Ngaahi Tohi Lēsoni Palaimelíi mo e Taimi Fevahevaheʻakí
Lēsoni 17: ʻOku ou Fakafetaʻi Koeʻuhí ko Hoku Ongo Nimá


Lēsoni 17

ʻOku ou Fakafetaʻi Koeʻuhí ko Hoku Ongo Nimá

Taumuʻá

Ke tokoniʻi ʻa e fānau taki taha ke ne houngaʻia ʻi hono ongo nimá mo e ngaahi meʻa te nau lava ʻo faí

Teuteú

  1. Ako ʻi he faʻa lotu ʻa e Mātiu 19:13–15 mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:70; 35:6; 42:43–44.

  2. Teuteuʻi ha kiʻi puha pe kofukofu ʻo ha ngaahi meʻa maheni kae kehekehe hono lalahí mo hono fōtungá ʻo hangē ko e foʻi maká, laʻi ʻakaú, konga tupenú, sēpuní, helú, mo ha peni vahevahe. ʻAi ke ʻi ai ha meʻa ki he tokotaha kotoa pē ʻi he kalasí.

  3. Kapau ʻe lava, peá ke paaki ha tatau ʻo e ngaahi fakatātā ʻo e talanoa tuhutuhú (ʻoku maʻu ʻi he konga fakaʻosi ʻo e lēsoní) maʻa e kiʻi tamasiʻi pe taʻahine kotoa pē.

  4. Ngaahi nāunau ʻoku fiemaʻú:

    1. Tohi Tapú

    2. Ko ha kiʻi meʻa siʻisiʻi hangē ko ha foʻi fakamaʻu pe kiʻi sēniti.

    3. Fakatātā 1–8, Ko e Tufa ʻo e Sākalamēnití (62021); fakatātā 1–11, Ko ha Tamasiʻi ʻoku Papitaiso (62018); fakatātā 1–12, Ko e Taʻahine ʻoku Fakamaʻu ke hoko ko e Mēmipa ʻo e Siasí (62020); fakatātā 1–39, Ko e Tapuakiʻi ʻo ha Pēpē; fakatātā 1–40, Ko e Faingāue ki ha Mahaki (62342).

  5. Fai mo ha teuteu ʻe fiemaʻu ki ha ʻekitivitī fakatupulaki te ke fie fakaʻaongaʻí.

Fakatokanga ki he faiakó: Tokanga makehe ki he ongoʻi ʻa e fānaú ʻi hoʻo kalasí ʻa ia ʻoku ʻi ai hanau faingataʻaʻia fakaesino. Taafataha pē ki he ngaahi meʻa ʻoku lava ʻe honau sinó ke faí, kae ʻikai ko honau vaivaiʻanga faka-e-sinó.

Ngaahi ʻEkitivitī ke ako mei aí

Fakaafeʻi ha taha ʻo e fānaú ke ne fai e fua lotú

ʻEkitivitī ke taki ʻaki e tokangá

ʻAi ke ala ki he loto tangai pe puha naʻá ke ʻosi teuteú, ha taha kae ʻoua naʻa sio ki loto. Tala ange ki he taha ko iá ke ne ala ki ha taha ʻo e ngaahi meʻa ʻi lotó, fakamatalaʻi mai pe ʻoku fōtunga fēfē (molú, fefeka, molemole, pe petepete), pea feinga ke ne mateʻi mai pe ko e hā ia. Toʻo hake leva ʻa e meʻa ko iá mei he puhá pe kofukofú ʻo fakaʻaliʻali ki he kalasí. ʻAi ke ala ki ai ʻa e taha kotoa pē. Hokohoko pehē ai pē kae ʻoua kuo ʻosi kau kotoa ʻa e kalasí.

ʻEkitivitī ke taki ʻaki e tokangá

  • Ko e hā naʻá ke fakaʻaongaʻi ke ala ʻaki ki he loto tangaí pe puhá?

  • Ko e hā naʻá ke fakaʻaongaʻi ke ke fāfā ʻaki ki he meʻa naʻe ʻi lotó?

Fakamatalaʻi ange ko hotau ngaahi nimá ko ha tāpuaki ia kiate kitautolu. Te tau lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa hotau nimá ki he ngaahi meʻa lahi.

Te tau lava ʻo fai ha ngaahi meʻa lahi ʻaki hotau nimá

ʻAi ke hiki hake ʻe he fānaú honau ngaahi nimá mo sio ki ai. Talanoa fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻe lava ʻe he fānaú ʻo fai ʻaki honau ngaahi nimá. Te nau lava ʻo toʻo hake ha meʻa ʻaki honau ʻuluʻulu tuhú mo honau motuʻa tuhú; ʻe lava ke nau pukepuke ha meʻa ʻi honau ʻaofinimá; ʻe lava ke nau taʻataʻalo mo fefulihiʻaki honau nimá ki ha faʻahinga tafaʻaki pé.

