʻikai te tau lava ʻo fai toko tahá.

ʻOku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū ke tau ngāue fakataha

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā 1–71, Ko e Foʻu ʻo e Vaká, pea fakamatala nounou ki he talanoa ʻo e foʻu ʻe Nīfai mo hono fāmilí ʻa e vaká, hangē ko ʻene hā ʻi he 1 Nīfai 17:7–15 mo e 1 Nīfai 18:1–4. Fakamamafaʻi ange naʻe fiemaʻu ʻe Nīfai ʻa e tokoni ʻa e ʻOtuá mo hono fāmilí ke foʻu ʻa e vaká.

  • Ko e hā ʻa e meʻa naʻe ʻikai lava ai ʻe Nīfai ʻo foʻu ʻa e vaká taʻe ʻi ai ha tokoní?

  • Naʻe anga fēfē ʻa e tokoni ʻa e ʻOtuá kia Nīfaí? (Vakai ki he 1 Nīfai 17:8–10; 1 Nīfai 18:1.)

  • Naʻe anga fēfē ʻa e tokoni ʻa e fāmili ʻo Nīfaí? (Vakai ki he 1 Nīfai 18:1.)

  • Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku hoko ʻi he taimi ʻoku ngāue fakataha ai ʻa e toko taha kotoa pē? (Vakai ki he 1 Nīfai 18:4.)

Tuku ki he fānaú ke nau talanoa ki ha ngaahi ongoʻi naʻa nau maʻu ʻi haʻanau ngāue fakataha mo ha kakai kehe.

Ekitivitií

Fakamatalaʻi ange ʻoku tau ngāue fakataha ʻi he Siasí. Ko e toko taha kotoa pē ʻi he uōtí (pe koló) ʻokú ne tokoni ki he taha kehé. Fakangalingali, ʻi he ngaahi lea pe ngaahi ngāue, ko ha tokotaha koe ʻokú ke faʻa tokoniʻi ʻa e kau mēmipa hoʻo kalasi ʻi he siasí he uike kotoa pē, hangē ko e faihivá, ko e taha tā pianó, ko ha faiako, pe palesiteni ʻo e Palaimelí. ʻAi ʻa e fānaú ke nau mateʻi mai pe ko hai ʻoku ke fakangalingali ko ia koé. ʻI he ʻosi ʻa e mateʻi mai ʻe he fānaú pe ko hai koé, fakamatalaʻi ʻa e ngaahi fatongia mo e uiuiʻi ʻo e tokotaha ko iá. Toutou leaʻaki ia tā tuʻo lahi ʻi haʻo fiemaʻu.

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā 1–8, Ko e Tufaki ʻo e Sākalamēnití.

Ekitivitií

  • Ko e hā ʻa e meʻa ʻa e Tīkoni ko ʻení ʻoku faí?

  • ʻOkú ke ʻilo ha taha ʻokú ne tufa ʻa e sākalamēnití?

Fakamatalaʻi ange ko e kau talavou ko ia ʻoku nau maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka–ʻĒloné te nau lava ʻo teuteuʻi, tapuakiʻi, mo tufa ʻa e sākalamēnití. Ko e ngaahi founga ʻeni ʻe lava ai ʻa e kau talavoú ʻo tokoni ʻi fale lotu.

Ekitivitií

Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻi ai ʻa e tokotaha ʻi hoʻomou uōtí pe koló ʻokú ne tokoniʻi ʻa e toko taha kotoa pē he siasí. Kuo ʻosi foaki ange ʻe he Tamai Hēvaní ki he toko taha ko ʻení ha ngāue mahuʻinga ke ne fai. ʻAi ʻa e fānaú ke nau taumātaʻuʻi tahataha ʻa e fakaʻilonga ʻi he laʻi pepa iká. Lau leʻo lahi ʻa e fakaʻilonga kotoa pē. Hokohoko atu kae ʻoua leva kuó ke lau ʻa e ngaahi fakaʻilonga kotoa pē, pea tuku ki he fānaú ke nau mateʻi mai pe ko hai ʻa e tokotaha ko iá.

