Ngaahi Tohi Lēsoni Palaimelíi mo e Taimi Fevahevaheʻakí
Lēsoni 24: ʻOku ou ʻOfa ʻi Hoku Ngaahi Tokouá mo Hoku Tuofāfiné pe Tuongaʻané


Lēsoni 24

ʻOku ou ʻOfa ʻi Hoku Ngaahi Tokouá mo Hoku Tuofāfiné pe Tuongaʻané

Taumuʻá

Ke fakalotolahiʻi ʻa e fānaú ke nau taki taha fakahā ʻa ʻenau ʻofa ki honau ngaahi tokouá mo e tuofāfiné pe tuongaʻané.

Teuteú

  1. Ako ʻi he faʻa lotu ʻa e ʻEkesōtosi 1:22 – 2:10.

  2. Fakaafeʻi ha faʻē ke ne ʻomai ʻene kiʻi pēpeé ki he kalasí, ʻi hano fakangofuaʻi ʻe he palesiteni ʻo e Palaimelí. Kole ange ke ne fakamatala fekauʻaki mo ʻene tauhi ʻa e pēpeé, kau ki ai mo e ngaahi meʻa ʻokú ne fai mo hono fāmilí ke maluʻi ʻa e kiʻi pēpeé. Fakalotolahiʻi ia ke ne lave fekauʻaki mo e ʻofa ʻokú ne maʻu ki heʻene kiʻi pēpeé. Kapau ʻe ʻikai maʻu ha faʻē mo haʻane pēpē, ʻe lava pē ke ke fakaafeʻi ha faʻē ke ne haʻu mo ha ngaahi fakatātā ʻo haʻane tama ʻi heʻene kei pēpeé.

  3. Ngaahi nāunau ʻoku fiemaʻú:

    1. Tohi Tapú

    2. Kiʻi pēpē tamapua.

    3. Fakatātā 1–2, Ko Mōsese ʻi he Vao ʻakau ʻi he Vaitafé (Ko e Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 106; 62063); fakatātā 1–13, Ko Siosefa Sāmita (Ko e Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 400; 62449).

  4. Fai mo ha ngaahi teuteu ʻe fiemaʻu ki ha Ngaahi ʻEkitivitī Fakatupulaki te ke fie fakaʻaongaʻí.

Fakatokanga ki he faiakó: ʻI hoʻo fai ʻa e lēsoni ko ʻení, tokangaʻi e ongo ʻi he loto ʻo e fānau ʻi hoʻo kalasí ʻa ia ʻoku ʻikai ke ʻi ai hanau ngaahi tokoua pe tuofāfiné.

Ngaahi ʻEkitivitī Ke Ako Mei Aí

Fakaafeʻi ha taha ʻo e fānaú ke ne fai ʻa e fua lotú

ʻEkitivitī ke taki ʻaki e tokangá

Fakafeʻiloaki ʻa e faʻeé ki he kalasí pea tuku ange ke ne fakamatala fekauʻaki mo ʻene pēpeé. Tukuange ki he fānaú ke nau fai ha ngaahi fehuʻi ki he faʻeé ni fekauʻaki mo ʻene pēpeé. Tuku ange ki he faʻeé ke ne fakamatalaʻi ʻa e fiefia ʻa e fāmilí ke maʻu ha pēpē foʻou ki honau ʻapí.

ʻE lava ke tau ʻofa ʻi hotau ngaahi tokouá mo e tuofāfiné pe tuongaʻané

  • ʻOku ʻi ai nai ha taha ʻiate kimoutolu ʻoku ʻi ai hano kiʻi tokoua, tuofefine pe tuongaʻane ʻoku kei pēpē?

Tuku ange ki he fānau ko ia ʻoku ʻi ai honau tokoua, tuofefine pe tuongaʻane ʻoku kei pēpeé ke nau fakamatala fekauʻaki mo e pēpeé pea nau fakahā ʻa e faʻahinga teuteu ʻa honau ngaahi fāmilí ki he kiʻi pēpē foʻoú ni.

  • ʻOku ʻi ai nai ha taha ʻiate kimoutolu ʻoku ʻi ai hano ngaahi tokoua, tuofāfine, pe ngaahi tuongaʻane lalahi?

