Ngaahi Tohi Lēsoni Palaimelíi mo e Taimi Fevahevaheʻakí
Lēsoni 7: ʻOku Tokoniʻi Au ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní


Lēsoni 7

ʻOku Tokoniʻi Au ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní

Taumuʻá

Ke tokoniʻi ke mahino ki he fānaú taki taha ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní.

Teuteú

  1. Ako ʻi he faʻa lotu ʻa e Sione 14:16–17; 2 Nīfai 32:5; Molonai 10:4–5; mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 39:23; 130:22. Vakai, Ko e Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Ongoongoleleí (31110 900), vahe 7.

  2. Ngaahi nāunau ʻoku fiemaʻú:

    1. Tohi Tapú mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá.

    2. Ha faʻahinga meʻa ʻoku ʻiloʻi ngofua pea mo ha tangai ke faʻo ai.

    3. Fakatātā 1–3, Ko Sīsū ko e Kalaisí (Ko e Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 240;62572); fakatātā 1–4, Ko e ʻUluaki Mata Meʻahāmaí (Ko e Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 403; 62470).

  3. Fai ha ngaahi teuteu ʻe fiemaʻu ki ha ngaahi ʻekitivitī fakatupulaki te ke fie fakaʻaongaʻí.

Ngaahi ʻekitivitʻí ke Ako Mei aʻí

Fakaafeʻi ha taha ʻo e fānaú ke ne fai ʻa e fua lotú

ʻEkitivitī ke taki ʻaki e tokangá

ʻAi ke haʻu ha taha ʻo e fānaú kiate koe. Fanafana ange ha meʻa ki hono telingá fekauʻaki mo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo hangē ko e “ʻOku tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū.” Fai tatau ki he kiʻi toko taha kotoa pē ʻi he kalasí (ʻe lava pē ke ke fanafana ange ʻa e meʻa tatau ki he toko taha kotoa). ʻEke ange ki he fānaú pe ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e toko taha te ke fakamatala ʻo kau ki ai he ʻaho ní. Fakamatalaʻi ange te ke lave ʻo kau ki he tokoni ʻo e Tamai Hēvaní mo Sisuú, ʻa ia ko e Laumālie Māʻoniʻoní.

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā 1–4, Ko e ʻUluaki Mata Meʻahāmaí. Tuhuʻi ange ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū, pea ke fakamatalaʻi ange ʻoku na maʻu ha sino fakamatelie ʻo hangē ko ia ʻoku tau maʻú. Fakamatalaʻi ange ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku hangē ko e Tamai Hēvaní pea mo Sīsū ʻi he ngaahi meʻa lahi. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate kitautolu mo tokoniʻi kitautolu. Ka ʻoku ʻikai ke ʻi ai hano sino fakamatelie ʻo hangē ko e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí. Ko e laumālie pē ia koeʻuhí ke ne lava ʻo fakahū mai ʻa e ngaahi fakakaukau leleí ki hotau ngaahi ʻatamaí pea mo ʻomai ha ngaahi ongo ʻo e fiefiá mo e fakanongá kiate kitautolu.

ʻOku ʻomai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kiate kitautolu ʻa e nongá mo e tokoní

  • ʻI he taimi ʻokú ke loto mamahi aí pe lavea ho lotó, ʻoku anga fēfē ʻa hono fakanongaʻi koe ʻe hoʻo tamaí pe faʻeé?

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā 1–3, Ko Sīsū ko e Kalaisi. Tala ange ki he fānaú, naʻe ʻafioʻi ʻe Sīsū ko ʻene kau ʻaposetoló, ʻa ia ko hono kau tokoní, te nau mamahi ʻi heʻene pekiá, ko ia naʻá ne folofola ange ai kiate kinautolu te ne kole ki he Tamai Hēvaní ke tuku mai ha fakafiemālie ke tokoni kiate kinautolu ke ʻoua naʻa nau fuʻu mamahi lahi (vakai, Sione 14:16–17).

