Ngaahi Tohi Lēsoni Palaimelíi mo e Taimi Fevahevaheʻakí
Lēsoni 29: Te u Lava ke Kole Fakamolemole


Lēsoni 29

Te u Lava ke Kole Fakamolemole

Taumuʻá

Ke tokoniʻi ʻa e fānaú taki taha ke mahino ko e taimi ko ia ʻoku tau fai ai ha meʻa ʻoku hala, ʻoku totonu ke tau kole fakamolemole mo feinga ke fakatonutonu ʻa e fehālaaki ʻa ia kuo tau faí.

Teuteú

  1. Ako ʻi he faʻa lotu ʻa e Mōsaia 27:8–37.

  2. Ngaahi nāunau ʻoku fiemaʻú:

    1. Tohi Molomoná.

    2. Ha kiʻi meʻa vaʻinga ʻe lava ʻo hao ki ha kato ʻo e kofú pe talausesé.

  3. Fai mo ha ngaahi teuteu ki ha ngaahi ʻEkitivitī Fakatupulaki te ke fie fakaʻaongaʻi.

Ngaahi ʻEkitivitī Ke Ako Mei Aí

Fakaafeʻi ha taha ʻo e fānaú ke ne fai ʻa e fua lotú

ʻEkitivitī ke taki ʻaki e tokangá

ʻI he taimi ʻoku hū mai ai ʻa e fānaú ki he lokí pe fakatahataha ki he lēsoní, hanga ʻo fai ha ngaahi meʻa pe ngaahi fehalaaki ʻi hono fokotuʻutuʻu ʻo e loki akó pe ko hono teuteu ʻo e lēsoní. Mahalo te ke—

ʻEkitivitī ke taki ʻaki e tokangá

  • Fakatooki ha meʻa ki he falikí.

  • Fokotuʻu ha sea ʻo hanga kehe.

  • Fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻoku mafuli tūʻulu.

  • Kamata ke tohi ha meʻa ʻi he palakipoé pe ʻi ha lauʻi pepa pea ke tāmateʻi mo ke kohikohiʻi ia.

ʻI he hili hoʻo fehālaaki kotoa pē, pehē ange, “ʻOku ou fakamolemole atu; naʻá ku fai ha fehālaaki.” pea ke fakatonutonu leva ʻa e fehālaakí.

ʻEke ange ki he fānaú pe naʻa nau fakatokangaʻi ʻa e ngaahi fehālaaki kotoa naʻá ke faí. Fakamahinoʻi ange ko e tokotaha kotoa pē ʻoku ʻi ai ʻe ne fehālaaki.

ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku tau fai ai ha ngaahi meʻa ʻoku hala

Fakamatalaʻi ange ʻi he taimi ko ia ʻoku tau tupu ai mo ako ke fili ʻa ia ʻoku totonú, ʻi he ngaahi taimi ʻe niʻihi ʻoku tau fai ha fili ʻoku hala. ʻOku ʻikai ko ha ngaahi fehālaaki pē ʻeni ia ʻo hangē ko hono fulihi ʻo e fakatātaá ke tūʻulú; ko e ngaahi taimi ʻeni ia ʻa ia ʻoku tau fai ai ha ngaahi meʻa ʻoku hala, ha ngaahi meʻa ʻa ia ʻoku ʻikai ke fiemaʻu ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū mo ʻetau mātuʻá ke tau fai. Ka ʻi heʻetau fai ʻa e ngaahi fili ʻoku halá, ʻe lava ke tau ʻai ai ha niʻihi kehe pea mo kitautolu ke loto mamahi.

Talanoá

Fai ange ʻa e talanoa ko ʻení ʻi he lea pē ʻaʻaú, mo fakaʻaongaʻi ha kiʻi meʻa vaʻinga siʻisiʻi ke fakatātaaʻi ʻaki ia:

ʻOku fiefia ʻa Tulāvisi mo Mati ʻi heʻena vaʻinga ʻi he fale ʻo Matí. Naʻe saiʻia ʻa Tulāvisi ʻi he ngaahi meʻa vaʻinga ʻa Matí pea naʻá ne fakaʻamu pehē ange mai ko ʻene ngaahi meʻa ia ʻaʻana. Naʻe fakakaukau ai ʻa Tulāvisi ke ne hanga ʻo ʻave ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa vaʻinga ko ʻení, peá ne faʻo kinautolu ʻi he kato hono talausesé ʻo ʻikai kole ange kia Mati.