Tuku ange ki he fānaú ha ngaahi miniti siʻi ke nau fakamatala fekauʻaki ai mo honau ngaahi tokouá, tuofāfiné pe tuongaʻané. Fakamanatu ange ki he fānaú naʻá ke lave ʻi he lēsoni ki muʻá fekauʻaki mo e ngaahi founga ʻoku kehekehe ai ʻa e ngaahi fāmilí. ʻOku ʻi ai ʻa e kakai ʻe niʻihi ʻoku tokolahi honau ngaahi tokouá, tuofāfiné pe ngaahi tuongaʻané, pea ʻoku ʻi ai ʻa e niʻihi ia ʻoku tokosiʻi pē pe halaʻatā. Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e tokolahi ʻo e ngaahi tokouá, ngaahi tuongaʻané pe tuofāfine ʻoku tau maʻú, ʻoku totonu ke tau ʻofaʻi kinautolu mo angalelei ki ai.

Talanoá

Fakaʻaliʻali ange ʻa e fakatātā 1–13, Ko Siosefa Sāmita, pea ke fakamatalaʻi ange ko e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻa e ʻuluaki Palesiteni ʻo e Siasí. Naʻe ʻi ai hono tokoua ko Hailame ʻa ia naʻá ne ʻofa lahi ai. Naʻe kaumeʻa lelei ʻa Siosefa mo Hailame pea ne na fetokoniʻaki ʻi hono kotoa ʻena moʻuí. Fai ange ʻa e talanoa ko ʻení ʻi hoʻo lea pē ʻaʻaú, fekauʻaki mo ha taimi ʻa ia naʻe tokoni ai ʻa Hailame kia Siosefa.

I he taimi naʻe kei siʻisiʻi ai ʻa Siosefa Sāmitá, naʻe tuʻia hano mahaki ʻo puke lahi ai. Naʻe kamata ke ulufia hono vaʻé ʻi ha langa lahi moʻoni. Ne kamata ke puke mo ʻene faʻeé mei heʻene tokangaʻi ia ʻi he ʻaho mo e pō kotoa pē, pea naʻe fiemaʻu ke ne kiʻi mālōlō. Naʻe kole ange leva ʻa hono tokoua lahi hake ko Hailamé pe te ne lava ʻo fetongi ʻa ʻena faʻeé. Naʻe ʻiloʻi ʻe he ongo mātuʻa ʻa Hailamé te na lava ʻo falala ki ai ke ne tokangaʻi ʻa Siosefa, ko ia naʻá na loto ai ki ai. Naʻe nofo hokohoko ʻa Hailame ʻi he tafaʻaki hono tokoua faingataʻaʻiá ni ʻi ha ngaahi lau ʻaho. Naʻá ne hapai ʻa e vaʻe ʻo Siosefá ʻi hono ongo nimá, he ko e founga pē ia ʻe taha naʻá ne lava ai ke fakafiemālieʻi ai ha niʻihi ʻo e ngaahi langa fakaʻuliá ni. (vakai ki he, History of the Church naʻe fai ʻe Lucy Mack Smith, ed. Preston Nibley [Salt Lake City: Bookcraft, 1954], p.55.)

Talanoá

  • ʻOku anga fēfē haʻo ʻiloʻi naʻe ʻofa ʻa Hailame ʻi hono tokoua ko Siosefá?

Fakamatalaʻi ange ko e taha e ngaahi founga te tau lava ke fakahāaʻi ai ʻa ʻetau ʻofa ki hotau ngaahi tokouá, tuofāfiné pe ngaahi tuongaʻané, ko e tokoni kiate kinautolu.

ʻE lava ke tau tokoni ki hotau ngaahi tokouá, tuofāfiné pe ngaahi tuongaʻané

  • ʻE anga fēfē haʻo tokoni ki ho ngaahi tokouá, tuofāfiné pe ngaahi tuongaʻané?

  • ʻOku tokoni fēfē atu ho ngaahi tokouá, tuofāfiné pe ngaahi tuongaʻané kiate koe?