Ekitivitií

  • Ko hai ʻa e hingoa ʻo ʻetau pīsopé (pe palesiteni fakakoló)?

  • Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻokú ne fai ke tokoniʻi kitautolú?

Aleaʻi ʻa e ngāue ʻoku fai ʻe he niʻihi kehe ʻi hoʻomou uōtí pe koló, hangē ko e faiako fakaʻapí mo e faiako ʻaʻahí. Te ke lava ʻo fie maʻu ke talanoa ki he ngaahi uiuiʻi ʻo e fānaú ʻoku maʻu ʻe he kau mēmipa ʻo e fāmilí.

Te tau lava ʻo tokoni ʻi ʻapi siasi

ʻEkitivitií

Fakamovetevete ha ngaahi puha kala pe peni vahevahe he falikí. Kole ki ha taha ʻo e fānaú ke ne tānaki hake kinautolu pea taimiʻi ke ʻiloʻi pe ko e hā ʻa e fuoloa naʻe hanga ai ʻe he tamasiʻí pe taʻahiné ʻo tānakí. Toe fakamovetevete ʻa e kalá mo e peni vahevahé pea ʻai ʻa e kalasí ke nau tokoni ki hono tānakí pea taimiʻi ke ʻiloʻi ʻa hono lōloá. Fakamatalaʻi ange ko e taimi ko ia ʻoku ngāue fakataha ai ʻa e toko taha kotoa pē, te tau lava ʻo fai ʻa e ngāué ʻo toe lelei ange.

ʻEkitivitií

  • Ko e hā ʻa e meʻa te ke lava ʻo fai ke tokoni ai ʻi fale lotú?

Tokoniʻi ʻa e fānaú ke nau fakakaukau ki ha ngaahi founga te nau lava ai ʻo tokoni ʻi fale lotu, kau ai ʻa e tauhi ʻo e fale lotú ke maʻá, tokoniʻi ʻa e fānau ʻoku nau loto mamahi pe ilifiá, pea mo anga ʻapasia lolotonga ʻa e ngaahi fakatahaʻangá.

ʻEkitivitií

  • ʻE anga fēfē ʻa ʻetau tokoni ki hono tauhi ʻa e loki akó mo e fale lotú ke maʻa?

  • ʻE anga fēfē ʻa ʻetau tokoni ki he niʻihi kehe ʻi fale lotú?

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā 1–67, Ko ha Kalasi Anga ʻApasia.

ʻEkitivitií

  • ʻOku anga fēfē ʻa e tokoni ʻa e fānau ko ʻení ʻi he fale lotú?

  • ʻOku anga fēfē ʻa e tokoni ʻa ʻetau anga ʻapasiá ki hotau kaungā-akó?

  • ʻOku anga fēfē ʻa e tokoni ʻa ʻetau anga ʻapasiá ki he faiakó?

  • ʻOku anga fēfē ʻa e ongo ʻoku tau maʻu ʻi he taimi ʻoku anga ʻapasia ai ʻa e toko taha kotoa pē?

ʻEkitivitií

Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻi ai ʻa e founga ʻe taha te tau lava ai ʻo tokoni ʻi fale lotu ʻi heʻetau pehē “mālō ʻaupito” ki he kakai ʻoku nau fai ʻa e ngaahi meʻa maʻatautolú. ʻAi ʻa e fānaú ke nau valivali ʻa e ngaahi kaati mālō ʻaupito ʻa ia naʻá ke ʻosi teuteú, pea tufa ia lolotonga ʻa e kalasí kapau ʻe faingamālie.

Fakamoʻoní

Fakahā hoʻo houngaʻia ki he kakai kotoa pē ʻoku nau tokoni ʻi he uōtí pe koló. Fakahā ange ʻa e ongo ʻokú ke maʻu fekauʻaki mo hoʻo fai ʻa e ngāue ʻa e Tamai Hēvaní ʻi hoʻo hoko ko e faiako ʻi he Palaimelí.