ʻI he taimi naʻe vaʻinga ai ʻa Tulāvisi mo e fanga kiʻi meʻa vaʻinga ko ʻení ʻi hono ʻapí, naʻe ʻikai ke fuʻu mālie pe fakafiefia. Naʻe ʻeke ange ʻe heʻene faʻeé pe ko e hā ʻa e meʻa ʻoku ʻikai ke fuʻu fiefia aí. Naʻe fakahā ange ʻe Tulāvisi ki heʻene faʻeé naʻá ne hanga ʻo ʻomai ʻa e ngaahi meʻa vaʻinga ʻa Matí ʻo ʻikai tomuʻa kole ange ki ai pea ʻi he taimi ní ʻokú ne fuʻu ongoʻi faikeheʻia mo mamahi fekauʻaki mo ia.

Naʻe tala ange leva ʻe he faʻē ʻa Tulāvisi kiate ia ʻoku hala ke te ʻave ha meʻa ʻa ha toko taha kehe. Naʻá ne ʻeke ange leva kia Tulāvisi pe ko e hā ʻa e meʻa ʻoku totonu ke ne fai ke fakatonutonu ʻaki ʻa e fehālaaki ko ʻení. Naʻe fiemaʻu ʻe Tulāvisi ke ne fakafoki ʻa e ngaahi meʻa vaʻinga ko ʻení, ka naʻá ne manavasiʻi naʻa ʻita ʻa Mati. Naʻe pehē ange leva ʻe he faʻē ʻa Tulāvisí kiate ia, neongo pē ʻe ʻita ʻa Mati, ka ko hono fakafoki ʻo e ngaahi meʻa vaʻingá ko e meʻa totonu ia ke faí. Naʻá ne fakahā ange foki kia Tulāvisi ke ne ʻalu kia Mati ʻo fakahā ange ʻa ʻene fehālaakí he te ne toʻo atu ai ʻa e ngaahi ongoʻi kovi ʻi hono lotó ʻi he ngaahi meʻa ʻa ia naʻá ne faí.

Naʻe ʻave leva ʻe Tulāvisi ʻa e ngaahi meʻa vaʻingá kia Mati. Naʻá ne kole fakamolemole ange ʻi heʻene ʻave ʻa e ngaahi meʻa vaʻingá kae ʻikai tomuʻa kole angé peá ne palōmesi ange he ʻikai te ne toe fai ia. Naʻe fiefia ʻa Mati ʻi hono toe fakafoki mai ʻe Tulāvisi ʻa e ngaahi meʻa vaʻingá. Naʻe fiefia foki mo Tulāvisi ʻi heʻene fakahā ange ʻa e moʻoní peá ne fakaleleiʻi ai ʻa e ngaahi fehālaakí. (Adapted from Pat Graham, “Travis Repents,” Friend, Mar. 1987, pp.40–41).

Talanoá

  • Ko e hā ʻa e meʻa naʻe fai ʻe Tulāvisi ʻa ia naʻe halá?

  • Ko e hā nai ʻa e faʻahinga ongo naʻe maʻu ʻe Tulāvisi ʻi he taimi naʻá ne ʻave ai ʻa e ngaahi meʻa vaʻinga ʻa Matí?

Fakamatalaʻi ange ko e taimi ko ia ʻoku tau fai ai ha ngaahi meʻa ʻoku hala, ʻoku tau ongoʻi loto tautea. Ko e founga ʻeni ʻoku tokoni mai ai ʻa e Tamai Hēvaní kiate kitautolu ke tau ʻiloʻi ʻa e taimi ko ia ʻoku tau fai ai ha meʻa ʻoku halá.

Talanoá

  • Ko e hā ʻa e meʻa naʻe fai ʻe Tulāvisi ke mole atu ai meiate ia ʻa e ongoʻi loto tautea ko ʻení?

  • Ko e hā nai ʻa e faʻahinga ongo naʻe maʻu ʻe Tulāvisi ʻi he taimi naʻá ne fakafoki ai ʻa e ngaahi meʻa vaʻinga ʻa Matí peá ne kole fakamolemolé?