ʻEkitivitií

Fakamatalaʻi ha ngaahi ngāue ʻa ia te ne fakahāaʻi ʻa e founga ʻe ala fai ʻe he fānaú ki honau ngaahi tokouá, tuofāfiné pe ngaahi tuongaʻané. ʻAi e fānaú ke nau fokotuʻu ki ʻolunga honau ngaahi motuʻa tuhú, ʻo kapau ko e ngāue ʻoku fakatātāʻí ko ha founga ia ʻo ha tokoni ki ha tokoua, tuofefine, pe tuongaʻane peá ke tuku ki lalo honau ngaahi motuʻa tuhú ʻo kapau ʻoku ʻikai tokoni ʻa e ngāue ʻoku fakatātāʻí ki ha tokoua, tuofefine pe tuongaʻane. Te ke ala fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fakakaukau ko ʻení:

ʻEkitivitií

  • Mo fetongitongi he vaʻinga ʻaki hoʻo kiʻi meʻa vaʻinga foʻoú mo ho tuofefiné pe tokouá.

  • Toʻo fakataimi pē e foʻi pulu ho tokouá, pe tuongaʻané kae ʻikai tomuʻa kole ha ngofua mei ai.

  • Tokoni ki ho tokouá pe tuofefiné ʻi hono tānaki ʻo ʻene ngaahi meʻa vaʻingá.

  • Kole ange ha ngofua mei ho tuongaʻané pe tokouá ke ke vaʻinga ʻaki ʻene foʻi pulú.

  • ʻIkai loto ke ke vaʻinga mo ho tokouá pe tuofefiné ʻi ha foʻi vaʻinga.

  • Ke ke angalelei ʻi he taimi ʻoku mamahi ai ho tuongaʻané pe tokouá.

  • Vaʻinga mo ho tokouá pe tuofefiné ʻi he taimi ʻokú ne ongoʻi taʻe lata aí.

ʻE lava ke tau tokoniʻi hotau ngaahi tokouá, tuofāfiné pe tuongaʻane ʻoku kei pēpeé

Fakamatalaʻi ange, ʻi he ngaahi taimi ʻe niʻihi ʻoku faingataʻa ai ʻa hono fanauʻi mai ʻo ha kiʻi pēpē foʻou ki he fāmilí koeʻuhí he ʻoku maʻu ʻe he pēpeé ia ʻa e taimi mo e tokanga lahi ʻa e mātuʻá. Tokoniʻi ʻa e fānaú ke mahino neongo pē ʻa e femoʻuanekina ʻa e mātuʻá mo e kiʻi pēpē foʻoú, ʻokú na kei ʻofa pē ʻi hono kotoa ʻo e toenga ʻo ʻena fānaú. Fakamanatuʻi ki he fānaú ko e pēpeé ʻokú ne meimei fiemaʻu ʻe ia ha tokoni ʻi he meʻa kotoa pē, kae lolotonga iá ko e fānau matuʻotuʻa angé (ʻo hangē ko kinautolu ʻi he kalasí) te nau lava ke fai ʻa e ngaahi meʻa lahi ʻiate kinautolu pē pea ki hanau kiʻi tokoua, tuofefine pe tuongaʻane.

  • ʻOku anga fēfē haʻo tokoniʻi hoʻo mātuʻá ʻi hao kiʻi tokoua, tuofefine pe tuongaʻane?

ʻEkitivitií

Fakaʻaliʻali ange ki he fānaú ʻa e founga lelei taha ʻi hono fuofua ha kiʻi pēpē tamapua. Akoʻi pe hivaʻi ange kiate kinautolu ha kiʻi ʻūpē faingofua “Ko e Fānau Au ʻa e ʻOtuá” (Children’s Songbook, p. 2)ʻi he lolotonga haʻanau taufetongi ʻi hono fuofua ʻa e kiʻi tamapuá.

Ko e fānau au ʻa e ʻOtuá,

Naʻá ne ʻomi au,

Ki māmani ki ha ʻapi

Mo ha mātuʻa angalelei mo ʻofa.

Tataki au, tauhi au, pea ta ō mo au,

Ke u ʻilo ʻa e halá.

Akoʻi au pea te u ʻilo pau

Te u nofo mo ia ha ʻaho.

