Ngaahi Tohi Lēsoni Palaimelíi mo e Taimi Fevahevaheʻakí
Lēsoni 3: Ko e Palani ʻa e Tamai Hēvaní Kiate Kitautolú


Lēsoni 3

Ko e Palani ʻa e Tamai Hēvaní Kiate Kitautolú

Taumuʻá

Ke tokoniʻi ʻa e fānau taki taha ke mahino naʻa tau muʻaki nofo mo e Tamai Hēvaní, ko ʻEne fānau fakalaumālie ki muʻa pea tau toki omi ki he māmaní, pea te tau lava ʻo toe nofo fakataha mo Ia ʻi he hili ʻa e moʻuí ni.

Teuteú

  1. Ako ʻi he faʻa lotu ʻa e ʻĒpalahame 3:22–27. Vakai, Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Ongoongoleleí (31110 900), vahe 2.

  2. Ngaahi nāunau ʻoku fiemaʻú:

    1. Ngaahi Folofolá kātoa

    2. Kiʻi tamapua moʻoni pe ha kiʻi tamapua pepa.

    3. Fakatātā 1–1, Ko e Māmaní (62196); fakatātā 1–3, Ko Sīsū ko e Kalaisí (Ko e Ngaahi fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 240; 62572); fakatātā 1–5, Ko ha Fāmili mo ha Kiʻi Pēpē (62307); fakatātā 1–6, Efiafi Fakafāmilí (62521); fakatātā 1–7, Ko ha Fāmili ʻOfa; fakatātā 1–8, Ko e Tufa ʻo e Sākalamēnití (62021); fakatātā 1–9, Ko e Lotu Pongipongí (62310); fakatātā 1–10, Ko e Lotu Fakafāmilí (62275); fakatātā 1–11, Ko ha Kiʻi Tamasiʻi ʻoku Papitaiso (62018); fakatātā 1–12, Ko ha Kiʻi Taʻahine ʻoku Lolotonga Hilifakinima (62020); fakatātā 1–13, Ko Siosefa Sāmita (Ko e Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 400; 62449).

  3. Fai mo e ngaahi teuteu ʻe fiemaʻu ki ha ngaahi ʻekitivitī fakatupulaki te ke fie fakaʻaongaʻí.

Ngaahi ʻEkitivitī ke ako mei aí

Fakaafeʻi ha taha ʻo e fānaú ke ne fai ʻa e fualotú.

ʻEkitivitī ke taki ʻaki e tokangá

Hili ha kiʻi tamapua moʻoni pe tamapua pepa ʻi ha taha ʻo e ngaahi sea ofi ki he fānaú. Kole ange ki he fānaú ke nau tuʻu kotoa ki ʻolunga, mafuli takai, pea toe tangutu hifo ki lalo.

ʻEkitivitī ke taki ʻaki e tokangá

  • Ko e hā naʻe ʻikai tuʻu ai ʻa e kiʻi tamapuá ki ʻolungá?

  • Ko e hā naʻá ke lava ai koe ʻo tuʻu ki ʻolungá?

Talanoa fekauʻaki mo e ngaahi faikehekehe ʻi he fānaú pea mo e kiʻi tamapuá. Tokoniʻi ke mahino ki he fānaú ʻoku nau moʻui kinautolu. ʻOku ʻi loto ʻiate kinautolu taki taha ha laumālie ʻa ia ʻokú ne ʻai ke nau moʻui koeʻuhí ke nau lava ʻo sio, fanongo, tuʻu, ngāue, fakakaukau, pea mo talanoa.

Ko e fānau fakalaumālie kitautolu ʻa e Tamai Hēvaní

Toe fakamanatu mo e fānaú ʻa ʻetau muʻaki nofo fakataha mo e Tamai Hēvaní ko ʻEne fānau fakalaumālie kimuʻa pea toki fanauʻi kitautolu ʻi he māmaní. Naʻa tau fiefia, pea ne tau saiʻia ʻi heʻetau nofo mo e Tamai Hēvaní. Naʻe ʻikai ke tau maʻu ai ʻa e sino ʻo e kakanó ʻa ia ʻoku tau maʻu hení, ka ko e ngaahi laumālie pē. Fakamatalaʻi ange ko e laumālié ʻoku fōtunga tatau pē mo e sino fakakakanó ka ʻoku ʻikai ke ʻi ai hano kakano pe ngaahi hui.

