Ngaahi Tohi Lēsoni Palaimelíi mo e Taimi Fevahevaheʻakí
Lēsoni 18: ʻOku ou Fakafetaʻi Koeʻuhí ko Hoku Ongo Telingá


Lēsoni 18

ʻOku ou Fakafetaʻi Koeʻuhí ko Hoku Ongo Telingá

Taumuʻá

Ke tokoniʻi ʻa e fānaú taki taha ke ne houngaʻia ʻi hono ongo telingá pea mo e meʻa ʻokú na lava ʻo faí.

Teuteú

  1. Ako ʻi he faʻa lotu ʻa e Maʻake 7:32–35 mo e Hisitōlia ʻo Siosefa Sāmitá 1:17.

  2. Ngaahi nāunau ʻoku fiemaʻú.

    1. Tohi Tapú mo e Mataʻi Tofe Mahuʻingá.

    2. Fakatātā 1–4, Ko e ʻUluaki Mata Meʻa Hā Maí (Ko e Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 403, 62470); fakatātā 1–41, Kiʻi Tamasiʻi mo ha Meʻa Fakafanongo ki he Telingá; ha fakatātā ʻo e palōfita moʻuí.

  3. Fai mo ha ngaahi teuteu ʻe fiemaʻu ki ha ʻekitivitī fakatupulaki te ke fie fakaʻaongaʻí.

Fakatokanga ki he faiakó: Tokanga makehe ki he ongoʻi ʻa e fānau ʻi hoʻo kalasí ʻa ia ʻoku ʻi ai hanau faingataʻaʻia fakaesino. Taafataha pe ki he ngaahi meʻa ʻoku lava ʻe honau ngaahi sinó ke fakahokó, kae ʻikai ko ia ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo faí.

Ngaahi ʻEkitivitī ke ako mei aí

Fakaafeʻi ha taha ʻo e fānaú ke ne fai ʻa e fua lotú

ʻEkitivitī ke taki ʻaki e tokangá

Fanafana ange ʻa e ngaahi meʻá ni:

Fakafeʻiloaki ki he taha kotoa pē. Fakahinohino ʻa e fānaú ki ha ngaahi meʻa, ʻo hangē ko e tangutu ki laló, hiki honau ngaahi nimá, pe ʻai hake ha foʻi tuhu ʻe ua.

ʻEke ange ʻi ho leʻo totonú ki he fānaú, pe naʻa nau ʻilo fēfē ʻa e meʻa ke nau faí ʻi he taimi naʻá ke fafana ange aí.

ʻEkitivitī ke taki ʻaki e tokangá

  • ʻE anga fēfē haʻatau tokangaʻi hotau telingá?

Ko e tāpuaki ʻa hotau telingá kiate kitautolu

Hivá

Hivaʻi pe lau mo e fānaú ʻa e ngaahi lea ʻo e veesi 1 mo e 2 ʻo e “ʻOku Mau Fakamālō atu ʻe Tamai” (Children’s Songbook).

ʻOku mau fakamālō atu ʻe Tamai

He kuó ke foaki mai ʻa e meʻa kotoa.

Mata pea mo e telingá, vaʻe pea mo e nimá

Hoku kofu ke u tui mo ha meʻa ke u fai.

Hivá

  • Ko e hā ʻoku tala mai ʻe he hivá ni naʻe foaki mai ʻe he Tamai Hēvaní kiate kitautolú?

  • Ko e fē ʻi he ngaahi meʻá ni ʻoku nau tokoniʻi kitautolu ke tau fanongó?

Kole ange ki he fānaú ke nau ala ki honau telingá. Fakamatalaʻi ange ko e konga takai ko ia ʻo e telingá ʻoku ʻasi ki tuʻa mei he ʻulú ʻoku ʻikai ko ia ʻoku fai ʻaki e fanongó. ʻOku tokoni pē ʻa e konga ia ko ʻení ki he ongó ke ne hū atu ki loto ki he nafá pea mo e ngaahi konga kehe ʻo e telingá ʻa ia ʻoku tokoni ke nau fanongó.

Hivá

  • ʻE anga fēfē haʻatau tokangaʻi ʻa hotau telingá?

Fakamatalaʻi ange ʻoku totonu ke tau maluʻi hotau telingá mei he ngaahi longoaʻa leʻo lahí pea mo e ngaahi meʻa te ne maumauʻi kinautolu.

Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻikai lava ʻa e ngaahi telinga ʻo e kakai ʻe niʻihi ʻo fanongo lelei, ko ia ʻoku ʻikai te nau lava ai ʻo fanongo ki he ngaahi ongo kotoa pē ʻoku fanongo ki ai ʻa e kakaí, tupu ʻi he ngaahi ʻuhinga kehekehe. Kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻoku ʻiloʻi ʻe he fānaú ʻoku ʻi ai haʻane faingataʻaʻia fakafanongo, ʻe lelei kapau te ke fakamatala ange fekauʻaki mo e meʻa tokoni ki he ongó ʻokú ne fakaʻaongaʻí. Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā 1–41, Ko e Tamasiʻi mo e Meʻa Fakaleʻolahi ki he Fanongó, ʻi he lolotonga ʻa hoʻo fakamatalaʻí. Fakamatalaʻi ange ke mahino ki he fānaú, ʻi he taimi lahi ko e faʻahinga ko ia ʻoku ʻikai te nau lava ʻo fanongo leleí ʻoku nau faʻa taʻemalava ke lea fakalelei foki, koeʻuhí ʻoku ako ʻe he kakai ke leaʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau fanongo ki aí.

ʻEkitivitií

Fakatātaaʻi ʻi he talanoa ʻaki e nimá ʻa e “ʻOku ou ʻofa ʻiate koe” (vakai, lēsoni 17).

ʻEkitivitií

  • ʻOkú ke kei manatuʻi nai pe ʻoku ʻuhinga ʻeni ki he hā?

ʻAi ʻa e fānaú ke nau fakatātaaʻi ʻa e ngaahi fakaʻilonga ko iá.

Fakamanatuʻi ange ki he fānaú naʻa mou ʻosi lau ʻi he uike kuo ʻosí ʻa e founga ʻoku talanoa ʻaki ai ʻa e nimá ʻi he founga talanoa tuhutuhú. Tokoniʻi ʻa e fānaú ke mahino ko e faʻahinga kakai ʻoku tulí te nau lava ke fetuʻutaki ʻi ha ngaahi founga kehe, ʻo hangē ko e talanoa tuhutuhú, ʻi he tohí, pe ko hono lau ʻa e ngaue ʻa e loungutú.

Talanoá

Fai ange ʻa e talanoa ʻo Sīsū mo e tangata tulí, ʻo hangē ko ia ʻi he Maʻake 7:32–35.

Talanoá

  • ʻOkú ke pehē naʻe ongoʻi fēfē ʻa e tangata tulí ni ʻi he taimi naʻá ne fakatokangaʻi ai ʻokú ne lava ʻo fanongó?

Fakamamafaʻi ange ʻa e tāpuaki makehe ko ia ke te lava ʻo fanongó.

ʻOku tau lava ʻo fanongo ki he ngaahi ongó ʻaki hotau telingá

ʻEkitivitií

Fakahā ange ki he fānaú te nau akoako heni ki hono fakaʻaongaʻi ʻa honau telingá.

ʻAi ke fetongitongi ʻa e fānaú ʻi he haʻu ki muʻa ʻi he lokí. Fafana ki he telinga ʻo e taha ko iá ha hingoa ʻo ha manu pe ko ha meʻa ʻokú ne ʻai ha faʻahinga ongo. ʻAi ʻa e taha ko iá ke ne faʻifaʻitaki ʻa e ongo mei he meʻa pe manu ko iá pea tuku ange ki he fānau ʻi he kalasí ke nau mateʻi pe ko e hā ʻoku ne ʻai ʻa e faʻahinga ongo ko iá. (Ko e ngaahi ongo ko iá ʻe lava ʻo kau ai ʻa e tangi ʻa ha pulu, kālou ʻa ha kulī, tatangi ʻa e telefoní, pe ko ha hooni ʻo ha meʻalele.)

Aleaʻi mo e fānaú ha ngaahi ongo mahuʻinga te nau lava ke fanongo ki ai ʻaki honau telingá, ʻo hangē ko e ui kinautolu ʻe heʻenau mātuʻá pea mo ha ongo ʻokú ne fakatokanga mai te tau lava ʻo lavea.

ʻEkitivitií

  • Ko e hā ha ngaahi ongo ʻokú ke saʻia taha ke fanongo ki aí?

Te tau lava ke fanongo ki he ngaahi akonaki ʻa e Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisí

ʻAi ʻa e fānaú ke nau tangutu fakalongomate ʻo fakafanongo.

  • Ko e hā ʻokú ke fanongo ki aí?

Aleaʻi ʻa e faʻahinga ongo kehekehe te nau lava ʻo fanongo ki aí, ʻo hangē ko e tāpuni mo hono fakaava ʻo ha matapā, talanoa ʻa e kakaí ʻi he loto holó, lea ʻa e ʻōkaní, pe ko e havilí.