ʻOku totonu ke tau kole fakamolemole

  • Ko e hā nai ʻa e faʻahinga ongo ʻokú ke maʻu ʻi he taimi ʻokú ke fai ai ha meʻa ʻoku halá?

  • Ko e hā te ke lava ʻo fai ke mole atu ai ʻa e ngaahi ongoʻi halaia ko ení?

Tokoniʻi ʻa e fānaú ke mahino kiate kinautolu ko e taimi ko ia ʻoku tau ʻiloʻi ai naʻa tau fai ha meʻa ʻoku halá, ʻoku fiemaʻu ke tau fakahā ia. Pea ʻoku fiemaʻu ke tau pehē “ʻOku ou kole fakamolemole.” ʻOku tau fiemaʻu foki ke tau feinga ke fakatonutonu ʻa e ngaahi meʻa kuo tau fai ʻa ia ʻoku halá pea palōmesi he ʻikai te tau toe fai ia.

ʻEkitivitií

ʻAi ʻa e fānaú ke nau tuʻu fakataha mo koe ʻo fakatātāʻí ʻa e ngaahi veesi ʻekitivitií:

ʻI he taimi ʻoku ou fai ai ha meʻa ʻoku hala (kalokaloʻi ho ʻulú),

Kuo pau ke u lea “ʻOku ou kole fakamolemole atu”.

ʻOku ou ongoʻi fuʻu loto mamahi (fusiʻi hifo ki lalo ho tuliki ngutú ʻaki ho ʻuluʻulu tuhú, ʻo ʻai ha mata mamahi)

ʻI he meʻa naʻá ku fai ʻi he ʻaho ní.

Te u toe fai ha meʻa ʻoku lelei angé (ʻai ho nimá ki ho konga lotó pea kamokamo ho ʻulú mei ʻolunga ki lalo);

Te u feinga ʻaki hoku tūkuingatá.

Kuo pau ke u fiefia (malimali)

ʻO kapau ʻoku ou fai ʻa ia ʻoku totonú (kūnima pea kamokamo ho ʻulú).

ʻOku totonu ke tau fai hotau lelei tahá ke fakaleleiʻi ʻa e fehālaakí

Talanoá

Fakaʻaliʻali ange ki he fānaú ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Fakahā ange kiate kinautolu ʻoku fakamatala ʻe he Tohi ʻa Molomoná fekauʻaki mo ha tangata ʻa ia naʻá ne fai ha meʻa ʻoku hala.

Fakaava ʻa e Tohi ʻa Molomoná peá ke fai ange ʻa e talanoa ʻo ʻAlamaá, ʻo hangē ko ia ʻoku hā ʻi he Mōsaia vahe 8:27. Fakamatalaʻi ange naʻe ʻikai ke fie fanongo ʻa ʻAlamā ki heʻene tamaí. Naʻá ne talangataʻa ki he Tamai Hēvaní pea mo Sīsū. Naʻá ne fai ha meʻa lahi ʻa ia naʻe fehālaaki. Naʻá ne fakahā ange ha ngaahi meʻa lahi ki he kakaí fekauʻaki mo e Siasí ʻa ia naʻe ʻikai ke moʻoni. Naʻe tui ʻa e tokolahi kiate ia pea ʻikai te nau fie fanongo ai ki he kau taki ʻo e Siasí.

Fakamatalaʻi ange naʻe mafuli ʻa ʻAlamā ʻi he fai ʻo e ngaahi meʻa ʻoku halá ki hono fai ʻa e ngaahi meʻa ʻa ia ʻoku totonú. Naʻá ne feinga ke fakatonutonu ʻa e ngaahi meʻa hala naʻá ne faí ʻaki haʻane akoʻi ʻa e moʻoní ki he kakaí.

Talanoá

  • Ko e hā nai hoʻo fakakaukau ki he faʻahinga ongo naʻe maʻu ʻe ʻAlamā ʻi he taimi naʻá ne ʻiloʻi ai naʻá ne fai ha ngaahi meʻa naʻe fehālaakí? (Vakai ki he Mōsaia 27:29.)