Tala ange ki he fānaú ko e fakafiemālie ko ʻení, ko e Laumālie Māʻoniʻoní ia, pea te ne lava ke fakafiemālieʻi kitautolu foki. Fakamatalaʻi ange ko e taimi ko ia ʻoku tau loto mamahi aí pe ʻitá, ʻe tokoni mai ʻa e Tamai Hēvaní ʻaki ʻene tuku mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke fakafiemālieʻi kitautolu.

Talanoá

Fakamatalaʻi ange ʻe lava foki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo fakatokanga mai mo tataki kitautolu ʻo ka tau ka fiemaʻu ha tokoni. Fai ʻi hoʻo lea pē ʻaʻaú ʻa e talanoa ko ʻeni ʻo e talavou ko Hāloti B. Lī, ʻa ia naʻá ne hoko ko e palōfita hono hongofulu mā taha ʻo e Siasí.

“Naʻá ku meimei taʻu valu, pe toe kei siʻi ange ai, ʻi hono ʻave au ʻe heʻeku tamaí ki ha kiʻi faama (ngoueʻanga) ʻa ia naʻe mamaʻo atu. Lolotonga ʻa ʻene ngāué, naʻá ku feinga ke fakafemoʻuekinaʻi ʻaki au e ngaahi meʻa ʻoku faʻa fai ʻe ha tamasiʻi tangata kei talavou. Naʻe vela ʻa e ʻahó mo efua pea naʻá ku vaʻinga pē kae ʻoua kuó u helaʻia. ʻI he tuʻa ʻaá, naʻe tuʻu ai ha fale holo ʻa ia naʻe hā ngali lelei kiate au. ʻI heʻeku fakakaukaú naʻá ku pehē ko e fale holó ni ko ha kāsolo ʻa ia te u lava ke vakaiʻi, ko ia naʻá ku ʻalu ai ki he ʻaá ʻo kamata ke kaka hake ai ke u fononga atu ai ki he fale holó ni. Naʻe ongo mai ai ha leʻo kiate au ʻa ia naʻá ne fakahā mai ʻa e meʻa mahuʻingá ni, “ʻE Hāloti, ʻoua naʻá ke ʻalu ki ai.” Naʻá ku siosio holo pe ko hai ʻokú ne leaʻaki hoku hingoá. Naʻe ʻi he tuliki mamaʻo atu ʻe taha ʻo e ngoué ʻa ʻeku tamaí.Naʻe ʻikai ke lava ia ʻo sio mai ki he meʻa ʻoku ou faí. Naʻe ʻikai ke ʻi ai ha meʻa fakaongo leʻo-lahi te u sio ki ai. Pea naʻá ku fakatokangaʻi leva ʻoku ʻi ai ha taha ʻoku ʻikai te u lava ʻo sio ki ai ʻokú ne fakatokanga mai ke ʻoua naʻá ku ʻalu ki ai. Ko e hā pe ha meʻa ʻoku ʻi ai, he ʻikai pē ke u toe ʻilo ia ʻe au, ka naʻá ku ako ʻi heʻeku kei siʻí ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻoku puli mei heʻetau vakaí pe mamatá ʻa ia te nau lava ʻo lea mai kiate kitautolu” (Conference Report, Mexico City Area Conference 1972, pp.48–49).

Fakamatalaʻi ange, ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku fafana leʻo lahi ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo hangē ko ia naʻá ne fai kia Palesiteni Lií, ka ʻi he taimi lahi ʻokú ne ʻomai pē ha ongo fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻoku tonú pe ʻikai totonú ke tau fai.

ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke tau ʻiloʻi ʻa ia ʻoku moʻoní pe totonú

Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻofa ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kitautolu pea mo tokoniʻi ke tau fili ʻa ia ʻoku totonú. ʻAi ke fakakaukau ʻa e fānaú ki ha ngaahi meʻa naʻa nau fai ʻa ia ʻoku lelei, ʻo hangē ko e talangofua ki heʻenau mātuʻá, fetokoniʻakí, pea mo e fai ʻo ʻenau ngaahi lotú.