  • Naʻá ke nofo ʻi fē ki muʻa pea toki fanauʻi koe ki he māmaní?

Hivá

Hivaʻi pea mo e fānaú ʻa e “Ko e Fānau au ʻa e ʻOtuá” (Children’s Songbook) Fakamanatu ki he fānaú ko e ʻOtuá ko ha huafa ia ʻe taha ʻo e Tamai Hēvaní.

Ko e fānau au ʻa e ʻOtuá

Naʻá ne ʻomi au ki māmani

Ki ha ʻapi mo ha mātuʻa

Angalelei mo ʻofa

Tataki au, tauhi au peá ta ō mo au,

Ke u ʻilo ʻa e halá

Akoʻi au pea ʻoku ou ʻilo pau

Te u nofo mo Ia ha ʻaho.

ʻEkitivitií

ʻAi ha taha ʻo e fānaú ke tuʻu ʻi ho tafaʻakí. ʻI hoʻo fakaʻaongaʻi ʻa e hingoa ʻo e kiʻi tamasiʻi pe taʻahine ko ʻení, fakamatalaʻi ange naʻá ne tomuʻa nofo ia mo e Tamai Hēvaní ki muʻa pea toki fanauʻi ki he māmaní, pea ko ha laumālie ia ʻoku ʻofaʻi ʻe he Tamai Hēvaní. Fai tatau ki he fānaú taūtaha hono kotoa.

Fakamatalaʻi ange koeʻuhí ʻoku ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní kiate kitautolu, ʻoku ʻi ai ai haʻane palani kia kitautolu. Kimuʻa ke fakatupu ʻa e māmaní, naʻe ui fakakātoa ʻe he Tamai Hēvaní ʻa ʻEne fānaú ke fakamatalaʻi ʻa ʻEne palaní. Naʻa tau ʻi ai kotoa mo ʻetau mātuʻá, ngaahi tokouá mo e tuofāfiné.

Naʻe fekauʻi mai kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní ke tau nofo ʻi he māmaní

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā 1–1, Ko e Māmaní. Fakamatalaʻi ko e konga e māmaní ʻo e palani ʻa e Tamai Hēvaní. ʻI he fakahinohino ʻa e Tamai Hēvaní, naʻe ngaohi mo fakatupu ʻa e māmaní ʻe Sīsū Kalaisi moʻo kitautolu. Naʻe fanauʻi mai kitautolu ki māmani pea tau maʻu ai ha sino ʻo e kakano.

Fakahā ange ʻa e fakatātā 1–5, Ko ha Fāmili mo ha Kiʻi Pēpē. Tuku ke fakamatalaʻi ʻe he fānaú ʻa e fakatātaá. Tala ange naʻa tau vēkeveke ke haʻu ki he māmaní ʻo ako pea mo tupulaki. Naʻa tau haʻu ki he māmaní, ko ha pēpē ki ha ngaahi fāmili ʻa ia te nau ʻofa mo tokangaʻi kitautolu.

Tala ange ki he fānaú, ʻi he taimi ko ia naʻa tau haʻu ai ki he māmaní naʻe foaki mai ai kiate kitautolu ha sino ʻo e kakano ʻoku ʻi ai ha kili, ngaahi uoua, toto, pea mo e ngaahi hui. Tuku ke ala mo ongoʻi ʻe he fānaú ʻa honau ngaahi nimá.

  • ʻOkú ke lava ʻo ongoʻi ʻa e hui ʻi loto ʻi ho nimá?

  • ʻOkú ke lava ʻo sio mo ongoʻi ho kilí?

  • ʻOkú ke lava ʻo ongoʻi ho ngaahi uouá?