  • Ko e hā mo ha toe ongo ʻoku tau fanongo ki ai ʻi he lotú?

Fakamatala ange ʻoku tau fanongo ki he kau faiakó, ngaahi mātuʻá, kau Taki ʻo e Palaimelí, pīsopé, pea mo e kau taki kehe ʻi he lotú.

  • Ko e hā hano mahuʻinga kiate kitautolu ke tau fanongo ki he kakai koʻení?

Fakamatala ange ʻoku tokoni ʻa e kakai koʻení kiate kitautolu ke tau ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū ke tau faí.

Talanoá

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā 1–41, Ko e ʻUluaki Mata Meʻa Hā Maí, pea tuku ki he fānaú ke nau tala atu ʻa e meʻa ʻoku nau manatuʻi fekauʻaki mo e fakatātaá. Fakaava ʻa e folofolá ki he Mataʻitofe Mahuʻingá pea lau leʻo lahi ʻa e folofola ʻa e Tamai Hēvaní kia Siosefa Sāmitá ʻi he Hisitōlia ʻo Siosefa Sāmita 1:17: “Ko hoku ʻAlo ʻofaʻangá ʻeni. Fanongo kiate Ia!”

ʻAi e fānaú ke nau toutou lea ʻaki fakataha mo koe ʻa e kupuʻi leá ni. Fakamatalaʻi ange ʻoku fiemaʻu ʻe he Tamai Hēvaní ke tau fakafanongo ki he meʻa naʻa na folofola ʻaki mo Sīsū Kalaisí. Tokoniʻi ʻa e fānaú ke mahino, ʻe ʻikai ke folofola fakahangatonu ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū ki he taha kotoa pē, kā te tau lava ʻo fakafanongo ki heʻetau mātuʻá, kau faiakó, pea mo e kau taki faka-siasí. Te nau lava ke fakahā atu ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū ke tau ʻiló. ʻE lava foki ke tokoniʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kitautolu ke tau ʻiloʻi ʻa ia ʻoku fiemaʻu ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū ke tau faí.

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā ʻo e palōfita moʻuí.

Talanoá

  • Ko hai ʻeni?

Fakamatalaʻi ange ʻoku folofola mai ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū kiate kitautolu ʻo fakafou mai ʻi he kau taki ʻo e Siasí, ʻo tautautefito ki he palōfitá mo e pīsopé. ʻE fakahā kiate kitautolu ʻe he kau taki ko ʻení ʻa ia ʻoku fiemaʻu ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū ke tau faí. ʻOku tonu ke tau fakafanongo tokanga kiate kinautolu.

Fakamoʻoní

Fakahaaʻi ʻa hoʻo fakamālō koeʻuhí ko ho telingá pea mo e meʻaofa ko ia ʻo e fanongó.

Ngaahi ʻEkitivitī Fakatupulakí

Fili ha niʻihi ʻo e ngaahi ʻekitivitī ko ʻení ke fakaʻaongaʻi ʻi he lēsoní.

  1. ʻAi ke kuikui e mata ʻo e fānaú pea fakapuliki ʻaki honau ngaahi nimá. Ala ki ha ʻulu ʻo e taha ʻo e fānaú. ʻOku tonu ke pehē ʻe he tokotaha ko iá “ʻOkú ou fakafetaʻi koeʻuhí ko hoku ongo telingá” pea tuku ke mateʻi ʻe he fānaú pe ko e leʻo ʻo hai naʻa nau fanongo ki aí. Hokohoko atu pē kae ʻoua kuo ʻi ai ha faingamālie ʻo e taha kotoa pē ke lea.

  2. Fai ʻa e kiʻi ʻekitivitī ko ʻení mo e fānaú:

    ʻOku ou Maʻu ha Sino Fakaʻofoʻofa

    ʻOku ou Maʻu ha Sino Fakaʻofoʻofa ʻOku ou maʻu ha sino fakaʻofoʻofa (ala ʻa e nimá ki he fatafatá) Naʻe palani ʻe he Tamai Hēvaní maʻaku

    Naʻá ne ʻomai ha ongo telinga, koeʻuhí ke u lava ʻo fanongoʻaki (ʻAi e ongo nimá ki he ongo tuʻa telingá ʻo fakafanongo)

    Pea mo ha ongo mata ke u lava ʻo sio ʻaki (Ala ki ho ongo matá)