  • Naʻe anga fēfē ʻa e feinga ʻa ʻAlamā ke ne fakaleleiʻi ʻa e ngaahi meʻa hala naʻá ne faí? (vakai ki he Mōsaia 27:32, 35–36.)

  • ʻOku ke pehē naʻe ongoʻi fēfē ʻa ʻAlamā ʻi he taimi naʻá ne kamata ke akoʻi ai ʻa e moʻoní ki he kakaí?

  • ʻI he taimi ʻokú ke fai ai ha meʻa ʻoku halá, ko e hā ʻoku totonu ai ke ke fakatonutonu iá?

Fakahā ange ha kiʻi meʻa mahinongofua naʻe hoko kiate koe ʻa ia naʻá ke kole fakamolemole ai. Fakahā ange ki he fānaú ʻa e faʻahinga ongo naʻá ke maʻu pea mo hoʻo feinga ke fakaleleiʻi ʻa e meʻa hala naʻá ke faí.

Toe fakamanatu ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fiemaʻu ke tau fai ʻi he taimi ko ia ʻoku tau ʻiloʻi ai naʻa tau fai ha meʻa ʻoku fehālaakí:

Talanoá

  1. Fakahā ange ne tau fai ha meʻa ʻoku hala.

  2. Pehē ange “ʻOku ou kole fakamolemole atu.”

  3. Palōmesi ange he ʻikai te ke toe fai ia.

  4. Fai ʻetau lelei tahá ke fakaleleiʻi ʻa e fehālaaki ne tau faí.

Fakamatalaʻi ange ko e ngaahi sitepu kotoa ko ení ʻoku ui ia ko e fakatomala. ʻOku fiefia ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻi he taimi ʻoku tau fakatomala ai mei he ngaahi meʻa hala naʻa tau faí.

ʻAi ʻa e fānaú ke nau fealēleaʻaki ki ha ngaahi founga te nau muimui ai ʻi he ngaahi sitepu ʻo e fakatomalá ʻi he ngaahi meʻa ko ʻení:

Talanoá

  • Ko e hā haʻo meʻa ʻe fai kapau naʻá ke ʻave ha meʻa ʻa ia ʻoku ʻikai ʻaʻau?

  • Ko e hā haʻo meʻa ʻe fai kapau naʻá ke leaʻaki ha lea taʻe ʻofa ki ha toko taha?

  • Ko e hā haʻo meʻa ʻe fai kapau naʻe ʻikai te ke tala ʻa e moʻoní ki hoʻo mātuʻá?

  • Ko e hā haʻo meʻa ʻe fai kapau naʻá ke tekeʻi ki lalo ha taha?

Fakamoʻoní

Fakahāaʻi ʻa hoʻo fakamoʻoni ki he ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū kiate kitautolu ʻi he taimi ko ia ʻoku tau fai ai ha meʻa ʻoku hala. Fakahā ange ki he fānaú ʻokú ke ʻiloʻi pau te tau fiefia kapau te tau kole fakamolemole ʻi he ngaahi meʻa hala ne faí, mo feinga ke ʻoua naʻa tau toe fai ʻa e ngaahi fehālaaki ko iá.

Ngaahi Ekitivitií Fakatupulakí

Fili ha niʻihi ʻo e ngaahi ʻekitivitī ko ení ke fakaʻaongaʻi he lolotonga ʻa e lēsoní.

  1. Tufa ange ki he fānaú taki taha ha kiʻi konga pate. Fakaʻaliʻali ange ki he fānaú pe fakahinohinoʻi ʻa e founga ke nau hanga ai ʻo mili pe faʻu ha kiʻi foʻi pulu pea nau toe ʻai ia ke lafalafa. Tokoniʻi kinautolu ke nau faʻu ha fanga kiʻi mata ʻoku malimali ʻaki ʻa e paté ke fakamanatuʻi kiate kinautolu ko e taimi ʻoku nau pehē ai “ʻOku ou kole fakamolemole atú” te nau ongoʻi fiefia ange ai. (Ko e founga ki hono faʻu ko ia ʻo e paté ʻoku hā ia ʻi he peesi xv ʻo e tohi lēsoni ko ení.)

  2. Tufa ki he fānaú taki taha ha lauʻi pepa pea mo ha kala valivali pe peni vahevahe. Tuku ke tā ʻe he fānaú taki taha ha mata ʻoku malimali. Fakahingoa ʻa e fakatātaá ʻE lava ke u fiefia ʻo kau ka kole fakamolemole.