  • ʻOkú ke ongoʻi fēfē ʻi he taimi ʻokú ke fai ai ʻa e meʻa ʻoku totonú?

  • ʻOkú ke ongoʻi fēfē ʻi he taimi ʻokú ke fai ai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku halá?

Fakamatalaʻi ange ʻoku tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke tau ʻiloʻi ʻa e faikehekehe ʻo e leleí mo e koví ʻaki ʻa ʻene ʻomai kiate kitautolu ha ongoʻi lelei mo māfana ʻi he taimi ʻoku tau fai ai ha meʻa totonú, pea mo ha ongoʻi mamahi ʻi he taimi ʻoku tau fai ai ha meʻa ʻoku halá.

Tuku ke fevahevaheʻaki ʻe he fānaú ha ngaahi taimi ne nau ongoʻi lelei ai mo māfana ʻi haʻanau fai ha fili totonu pe tokoniʻi ha taha kehe. Tokoniʻi kinautolu ke nau ʻiloʻi ʻa e ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

Hivá

Lau fakataha mo e fānaú ʻa e ngaahi lea ʻo e hiva ko e “Fanongo” (Children’s Songbook).

Fanongo ki he leʻó

Ke fanongo

Pea ka ke fai ha fili

Te ne taki koe maʻu pe

ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke tau ʻiloʻi ko e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻokú na ʻi ai

Fakamatalaʻi ange ko e Laumālie Māʻoniʻoní te ne lava ke tokoniʻi kitautolu ke tau ʻiloʻi ʻoku ʻi ai pe moʻoni ha meʻa. Fakaʻaliʻali ange ha kiʻi tangai ʻoku ʻi loto ai ha meʻa. Fakahā ange ki he fānaú ʻoku i loto ha meʻa ʻi he tangaí, kae ʻoua naʻa ke fakahā ange kiate kinautolu ʻa e meʻa ko iá.

  • ʻOku ʻi ai nai ha meʻa ʻi he loto tangaí ni?

Fakamatalaʻi ange, neongo pē ʻa e ʻikai ke lava ʻa e fānaú ʻo mamata ki he meʻa ʻi he loto tangaí, ʻoku nau ʻiloʻi ʻoku ʻi ai koeʻuhí he naʻá ke talaange ʻoku ʻi ai. Neongo pē ko e tokosiʻi pē kuo nau mamata ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí, ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke tau ʻiloʻi ko e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí ʻokú na ʻi ai pea ʻokú na ʻofaʻi kitautolu. Fakamatalaʻi ange ko e ʻilo ko ʻení ʻoku ui ia ko e fakamoʻoni. ʻI he ngaahi taimi ʻe niʻihi ʻoku fai ai ʻe he kakaí ʻa ʻenau ngaahi fakamoʻoní ʻi he ngaahi houalotú ʻo nau fakahā mai ai kiate kitautolu ʻoku nau ʻiloʻi ʻoku moʻui ʻa Sīsū. Naʻe tokoniʻi kinautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke nau ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻeni.

ʻE lava ke tau maʻu ʻa e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní

Fakamatalaʻi ange e meʻa ne hoko kiate koe ʻi hoʻo papitaisó mo hono hilifakinima koé. Fakamatalaʻi ange ʻa hoʻo ongoʻi he taimi naʻe hilifaki ai e ngaahi nima ʻo e kau tangata maʻu lakanga fakataulaʻeikí ki ho ʻulú ʻo foaki kiate koe ʻa e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Lau leʻo lahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 39:23 ʻo aʻu ki he konga ko e Laumālie Māʻoniʻoní. Fakamatalaʻi ange ʻi he taimi ʻoku taʻu valu ai ʻa e fānaú pea papitaiso mo hilifakinimá, te nau lava ai ke maʻu ʻa e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE tokoni ʻa e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke nau tauhi ʻa e ngaahi fuakava naʻa nau fai ʻi he taimi naʻa nau papitaiso aí.