Talanoá

Fakamatalaʻi ange naʻe ʻi ai ha tuofefine lahi ʻo Mōsese ʻa ia naʻá ne ʻofa mo tokoniʻi ʻa Mōsese ʻi he taimi naʻe kei pēpē aí. Fakaʻaongaʻi ʻa e fakatātā 1–2, Ko Mōsese ʻi he Vao ʻakau ʻi he Vaitafé, ke toe vakaiʻi ʻaki e talanoa ʻo e pēpē ko Mōsesé, ʻo hangē ko ia ʻoku hā ʻi he ʻEkesōtosi 1:22—2:10. Fakamamafaʻi ʻa e anga hono tokangaʻi ʻe Meliame hono kiʻi tuongaʻane siʻisiʻí.

Talanoá

  • Naʻe founga fēfē hono tokoniʻi ʻe Meliame ʻa e pēpē ko Mōsesé?

Fakamoʻoní

Fakahaaʻi ʻa hoʻo ngaahi ongoʻi fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e feʻofaʻaki mo e fetokoniʻaki ʻa e ngaahi tuongaʻané, tuofāfiné, mo e ngaahi tokouá. Kapau ʻe lava, peá ke tala ange ha meʻa ne hoko ʻi hoʻo kei siʻí ʻo ke fetokoniʻaki ai mo ho ngaahi tokouá, tuofāfiné pe ngaahi tuongaʻané. Fakamanatu ki he fānaú ko e taimi ko ia ʻoku tau tokoniʻi ai hotau ngaahi tokouá, tuofāfiné pe ngaahi tuongaʻané ʻoku tau fakahāaʻi ai ʻa ʻetau ʻofa kiate kinautolú. Fakahāaʻi ʻa hoʻo fakafetaʻi ki he Tamai Hēvaní ʻi heʻene tuku mai ʻa kitautolu ki ha ngaahi fāmili.

Ngaahi Ekitivitií Fakatupulakí

Fili ha niʻihi ʻo e ngaahi ʻekitivitī ko ʻení ke fakaʻaongaʻi ʻi he lolotonga ʻo e lēsoní.

  1. Tufa ki he fānaú ha pepa mo ha ngaahi kala valivali pe peni vahevahe, pea ʻai ke nau tā e fakatātā honau ngaahi tokouá, tuofāfiné pe ngaahi tuongaʻané. Tukuange ke fetongitongi ʻa e fānaú ʻi hono fakaʻaliʻali mo fakamatala fekauʻaki mo honau ngaahi tokouá, tuofāfiné pe ngaahi tuongaʻané. Fakalotolahiʻi ʻa e fānaú ke nau fakahā ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau saiʻia ke fai fakataha mo honau ngaahi tokouá, tuofāfiné pe ngaahi tuongaʻané.

  2. Tānaki ha ngaahi tā ʻo e fānaú taki taha ʻi heʻenau kei pēpeé pea tuku ki he fānaú ke nau mateʻi pe ko hai ʻa e pēpē taki taha. Fakapapauʻi ʻoku fakafoki lelei ʻa e ngaahi lauʻi taá ki he mātuʻá ʻoku ʻikai maumau. Fakamanatu ki he fānau ko ia ʻoku ʻi ai honau ngaahi tokoua, tuofāfine pe tuongaʻane lalahí, naʻe tokoni ʻa e ngaahi tokoua, tuofāfine pe ngaahi tuongaʻane ko ʻení ke tokangaʻi kinautolu ʻi heʻenau kei pēpeé.

  3. Hivaʻi pe lau ʻa e ngaahi kupuʻi lea ʻo e “Fakakata ke Fai” (Children’s Songbook, p.253), mo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi kupuʻi lea hangē ko e “Ko e luelue ʻo e pēpeé ʻoku fakaoli ke fai” pe “Ko e tokoni ki hoku tokouá, pe tuofefiné ʻoku fakaoli ke fai.” Faʻu hono fakatātāʻí ʻo fakatatau mo ia ʻoku fokotuʻu atu ʻe hono ngaahi leá.

  4. Hivaʻi pe lau ʻa e ngaahi lea ʻo e “ʻOku Tau Fiefia Ke Tokoni” (Children’s Songbook, p.198), ʻo fetongi ʻaki e tuofefiné pe tokouá pe ko e tuongaʻané ʻa e faʻeé, pe ko e veesi hono ua ʻo e “Fāmili Fiefiá” (Children’s Songbook, p.198).