Ngaahi Ekitivitií Fakatupulakí

Fili ha ngaahi ʻekitivitī mei heni ke fakaʻaongaʻi lolotonga ʻa e lēsoní.

  1. Kapau ʻe faingamālie, ʻalu mo e fānaú ki he fale lotú pea fakaʻaliʻali ki he fānaú ʻa e feituʻu ʻoku tangutu ai ʻa e kau pīsopé (pe palesiteni fakakoló) lolotonga ʻa e houalotu sākalamēnití. Tuku ki he fānaú ke nau toutou tangutu ʻi he ngaahi seá. Pea fakaʻaliʻali ki he fānaú ʻa e ʻōfisi ʻo e kau pīsopé (pe palesiteni fakakoló).

  2. Lī pe ʻoange ha meʻa molū hangē ko ha foʻi pulu pe kato piini ki ha taha ʻo e fānaú pea kole ki he tamasiʻí pe taʻahiné ke ne fakahingoa ha taha ʻi he uōtí (pe koló) ʻoku tokoni ʻi he ʻapi siasí pea fakamatalaʻi ʻa e founga tokoni ʻa e tokotaha ko iá. Hokohoko atu mo e fānaú taki taha ke nau maʻu ha faingamālie.

  3. ʻI ha fakangofua mei hoʻo palesiteni Palaimelí, fakaafeʻi ha mēmipa ʻo e kau pīsopelikí pe ha takimuʻa ʻi he uōtí ke ʻaʻahi mai ki he kalasí pea ke ne fakahā ki he fānaú ʻa e meʻa ʻokú ne fai ke tokoni ki he Siasí.

  4. Tā ha mata faingofua ʻi ha pepa peleti pe laʻi pepa fuopotopoto ki he fānaú taki taha, pea ʻai ʻa e fānaú taki taha ke nau valivali ʻa e ʻulú ʻi he matá ke lanu tatau mo honau ʻulú. Fakahā ki he fānaú kapau ʻokú ke leaʻaki ha meʻa ʻoku totonu ʻi he anga ʻo ʻenau tokoni ʻi he Siasí, ʻoku totonu ke nau pukepuke hake ʻa e ngaahi mata laʻi pepá. Kapau ko e fakamatalá ʻoku hala, ʻoku totonu ke nau tuku pē ia ʻi honau fungá. Fakaʻaongaʻi ʻa e fakamatalá ʻo hangē ko e —

    • ʻOku totonu ke u lī ʻa e pepá ʻi lalo ʻi hoku lalo seá.

    • ʻOku totonu ke u fakamālō kiate kinautolu ʻoku nau tokoniʻi au ʻi he fale lotú.

    • ʻOku totonu ke u lele ʻi heʻeku ʻalu ki he kalasí.

    • ʻOku totonu ke u anga ʻapasia ʻi ʻapi siasi.

Ngaahi Ekitivitií Kehe Maʻá e Fānau Iiki Angē

Vaʻinga mo e fānau he “Muimui ʻi he takí”. ʻAi ʻa e fānaú ke nau tuʻu laine. Ko e fānau fika ʻuluaki ʻi he lainé, ʻe lele, hopo, puna pē fai ha ngaahi māfihunga kehe. ʻE muimui atu leva hono toe ʻo e fānaú ʻi he taha ko iá ʻo fai ʻa e meʻa tatau mo ia ʻokú ne faí. ʻE ʻalu hifo leva ʻa e fānau ne fika ʻuluakí ki mui ʻi he lainé kae hoko ʻa e tokotaha hoko haké ko e taki foʻou. Hokohoko atu pē kae ʻoua leva ke maʻu ʻe he fānau taki taha ha faingamālie ke hoko ko ha takí.

ʻI he ʻosi ʻa e vaʻingá, fakamanatu ki he fānaú ko e pīsopé ko e taki ia ʻo e uōtí. ʻOkú ne fiemaʻu kitautolu ke tau fai ʻa e ngaahi meʻa te tau toe foki atu ai ki he Tamai Hēvaní.

Paaki