Ngaahi Tohi Lēsoni Palaimelíi mo e Taimi Fevahevaheʻakí
Lēsoni 43: ʻOku ʻi ai ʻEtau Palōfita Moʻui


Lēsoni 43

ʻOku ʻi ai ʻEtau Palōfita Moʻui

Taumuʻá

Ke tokoniʻi ʻa e fānaú ke nau ʻiloʻi ʻoku tau mohu tāpuekina ʻi heʻetau muimui ki he palōfitá.

Teuteú

  1. Ako ʻi he faʻa lotu ʻa e 1 Samuela 3:1–10, 19–20. Toe vakai ki he Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Ongoongoleleí (31110 900), vahe 9.

  2. Lisi ʻi he ngaahi laʻi pepa kehekehe ʻa e ngaahi akonaki ʻa e palōfita moʻuí mei he ngaahi konifelenisí pe ngaahi makasini ʻa e Siasí. Teuteuʻi ʻa e laʻi pepa ki he toko taha kotoa pē ʻi he kalasí. Pelupelu ʻa e ʻū laʻi pepá pea tuku ia ki ha poulu pe kato. Ko e ngaahi akonakí ʻe lava ke kau ai ʻa e —

    • Ako mei he folofolá ʻi he ʻaho kotoa.

    • Tauhi ʻa e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoni.

    • Lotu ʻi he ʻaho kotoa pē.

    • ʻAlu ki he houalotu sākalamēnití mo e Palaimelí.

    • Faitotonu.

  3. Ngaahi nāunau ʻoku fiemaʻú:

    1. Tohi Tapu.

    2. Fakatātā 1–4, Ko e Fuofua Meʻa Hā Maí (Ko e Ngaahi fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 403; 62470); fakatātā 1–29, Ko Hono Foʻu ʻo e ʻAʻaké (Ko e Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 102; 62053); fakatātā 1–42, Ko hono Ui ʻo e Tamasiʻi ko Samuelá ʻe he ʻEikí (Ko e Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 111; 62498); fakatātā 1–66, Ko Mōsese mo e ʻUlu ʻAkau Velá (Ko e Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 107; 62239); mo ha fakatātā ʻo e palōfita moʻuí.

  4. Fai mo e ngaahi teuteu ki ha ngaahi ʻekitivitī fakatupulaki te ke fie fakaʻaongaʻí.

Ngaahi ʻEkitivitī Ke Ako Mei Aí

Fakaafeʻi ha taha ʻo e fānaú ke ne fai ʻa e fua lotú.

ʻEkitivitī ke taki ʻaki e tokangá

Fakaʻaliʻali tahataha ʻa e ngaahi fakatātā ʻo Noá (fakatātā 1–29), Mōsesé (fakatātā 1–66), mo Siosefa Sāmitá (fakatātā 1–4). Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau tala mai ʻa ʻenau ʻilo ʻo fekauʻaki mo e meʻa ʻoku hoko ʻi he fakatātaá.

ʻI he ʻosi haʻamou aleaʻi ʻa e meʻa ʻoku ʻilo ʻe he fānaú fekauʻaki mo e fakatātaá, fakamatala nounou naʻe fakahā ange ʻe Sīsū kia Noa ke ne faʻu ʻa e ʻaʻaké ke fakahaofi hono fāmilí mei he lōmakí. Naʻe fakahā ange ʻe Sīsū kia Mōsese ke tuku ange ʻa e kakai ʻIsilelí mei he pōpulá. Naʻe fakahā ange ʻe Sīsū kia Siosefa Sāmita ʻoku ʻikai totonu ke kau ki ha taha ʻo e ngaahi siasi ʻi he māmaní.

ʻOku fefolofolai ʻa e kau palōfitá mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū

Fakamatalaʻi ange ko Noá, Mōsesé, mo Siosefa Sāmitá ko e kau palōfita. Ko e palōfitá ʻokú ne fefolofolai mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū. Koeʻuhí ʻoku ʻikai ke ʻi māmani ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū ke akoʻi kitautolu, ʻoku tau maʻu ha kau palōfita ke tokoniʻi kitautolu. ʻOku akoʻi ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū ʻa e palōfitá, pea akoʻi leva ʻe he palōfitá kiate kitautolu ʻa e meʻa ʻoku totonu ke tau fai ke tau fiefia mo moʻui tāpuekina aí.

Talanoá

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā 1–42, Ko Hono Ui ʻo e Tamasiʻi ko Samuela ʻe he ʻEikí, pea fai ʻa e talanoa ʻo Samuela naʻe ui ko ha palōfita, ʻo hangē ko ʻene hā ʻi he 1 Samuela 3:1–10, 19–20. Lau ʻa e 1 Samuela 3:10 ki he fānaú.