  5. ʻOmai ha tā ʻo ho fāmilí peá ke fakamatala ange fekauʻaki mo ho ngaahi tokouá, tuofāfiné pe ngaahi tuongaʻané. Te ke ala fakamatalaʻi ange ha ngaahi meʻa fakafiefia ne hoko kiate kimoutolu fakataha.

  6. Tokoniʻi ʻa e fānaú ke nau fakatātaaʻi ʻa e talanoa ʻo Meliame mo Mōsese ʻi he Vao ʻakau he Vaitafé ʻaki hano fakaʻaongaʻi ki ai ha kiʻi pēpē tamapua, kiʻi kato pe ngeʻesi puha, ha sipi kafu, mo ha holoholo sikaafi.

Ngaahi Ekitivitií Kehe Maʻá e Fānau Iiki Angē

  1. Faʻo ha kiʻi meʻa pēpē ʻoku ʻiloʻi ngofuá ʻi ha tangai pepa pe sitōkeni lahi. ʻAi ke ala tahataha ʻa e fānaú ki loto kae ʻoua naʻa nau sio ki ai mo nau feinga ke mateʻi pe ko e hā ʻa e meʻa ko ia ʻoku nau ala ki aí.

  2. Hivaʻi pe lau fakatouʻosi ʻa e ngaahi lea ʻi he ongo veesi ʻo e “Fāmili Fiefiá” (Children’s Songbook, p.198). ʻI he lolotonga hoʻomou hivá, mou pikinima ʻo luelue takai ʻi ha fuopotopoto mo e fānaú, pe ko haʻamou faʻu ha ngaahi founga fakatātaaʻi faingofua ʻe feʻunga mo e foʻi hivá.

  3. Tokoniʻi e fānaú ke nau fakahoko ʻa hono fakatātaaʻi ʻo e kiʻi vaʻinga ko ʻení mo honau ngaahi ʻuluʻulutuhú ʻi he lolotonga hoʻo lau atu ʻa hono ngaahi leá:

    Ko e meʻa ʻeni ʻoku fai ʻe he pēpeé:

    Pasi – pasi – pasi – pasi (pasi e ongo nimá)!

    Ko e meʻa ʻeni ʻoku fai ʻe he pēpeé:

    Ko feʻia koe, ʻoku ou sio atu kiate koe (vaʻinga toitoi ʻaki ho ongo nimá)!

    Ko e meʻa ʻeni ʻoku fai ʻe he pēpeé:

    Totolo – totolo – totolo – totolo (ʻai e ʻuluʻulutuhú ke hangē ʻoku nau “luelue” ʻi he ʻeá).

    Ko e meʻa ʻeni ʻoku fai ʻe he pēpeé:

    Mohe – mohe – mohe – mohe (falala ho kouʻahé ki ho ongo nimá, ʻa ia kuo ʻosi fakatahaʻi he tafaʻakí).

  4. Tokoniʻi ʻa e fānaú ke nau fakahoko ʻa hono fakatātaaʻi ʻo e ngaahi veesi ʻekitivitī ko ʻení ʻi he lolotonga hoʻo lau atu ʻa hono ngaahi leá:

    Ko e kiʻi Pēpē ko Mōsesé

    Ko e kiʻi pēpē ko Mōsesé naʻe hoko ha vaka ko hano mohenga (hapai hake e nima hemá ʻo hangē ha ipú pea hili ai e tuhu mataʻú.)

    Naʻe toitoi ʻa hono tuofefiné ʻi he mohukú ʻo ne fakasiosio kiate ia (fakasiosio mai ʻi ho louhiʻi nimá.)

    ʻI ha ʻaho ʻe taha ne ʻilo ai ia ʻe ha pilinisesi (maleʻei kimuʻa, sio ki lalo)

    ʻO ne fua hake ia mo fāʻofua ki ai (Fakangalingali ʻoku ke fua ha pēpē ki ʻolunga mo fāʻofua ki ai);

    Peá ne pehē ange, “Te u ʻave ʻa e pēpeé mo maluʻi ia naʻa hoko ha faingataʻa ki ai” (Luelue ʻa e pēpeé ʻi ho nimá).

    (Mei he Fascinating Finger Fun by Eleanor Doan. Copyright © 1951. Ke toki fakaʻaongaʻi ʻo ka fakangofua.)

Paaki