  3. Hivaʻi pe lau ʻa e ngaahi lea ʻo e “Nofo he Kosipelí” (Children’s Songbook, p.148).

Ngaahi Ekitivitií Kehe Maʻá e Fānau Iiki Angē

  1. ʻAi ke hangē ha fehālaakí ʻo mahua ai ha puha kala pe ko ha fanga kiʻi meʻa iiki ki he falikí. Tala ange ki he fānaú ʻokú ke kole fakamolemole ʻi hoʻo huaʻi ʻa e ʻū kalá ni, peá ke ʻeke ange pe ko e hā ʻa e meʻa ʻoku totonu ke ke fai ke fakaleleiʻi ai ʻa e meʻa ne hokó. ʻI he lolotonga hoʻo tānaki mo fakamāʻopoʻopo ʻení, fakahā ange ki he fānaú te ke ongoʻi lelei ange ʻi he taimi ʻe maʻa ai ʻa e falikí pea fakamāʻopoʻopo ʻa e ʻū meʻá. Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau tokoni atu ʻi hono fakamaʻa ʻo e falikí.

    Fakamatalaʻi ange ʻi he ngaahi taimi ʻe niʻihi ʻoku tau fai ai ha ngaahi meʻa ʻa ia ʻoku nau ʻai kitautolu mo ha niʻihi kehe ke loto mamahi. ʻI he taimi ʻoku hoko ai ʻa e meʻa ko ʻení, ʻoku totonu ke tau pehē “ʻOku ou kole fakamolemole atu” pea mo feinga ke fakaleleiʻi ʻa e meʻa ne hokó. Fakamālō ange ki he fānaú ʻi heʻenau tokoni ke fakamaʻa ʻa e falikí, pea fakamanatuʻi ange kiate kinautolu te nau ongoʻi fiefia ʻi haʻanau tokoni ki he niʻihi kehé.

  2. Hivaʻi pe lau ʻa e ngaahi lea ʻo e “Sīsū Kuó ne Pehē Mai Feʻofaʻaki” (Children’s Songbook, p.61).

  3. ʻAi ʻa e fānaú ke nau puʻaki ha foʻi lea lōloa, ʻo hangē ko e hipopotamusi (hippopotamus). Tala ange kiate kinautolu ʻoku faingataʻa ke puʻaki ha ngaahi lea ʻe niʻihi ʻi he ngaahi taimi lahi. Fakamatalaʻi ange mahalo pē ʻe faingataʻa ke tau pehē “ʻOku ou fakamolemole atu” ʻi he taimi ko ia ʻoku tau fai ai ha meʻa ʻoku hala. Fakamatalaʻi ange neongo pē ʻoku faingataʻa ke tau lea ʻaki ʻa e “ʻOku ou kole fakamolemole atú”, ka te nau lava ke tokoni ke fulihi ʻa ʻetau ongoʻi loto mamahí ʻo tau maʻu ha ongo ʻoku lelei angé.

  4. Tala ange ha talanoa ʻo fekauʻaki mo ha ongo tamaiki ʻe toko ua ʻa ia naʻá na vaʻinga fakataha. ʻI he taimi naʻe tau atu ai ha taha ʻo kinaua ʻi he taha ko eé, naʻe pehē ange leva ʻa e ʻuluaki tamasiʻí, “ʻoku ou kole fakamolemole atu” peá ne tokoni ke fakafiemālieʻi ʻa e mamahiʻia ʻa e tokotaha ko eé mo ne ongoʻi lelei ange. Fakakau atu ʻa e tefitoʻi fakakaukau ko ia ʻo e fulihi ʻo e loto mamahí ke hoko ia ko ha meʻa fakafiefia. Mahalo pē te ke fie fakaʻaongaʻi ʻa e fakatātā ko ia ʻo e mata malimalí mo e mata mamahí mei he lēsoní 21. ʻAi ha taha ʻo e fānaú ke ne pukepuke ʻa e fakatātaá pea fulihi ia ke fakahāaʻi ʻa e ongo ʻa e fānaú ʻi he lolotonga ʻo e talanoá.

Paaki