Talanoá

  • Ko hai naʻá ne ui ʻa e hingoa ʻo Samuelá ʻi heʻene mohé? (Sīsū, Vakai ki he 1 Samuela 3:4.)

  • Ko hai naʻe fakakaukau ʻa Samuela ʻokú ne ui iá? (Vakai ki he 1 Samuela 3:5.)

  • Ko e hā ʻa e meʻa naʻe talaange ʻe ʻĪlai kia Samuela ke ne faí? (Vakai ki he 1 Samuela 3:9.)

  • Ko e hā ʻa e tali ʻa Samuela kia Sīsuú? (Vakai ki he 1 Samuela 3:10.)

Fakamatalaʻi ange naʻe kei siʻi ʻa Samuela ʻi he taimi naʻe fuofua folofola ai ʻa Sīsū kiate iá. ʻI heʻene fakaʻau ke motuʻá, naʻá ne akoʻi hono kakaí ʻi he meʻa ʻoku finangalo ʻa e Tamai Hēvani mo Sīsū ke nau faí.

ʻEkitivitií

Kole ki ha fānau ʻe toko tolu ke nau fakatātaaʻi ʻa Samuela, ʻĪlai, mo Sīsū pea fakatātaaʻi ʻa e talanoá. Toutou fai ia mo ha fānau kehe, kapau ʻoku fiemaʻu.

ʻOku ʻi ai hatau palōfita ʻi he māmaní he ʻahó ni

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā ʻo e palōfita moʻuí. Fakahā ki he fānaú ha meʻa ʻokú ke ʻiloʻi fekauʻaki mo e palōfitá.

ʻAi ʻa e fānaú ke nau tuʻu mo lau, “(Hingoa ʻo e palōfita moʻuí) ko ha palōfita ʻa e ʻOtuá.”

  • Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku tau fie maʻu ai ha palōfita moʻuí? (Koeʻuhí ke tau ʻiloʻi ai ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū ke tau faí.)

Fakamatalaʻi ange ʻoku akoʻi kitautolu ʻe he palōfitá ʻi heʻene lea ʻi he ngaahi konifelenisí. Ko e ngaahi konifelenisí ko ha fakatahaʻanga lahi ia ʻoku ʻalu ki ai ha kakai tokolahi. Te tau lava ʻo fanongo ki he palōfitá ʻi he televīsoné, letioó, pe hiki tepi. Ko ʻene ngaahi leá ʻoku tohi ia ʻi he ngaahi makasini ʻa e Siasí ʻa ia ʻe lava ʻo heʻetau mātuʻá ʻo lau mai kiate kitautolu.

ʻEkitivitií

ʻAi ʻa e fānaú taki taha ke nau fili ha laʻi pepa mei he poulu pe kato naʻá ke ʻosi teuteuʻí. Lau ʻa e pōpoaki ʻi he laʻi pepá taki taha pea aleaʻi nounou ia mo e fānaú. Fakahā ki he fānaú ko e ngaahi pōpoaki ko ʻení, ko e ngaahi meʻa ia ʻoku kole mai ʻe he palōfita moʻuí ke tau faí.

ʻEkitivitií

Kole ki he fānaú ke nau fakakaukau ki ha founga te nau lava ai ʻo muimui ki he palōfitá. Lī pe ʻoange ha kato piini pe meʻa molū ki he fānaú taki taha mo pehē, “Te u muimui ki he palōfitá ʻi haʻaku .” ʻAi ʻa e fānaú taki taha ke nau fakaʻosi ʻa e sētesí mo ha founga te ne lava ai ʻo muimui ki he palōfitá.

ʻOku tau mohu tāpuekina ʻi he taimi ʻoku tau muimui ai ki he palōfitá

Fakahoa ki he ngaahi fakatātā ʻo Noá, Mōsesé, Siosefa Sāmitá, mo e palōfita moʻuí. Fakamatalaʻi ange koeʻuhí naʻe muimui ʻa e fāmili ʻo Noá kiate Iá, naʻa nau hao ai mei he lōmakí. Koeʻuhí naʻe muimui ʻa e fānau ʻa ʻIsilelí kia Mōsese, naʻá ne taki kinautolu mei ʻIsipite ki ha fonua ʻoku toe lelei angé. Koeʻuhí naʻe muimui ʻa e kakaí kia Siosefa Sāmita, naʻa nau hoko ko e mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho ki Mui ní.

Fakamatalaʻi ange naʻe tāpuakiʻi ʻa e kakai ko ʻení koeʻuhí ko ʻenau muimui ki he palōfitá.