Fakamanatu ange ki he fānaú ʻoku ʻomai ʻa e moʻuí kiate kitautolu ʻe hotau laumālié ʻa ia ʻoku ʻi loto ʻi hotau sinó, ka ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo sio pe ala ki ai. ʻE lava ke mamataʻi pe te tau ala ki hotau sino fakakakanó. Tala ange ki he fānaú ko ha tāpuaki mahuʻinga ke maʻu ha sino ʻo e kakanó.

ʻEkitivitií

Lau fakataha ʻa e veesi ko ʻení mo e fānaú. Tuhu ki he kupu ko ia ʻo e sinó ʻi he taimi ʻoku lave ai kau ki aí.

ʻOku ou Fakamālō Koeʻuhí Ko Hoku Matá

ʻOku ou fakamālō koeʻuhí ko hoku matá,

ʻA hoku ongo telingá, ngutú, mo hoku ihú;

Fakafetaʻi koeʻuhí ko hoku ongo nimá mo e umá,

ʻA hoku ongo vaʻé, mo e louhiʻi vaʻé.

(Toʻo mei ha veesi ne faʻu ʻe Lucy Picco.)

Fakamatalaʻi ange, ʻi he lolotonga ʻo ʻetau ʻi he māmaní, ʻoku tau tupulaki mo ako ai ʻa e ngaahi meʻa lahi. ʻI heʻetau ako ke fili ʻa e ngaahi meʻa ʻoku totonu ke faí, te tau hoko ai ʻo toe faitatau ange pea mo e Tamai Hēvaní pea mo Sīsū. Ko e konga pē ia ʻe taha ʻo e palani ʻa e Tamai Hēvaní.

ʻOku fie maʻu ʻe he Tamai Hēvaní ke tau toe foki ange kiate Ia ha ʻaho

Fakamatalaʻi ʻa hoʻo ʻofa ki he Tamai Hēvaní. Tala ange ki he fānaú ʻe ʻi ai ha ʻaho te ke fie foki ai ki he Tamai Hēvaní, koeʻuhí ke ke mamata kiate Ia pea toe nofo fakataha mo Ia. Fakamatalaʻi ange ko e konga pē ʻeni ʻo e palani ʻa e Tamai Hēvaní. ʻOkú ne fiemaʻu kitautolu taūtaha ke tau foki ange ʻo nofo mo Ia ʻi he hili ʻo ʻetau moʻui ʻi he māmaní. ʻOkú ne fiemaʻu kitautolu, mo ʻetau ngaahi mātuʻá, pea mo hotau ngaahi fāmilí kotoa ke tau toe fakataha mo Ia.

Fakamatalaʻi ange kuo pau ke tau papitaiso pea mo tauhi ʻa e ngaahi fono kotoa pē, koeʻuhí ke tau lava ʻo toe nofo fakataha mo e Tamai Hēvaní pea mo Sīsū. Fakaʻaliʻali ange ʻa e ngaahi folofolá. Fakamatalaʻi ange ʻoku hanga ʻe he ngaahi folofolá ʻo akoʻi kitautolu fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní pea mo Sīsū pea mo e ngaahi meʻa ko ia ʻokú na fiemaʻu ke tau faí.

ʻI haʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fakatātā ʻoku hiki atu ʻi he konga ʻo e “Teuteu” ʻi he lēsoní, fakamatala ʻo kau ki he ngaahi meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe he Tamai Hēvaní ke tau ako mo fai ʻi he māmaní. ʻOkú ne fiemaʻu ke tau ʻofa ʻi hotau ngaahi fāmilí, ʻoua ʻe siokita, maʻu lotu, maʻu ʻa e sākalamēnití, lotu ʻi he pongipongí mo e poʻulí, fakahoko ʻa e ngaahi lotu fakafāmilí mo e efiafi fakafāmilí, ke tau papitaiso, ke hilifakinima kitautolu mo maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, mali ʻi he temipalé, ako ki he kau palōfitá, pea hoko ʻo hangē ko e Tamai Hēvaní pea mo Sīsū.