Fakamoʻoní

Fakahaaʻi ʻa hoʻo houngaʻia ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní pea fakahā ange ki he fānaú ʻa e tokonia koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo fakanonga mo tokoniʻi koe ke ke ʻiloʻi ʻa ia ʻoku totonú.

Ngaahi ʻEkitivitī Fakatupulakí

Fili ha niʻihi ʻo e ngaahi ʻekitivitī ko ʻení ke ke fakaʻaongaʻi ʻi he lolotonga hoʻo lēsoní.

  1. Tokoniʻi ʻa e fānaú ke nau hivaʻi pe lau ʻa e ngaahi lea ʻo e “Ko e Laumālie Māʻoniʻoní” (Children’s Songbook).

  2. Fakaʻaliʻali ha ngaahi fakatātā ʻo ha kakai ʻoku nau fai ha ngaahi meʻa lelei, ʻo hangē ko e fevahevaheʻakí pe fetokoniʻakí. ʻEke ange ki he fānaú pe ʻoku nau ongoʻi fēfē ʻi he taimi ʻoku nau fai ai ha ngaahi ngāue lelei. Fakamatalaʻi ange ki he fānaú ha ngaahi meʻa ne hoko ʻi hano fai ʻe ha kakai ha ngaahi meʻa kovi pe lelei, ʻo hangē ko e tokoni ki heʻenau ngaahi faʻeé, kē mo honau ngaahi tokouá, fevahevaheʻaki ʻenau ngaahi meʻa vaʻingá, pea mo e talangataʻa ki heʻenau ngaahi mātuʻá. ʻAi ke malimali ʻa e fānaú ʻo ka ʻoku lelei ʻa e ngāué pea mata fakafulofula ʻo ka ʻoku kovi.

  3. Pehē ange ʻi ha kihiʻi leʻo siʻi, “Ko ia kotoa pē ʻoku fanongo ki hoku leʻó, ʻai ho tuhú ki ho muʻa-ihú. Ko ia kotoa pē ʻoku fanongo ki hoku leʻó, ʻai ho nimá ki ho funga ʻulú.” Hokohoko atu e tuhu ki he ngaahi konga kehekehe ʻo e sinó, kae ʻoua kuo fanongo kotoa ʻa e fānaú ki ho leʻó. Fakamatalaʻi ange, neongo pē naʻá ke lea leʻo siʻi, ʻi he taimi ne nau fakafanongo aí, naʻa nau lava pē ke fanongo ki ho leʻó mo talangofua ki hoʻo ngaahi fakahinohinó. Fakamatalaʻi ange ʻoku lea mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kitautolu ʻi ha kihiʻi leʻo siʻi. Kapau te tau fakafanongo tokanga te ne fakahā mai kiate kitautolu ha ngaahi meʻa mahuʻinga.

  4. Fai ʻi hoʻo lea pē ʻaʻaú ʻa e talanoa fekauʻaki mo Palesiteni Uilifooti Utalafí, ʻa ia ko e palesiteni hono fā ʻo e Siasí.