    ʻOku ou lava ke punou mo faofao hoku sinó (Punou peá ke faofao ho ongo nimá)

    ʻE lava pē ke u hanga ʻo ueʻi takai holo ia (Hanga ʻo ueʻi takai holo)

    ʻI he taimi ʻoku ou fiemaʻu ai iá, ʻe lava ke u ngāueʻaki ia

    Ke alaʻaki ki hoku ongo motuʻavaʻe ʻi he kelekelé (Ala ki he ongo motuʻavaʻé)

    ʻI he taimi ʻoku ou fakakaukau ai ki hoku sinó (ʻAi ho motuʻatuhú ki he tafaʻaki ho ʻulú)

    Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku saiʻia taha aí

    Naʻe fakatupu ia ʻe he Tamai Hēvani maʻaku

    Pea ʻokú ne matuʻaki faitatau mo e Tamai Hēvaní.

  3. ʻAi ke hanga fakakātoa ʻa e fānaú ki he feituʻu pē taha ka ke tuʻu koe ʻi mui ʻiate kinautolu. ʻAi ha faʻahinga longoaʻa ʻaki ho nimá, pe ko ha faʻahinga meʻa, pea tuku ke mateʻi ʻe he fānaú pe ko e hā ʻokú ke fakaʻaongaʻi ke ʻai ʻaki ʻa e ongo ko iá. Te ke lava pē ke pasi ho nimá, fisipā, pe tā ha fafangu. Tuku ange ki he fānaú ke nau feinga ke ʻai ʻa e ongo ko iá ʻe kinautolu pē.

  4. Hiki tepiʻi ha faʻahinga ongo ʻi ho feituʻu kaungāʻapí, ʻo hangē ko e kālou ʻa e kulií, tangi ʻa e manupuná, pe ko ha kata. Tā ʻa e foʻi tepi ko iá ʻi he kalasí pea tuku ke mateʻi ʻe he fānaú ʻa e ongo ko iá pe ko e hā.

  5. Akoʻi ki he fānaú ha kiʻi hiva faingofua pe ha kiʻi konga lea ʻi he talanoa tuhutuhu ʻaki e nimá. Kapau ʻoku ke ʻiloʻi ha taha ʻoku poto he talanoa nimá, ʻe lelei kapau te ke fakaafeʻi ia ki he kalasí ke ne talanoa ʻaki hono nimá ʻa e “Ko e Fānau Au ʻa e ʻOtuá” ʻi he lolotonga hono hivaʻi ʻe he fānaú.

  6. Tangutu mo e fānaú ʻi ha fuopotopoto. Fanafana ange ha kiʻi meʻa ki he taha ofi mai kiate koé. ʻE fanafana ange leva ʻe he taha ko iá ʻa e meʻa tatau ki he taha hoko mai ki aí, pea hokohoko pehē takai ʻi he fuopotopotó. ʻE tala mai leʻo lahi leva ʻe he tamasiʻi pe taʻahine fakaʻosí ʻa e meʻa naʻe fafana takaí. Tala ange ki he kalasí ʻa e meʻa naʻa ke fafana ʻakí ke vakaiʻi ʻa e anga ʻo ʻene mafulí.

    Hili ʻa e ʻekitivitií ʻeke ange ki he fānaú pe ko e hā naʻa nau fakaʻaongaʻi ke fanongo ʻaki ki he meʻa naʻe fafana ʻaki angé. (Telingá)

Ngaahi ʻEkitivitī Kehe Maʻá e Fānau Iiki Angé

  1. Kapau ʻe lava, pea ʻave ʻa e fānaú ki tuʻa. Fakaʻaiʻai ke nau fakafanongo fakalongolongo ʻaki honau telingá. Ko e hā ʻa e faʻahinga ongo ʻoku nau lava ʻo fanongo ki aí? ʻI haʻamou foki ki he loki akó, toe fakamanatu ʻa e ngaahi ongo naʻa nau fanongo ki aí.

  2. ʻAi e fānaú ke nau tuʻu ʻo lau ʻa e ngaahi vēsí ni, mo fakatātaaʻi ʻo hangē ko hono leá:

    Ala ki ho matá

    Ala ki ho matá

    Ala ki ho ihú

    Ala ki ho telingá

    Ala ki ho ʻuluʻuluvaʻé

    Fakamafao ho nimá

    Ke māʻolunga ki ʻolunga

    Pea toe māʻolunga ange

    Ki he Langíʻ

    ʻAi ho nimá

    Ki ho louʻulú

    Tangutu fakalongolongo ki lalo

    I ho seá.

Paaki