Hivá

Tokoniʻi ʻa e fānaú ke nau hivaʻi pe lau ʻa e ngaahi lea ki he tau ʻo e “Muimui ki he Palōfitá” (Children’s Songbook, p. 110). Fakamatalaʻi ange ko ʻete fai ʻa e meʻa ʻoku halá ʻokú te hē ai. ʻAi ha taha ʻo e fānaú ke ne pukepuke ʻa e fakatātā ʻo e palōfita moʻuí lolotonga hoʻo hiva.

Muimui ki he palōfitá, muimui ki he palōfitá, muimui ki he palōfitá, ʻoua ʻe hē,

Muimui ki he palōfitá, muimui ki he palōfitá, muimui ki he palōfitá, ʻokú ne ʻilo ʻa e halá.

Fakamoʻoní

Vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki he palōfita moʻuí. Tala ki he fānaú ʻokú ke ʻiloʻi ko e taimi ko ia ʻokú ke muimui ai ki he palōfitá, ʻoku tau mohu tāpuekina mo fiefia.

Ngaahi Ekitivitií Fakatupulakí

Fili ha ngaahi ʻekitivitī mei heni ke fakaʻaongaʻi lolotonga ʻa e lēsoní.

  1. ʻOmai ha foʻi kāsete pe vitiō kāsete hiki ʻo e palōfita moʻuí ke hulu ki he fānaú,

    pe fakaʻaliʻali ʻa hono ngaahi fakatātā mei he ngaahi makasini ʻa e Siasí.

  2. Hivaʻi pe lau ʻa e ngaahi lea ʻo e “Fakamālō Kia Sihová” (Himi, fika 196) ki he fānaú.

  3. Toe fai ʻa e talanoa ʻo e vīsone ʻa Palesiteni Lōleni Sōsinou ki he Fakamoʻuí (Vakai ki he Lēsoni 26). Fakamatalaʻi ange naʻe hā mai ʻa Sīsū kia Palesiteni Sinoú ke fakahā ange ʻa e meʻa ke ne fai ke tataki ʻaki ʻa e Siasí. Naʻe fakahā ange ʻe Sīsū kia Palesiteni Sinou ʻa e meʻa ke akoʻi ki he mēmipa ʻo e Siasí.

  4. Fakakaukauʻi ha ngaahi founga ʻe lava ai ʻe he fānaú ʻo muimui ki he ngaahi akonaki ʻa e palōfitá. Fakamatalaʻi ha faʻahinga meʻa naʻe hoko ki he fānau taki taha ʻi he kalasí, pea ʻai ʻa e fānaú ke nau fakatātaaʻi ʻa e meʻa te nau fai ʻi he meʻa taki taha ke muimui ki he palōfitá. Hangē ko ʻení: “ʻOkú ke ʻiloʻi ha paʻanga ʻi loki kai. ʻOkú ke fiemaʻu ia, ka ʻokú ke ʻiloʻi ko e sēniti ia hoʻo faʻeé. Ko e hā hoʻo meʻa ʻe fai ke ke faitotonu ai ʻi he muimui ki he akonaki ʻa e palōfitá?”

NGaahi ʻEKitivitĪ KEhe MAʻÁ e FĀnau Iiki AngÉ

  1. Fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo e palōfita moʻuí lolotonga ʻa e kalasí. Toʻo ha taimi ke tala ai ki he fānaú pe ko hai ia. Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū ʻiate kinautolu pea ʻokú Na finangalo ke tokoniʻi kitautolu ke tau toe foki hake. Toe lea tuʻo ua pē tolu ʻaki ʻeni lolotonga ʻa e kalasí.

  2. Vaʻinga “Muimui ki he takí” mo e fānau. ʻAi ʻa e fānaú ke nau tuʻu laine. Ko e fānau ʻuluakí ʻe lele, puna, hopohopo pe fai ha ngaahi fakatātā ki he tafaʻaki ʻe taha ʻo e lokí. Ko e toenga ʻo e fānaú, ʻoku totonu ke nau muimui ʻi he fika ʻuluakí. ʻE ʻalu leva ʻa e fika ʻuluakí ki mui, pea ko e tokotaha hokó ʻe hoko ia ko e taki foʻoú. Hokohoko atu pē kae ʻoua leva ke maʻu ʻe he fānaú taki taha ha faingamālie ke hoko ko ha taki.

    ʻI he ʻosi ʻa e vaʻingá, fakamatalaʻi ange ko e palōfitá ko e taki ia ki he Siasí. Kapau te tau muimui ki he ngaahi meʻa te ne tala maí, te ne taki kitautolu ke tau foki ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū.

Paaki