    ʻI ha pō ʻe taha, lolotonga ha fononga atu ʻa Palesiteni Utalafi mo hono hoá pea mo ʻena fānau ʻe toko faá, naʻa nau afe ai ke mohe ʻi ha ʻapi ʻo hanau kaumeʻa. Naʻe mohe ʻa e toko tolu ʻo e fānaú ʻi he falé kae mohe ʻa Palesiteni Utalafi mo hono hoá pea mo e taha ʻo e fānaú ʻi heʻenau loto salioté. Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Utalafi ʻo pehē: “Naʻe ʻikai fuʻu fuoloa ʻeku ʻi hoku mohengá mo ha pehē mai ʻe ha leʻo kiate au: Tuʻu pea ʻave hoʻo salioté mei heni. Naʻe ʻikai ke mana, ʻuhila pe mofuike, ka ko ha kihiʻi leʻo siʻi ʻo e Laumālie ʻo e ʻOtuá–ʻa ia ko e Laumālie Māʻoniʻoníu2026 . Naʻá ku tuʻu ki ʻolunga ʻo hiki ʻa e tuʻuʻanga ʻo ʻeku saliotéu2026 . ʻo tuʻu ia ofi ki he veʻe falé. Lolotonga ʻeku foki ki hoku mohengá naʻe toe fanafana mai ʻa e Laumālie tatau, ʻAlu ʻo hiki mamaʻo hoʻo fanga miulí mei he fuʻu ʻokéu2026 . Naʻá ku hiki kinautolu ki ha ʻulu ʻakau fua (hickory grove) ʻo noʻotaki kinautolu ki ai. Naʻá ku toki foki leva ki hoku mohengá. ʻI ha miniti nai ʻe tolungofulu mei ai ne tō ha ʻahiohio ʻo ne maʻu e fuʻu ʻakau naʻe muʻaki nonoʻo ai ʻeku fanga miulí, ʻo ne fesiʻi ia ofi ki he kelekelé, pea hikiʻi ia ʻo ʻave ʻi ha ʻiate ʻe teau ʻo laiki atu ai ha ʻā ʻe ua naʻe ʻi hono ʻalungá pea toki lī hifo ia ʻi he meʻa naʻe muʻaki tuʻu ai ʻeku saliotéu2026 . ʻI heʻeku talangofua ko ia ki he fakahā ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá kiate aú, naʻa ku fakahaofi ai ʻeku moʻuí mo hoku hoá pea mo ʻema tamá, pea pehē foki ki heʻemau fanga monumanú” (“Leaves from My Journal,” Millennial Star, 12 Dec. 1881, pp.790–91).

Ngaahi ʻEkitivitī kehe Maʻá e Fānau iiki angé

  1. Kole ki he mātuʻa taki taha ʻa e fānaú ʻi ha uike ʻe taha ki muʻa ke omi ʻa e fānaú mo ha fanga kiʻi meʻa ʻoku nau fakanaʻanaʻa ʻa e fānaú ki he kalasí. ʻE lava pē ke kau heni ha kiʻi sipi kafu, meʻa vaʻinga, pe ko ha kiʻi foʻi hiva ke hivaʻi. ʻOmai ʻe koe mo ha ngaahi meʻa makehe telia naʻa ngalo ʻi ha niʻihi ke ʻomai ha meʻa.

    Talanoa mo e fānau ʻi he kalasí ki he founga ʻoku hanga ai ʻe he fanga kiʻi meʻá ni ʻo ʻai kinautolu ke nau ongoʻi malu mo ʻofaʻí. Fakamatalaʻi ange ko e taha ʻo e kau tokoni mahuʻinga ʻo e Tamai Hēvaní mo Sīsuú te ne lava ke ʻai kitautolu ke tau ongoʻi malu mo ʻofaʻi. ʻOku faʻa ui ʻa e tokotahá ni ʻi he taimi ʻe niʻihi ko e Fakafiemālié, koeʻuhí kuo tuku mai ia ʻe he Tamai Hēvaní ke ne ʻiate kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau ongoʻi mamahi mo hohaʻa aí. Ko e tokotahá ni ko e Laumālie Māʻoniʻoní ia, ʻa ia ko ha kaumeʻa maʻongoʻonga moʻoni.

  2. Lau ʻa e ngaahi laine ʻi he foʻi hiva ko e “Ko e Kihiʻi Leʻo Vanavanaiki” (Children’s Songbook) pea tokoniʻi ʻa e fānaú ke nau faʻifaʻitaki ʻa hono fakatātāʻí:

    Fanongo, Fanongo (ʻai ho ongo nimá ki he tuʻa-telingá).

    ʻE fanafana mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní (ʻai ho tuhu ʻuluakí ki ho ongo loungutú).

    Fanongo, fanongo (ʻai ho ongo nimá ki ho tuʻatelingá)

    Ki he kihiʻi leʻo vanavanaikí (ʻai ho nimá ki ho fatafata toʻohemá)

Paaki