Fakamoʻoní

Fakahaaʻi ʻa hoʻo houngaʻia ʻi he Tamai Hēvaní pea mo ʻEne palani maʻatautolú. Fakalotolahiʻi ʻa e fānaú ke nau fai maʻu pē ʻa e meʻa ko ia ʻoku nau ʻiloʻi ʻoku totonú koeʻuhí ke nau foki hake ha ʻaho ke nofo fakataha mo e Tamai Hēvaní pea mo Sīsū.

Ngaahi ʻEkitivitī Fakatupulakí

Fili ha niʻihi ʻo e ngaahi ʻekitivitī ko ʻení ke fakaʻaongaʻi ʻi he lolotonga ʻo e lēsoní.

  1. Tufa ki he fānaú taki taha ha lauʻi pepa kuó ke ʻosi tohiʻi ai ʻa e Ko e Fānau au ʻa e ʻOtuá, pea tuku ke tā ʻe he fānaú taki taha ʻa hono fakatātaá he lauʻi pepá. Tuku ke fakaʻaliʻali ʻe he fānaú taki taha ʻa hono fakatātaá ki he kalasí. Fakalotolahiʻi ʻa e fānaú taki taha ke ne fakahā ha meʻa lelei kau kiate ia ʻi he taimi ʻokú ne fakaʻaliʻali ai ʻa hono fakatātaá.

  2. Tokoniʻi e fānaú ke nau lau ʻa e veesi ko ʻení mo fakatātaaʻi ʻo hangē ko e fakahinohinó:

    Ko e Fakatupu ʻa e ʻOtuá

    Naʻe faʻu ʻe he ʻOtuá ʻa e māhiná (fakatātā ha fuopotopoto ʻaki ho ongo nimá)

    Pea mo e ngaahi fetuʻu ngingilá (toutou fakaava mo kuku e ongo louhiʻi nimá)

    Peá ne fokotuʻu kinautolu ki he langí (kakapa hake ki ʻolunga)

    Naʻá ne faʻu ʻa e laʻaá (tā ha siakale ʻaki ho ongo nimá ʻi ʻolunga ho ʻulú)

    Pea mo e ʻuluʻakaú (hiki hangatonu ki ʻolunga ho ongo nimá)

    Mo e ngaahi matalaʻi ʻakaú (ʻai e ongo louhiʻinimá ke hangē ha ipú)

    Pea mo e fanga kiʻi manupuna ʻoku puná (taʻataʻalo ho ongo louhiʻi nimá)

    (Toʻo mei he Fascinating Finger Fun fai ʻe Eleanor Doan. Copyright © 1951. Ke toki fakaʻaongaʻi pē ʻi hano fakangofua.)

  3. Hiki ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi ha ngaahi lauʻi pepa makehe. Toe fakamanatu ʻa e lēsoní ʻaki hano tuku ki he fānaú taki taha ke nau fili ha lauʻi pepa. Lau ʻa e fehuʻi he laʻi pepá pea tuku ki he kiʻi tamasiʻí pe taʻahiné ke ne tali. Toutou ʻai pē ʻo fakatatau mo e fiemaʻú, ke maʻu faingamālie ʻa e fānaú kotoa ke kau.

    1. `Ko hai ha fānau ʻa e ʻOtuá? (Ko au, mo e toko taha kotoa pē.)

    2. Naʻa tau muʻaki nofo ʻi fē ki muʻa pea toki fanauʻi kitautolu ki he māmaní? (ʻI Hēvani fakataha mo e Tamai Hēvaní pea mo Sīsū.)

    3. Ko e hā ne fekauʻi ai ʻe he Tamai Hēvaní ʻa Sīsū ke ne fakatupu ʻa e māmaní maʻatautolú? (Koeʻuhí ke tau maʻu ha sino ʻo e kakanó mo ako ʻa e ngaahi meʻa ko ia ʻoku fiemaʻu ke tau fai ke tau toe nofo fakataha ai mo e Tamai Hēvaní pea mo Sīsuú.)

    4. Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ke tau fai ke tau toe nofo fakataha ai mo eTamai Hēvaní pea mo Sīsuú? (Talangofua ki he ngaahi fonó, ʻoua ʻe siokita, ke tau papitaiso, ʻalu ki he temipalé, pea mo e ngaahi meʻa peheé. Tuku ke fakahā ʻe he fānaú ʻa e ngaahi fakatātā totonú ʻi he taimi ʻoku nau tali ai ki he fehuʻí).

    5. Ko hai te tau lava ʻo nofo mo ia ʻo ka hili ʻa e moʻui ní? (Ko e Tamai Hēvaní mo Sīsū pea mo hotau ngaahi fāmilí.)

Ngaahi ʻEkitivitī Kehe Maʻá e Fānau Iiki Angé

  1. ʻO ka loto ki ai ʻa e Palesiteni ʻo e Palaimelí, fakaafeʻi ha tamai ke ne ʻomai haʻane kiʻi pēpē ki he kalasí. Talanoa ʻo kau ki he ngaahi tamaí pea mo e anga ʻenau ʻofa ki heʻenau fānaú. Fakahā ange ki he fānaú ʻoku ʻi ai haʻanau tamai ʻe ua ʻoku ʻofa ʻiate kinautolu: ko ʻenau tamai ko ia ʻi he māmaní pea mo ʻenau Tamai Hēvaní. Ki muʻa pea fanauʻi ʻa e fanga kiʻi pēpeé ki he māmaní, naʻa nau nofo mo e Tamai Hēvaní. (Fakatokanga: Tokanga makehe ki he ngaahi tūkunga ʻo e fānau ʻi he kalasí, ʻe lava ke ʻi ai ha niʻihi ʻiate kinautolu ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha tamai ʻi honau ngaahi ʻapí.)

  2. ʻOmai ha hoaʻi sū ʻe taha pe ua ʻo e ngaahi tamaí ki he kalasí. Fetalanoaʻaki pe ko hai ʻoku ne tui ʻa e ngaahi fuʻu sū lalahí ni. Tuku ke fakafehoanaki ʻe he fānaú ʻa honau suú mo e lalahi ʻo e ngaahi sū naʻá ke ʻomí. Tuku ha faingamālie ke luelue holo ʻa e fānaú taki taha ʻi he ngaahi fuʻu suú.

  3. Lau ʻa e laine ko ʻení ʻe ua ʻo e “Naʻa ku Nofo ʻi Hēvani” (Children’s Songbook).

    Naʻá ku nofo ʻi Hēvani ʻi ha kuonga fuoloa, pea ʻoku moʻoni ia;

    Nofo ʻi ai pea ʻofaʻi ai mo e kakai naʻá ku ʻiloʻí. Pea pehē foki mo koe.

    (© 1987 by Janeen Jacobs Brady. Ke fakaʻaongaʻi ʻi hano fakangofua.)

    • Ko hai ne tau nofo mo ia ʻi Hēvaní? (Tamai Hēvaní mo Sīsū pea mo e taha kotoa pē.)

  4. Tokoniʻi ʻa e fānaú ke nau fai hono fakatātaaʻi ʻa e ʻekitivitī ko ʻení lolotonga lau atu ʻa hono leá. Toutou fai ia ʻo fakatatau mo hoʻo fiemaʻú.

    Faʻu ha siakale ʻaki haʻanau tuʻu takatakai ʻo pikinima. ʻAi ke nau pikinima maʻu pē ʻi he lolotonga ʻo e ʻekitivitiÍ ni.

    Naʻa tau nofo fakataha mo e Tamai Hēvaní (Ngaʻunu kātoa mai ki loto siakale, mo ʻai ki muʻa ʻiate kinautolu honau nimá)

    Naʻá ne fekauʻi mai kitautolu ke tau nofo ʻi he māmaní (Toe fakafafālahi ʻa e siakalé ʻaki ʻenau holomui ki mui)

    Naʻá ne ʻomi kiate kitautolu ha ngaahi fāmili ke nau ʻofa mo akoʻi kitautolu (Toe ngaʻunu ki loto fakakātoa).

    ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe hotau ngaahi fāmilí ke tau toe nofo mo Ia (Toe fakafālahi ʻa e siakalé ʻaki ʻenau holomui ki mui).

Paaki