ʻEkitivitií

ʻAi ʻa e fānaú ke nau tautau fetongi ʻi hono feinga ke toʻo hake ha kiʻi meʻa siʻisiʻi ʻo hangē ko ha kiʻi foʻi fakamaʻu pe ko ha silini maka kae ʻoua naʻa kau ki ai honau motuʻa tuhú. Fakamanatu ki he fānaú ko e kupu kotoa pē hotau sinó ʻoku mahuʻinga.

ʻEkitivitií

ʻEkitivitií

  • Naʻe anga fēfē hono tokoniʻi koe ʻe ho nimá ʻi hoʻo teuteu ke haʻu ki he lotú?

ʻAi e fānaú ke nau fakatātaaʻi fakalongolongo ʻa e ngaahi ngāue ʻi he pongipongí, hangē ko e tafitafi honau matá, teuteu pe tui vala, helu honau ʻulú, kai, pea mo hono fufulu honau nifó.

ʻEkitivitií

  • ʻOku anga fēfē ʻa e tokoni ho ongo nimá kiate koe ʻi hoʻo vaʻingá?

ʻAi e fānaú ke nau fakatātaaʻi fakalongolongo ʻa e ngaahi founga ʻoku tokoni ai honau nimá kiate kinautolu ʻi heʻenau vaʻingá, ʻo hangē ko e tātā ha foʻi pulu, fafanga ʻo ha kiʻi tamapua, fokotuʻutuʻu ʻo ha ngaahi konga papa pe ʻoneʻone, pe ko ha tā nafa.

ʻEkitivitií

  • ʻOku anga fēfē ʻa e tokoni ʻa ho ongo nimá kiate koe ke ke ngāué?

ʻAi e fānaú ke nau fakatātaaʻi fakalongolongo ʻa e ngaahi founga ʻoku tokoni ai honau nimá ʻi heʻenau ngāué, ʻo hangē ko e tufi ʻo e ngaahi meʻa vaʻingá, fokotuʻutuʻu ʻo e tēpile kaí, ngaahi ʻo e mohengá, pe ko hano fafanga ʻo ha kiʻi manu pusiaki.

ʻEkitivitií

  • ʻOku anga fēfē ʻa e tokoni ʻa ho ongo nimá kiate koe ʻi hoʻo haʻu ki he lotú?

ʻAi e fānaú ke nau fakatātaaʻi fakalongolongo ʻa e ngaahi founga ʻoku tau fakaʻaongaʻi ai hotau ngaahi nimá ʻi he lotú, ʻo hangē ko e lulululu nimá, puke ʻo ha fakatātā, hiki hotau nimá ke tali ha fehuʻi, pe ke toʻo ʻa e sākalamēnití.

Tokoniʻi ʻa e fānaú ke nau ʻiloʻi ko hotau nimá ko ha tāpuaki maʻongoʻonga ia kiate kitautolu pea ʻoku fiemaʻu ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū ʻakitautolu ke tau fakaʻaongaʻi hotau nimá ke tokoni kiate kitautolu pea mo e niʻihi kehé foki. Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻikai fiemaʻu ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū ke tau fakaʻaongaʻi hotau nimá ke angakovi ai ki ha niʻihi kehe — ke tā pe lalaʻu pe vavaku. ʻOkú na fiemaʻu ke tau ako ke fakaʻaongaʻi hotau nimá ʻi he founga totonú.

ʻOku fakaʻaongaʻi ʻe he niʻihi kehé ʻa honau nimá ke tokoniʻi kitautolu

  • ʻOku fakaʻaongaʻi fēfeeʻi ʻe hoʻo ongo mātuʻá mo e kau mēmipa ho fāmilí ʻa honau nimá ke tokoniʻi koé?

Talanoa fekauʻaki mo e founga ʻoku teuteu ai ʻe hotau ngaahi fāmilí ʻa e meʻakaí, fō ʻa e valá, nonoʻo ʻa e tepi ʻo e ngaahi suú, vaʻinga mo tautolu, pea mo fai ʻa e ngaahi meʻa kehekehe maʻatautolu.

Fakamatala ange ko e kau tangata ʻoku nau maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí te nau lava ke tāpuakiʻi kitautolu ʻaki haʻanau hilifaki nima kiate kitautolu. Fakaʻaliʻali tahataha ʻa e ngaahi fakatātā ʻoku ʻasi ʻi he konga ʻo e “Teuteu” ʻa e lēsoní, pea tuku ki he fānaú ke nau tala atu ʻa e ngaahi tāpuaki kehekehe ʻoku tau lava ke maʻu ʻi he nima ʻo e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí. Tokoniʻi ke nau ʻiloʻi ʻe lava ke foaki mai hatau tāpuaki ʻi heʻetau kei pēpeé; ʻe lava ke papitaiso kitautolu ʻiheʻetau taʻu valú; ʻe lava ke hilifaki nima ke tau maʻu ʻa e Laumālié ʻi he hili hotau papitaisó; ʻe lava ke tau maʻu ʻa e maá mo e vaí, ʻa ia ʻoku tāpuakiʻi mo tufaki ʻe he kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí, ʻi he lolotonga ʻa e sākalamēnití ʻi he uike kotoa pē; pea ʻe lava ke tau maʻu ha tāpuaki ʻi haʻatau puke.

Talanoá

Fakaava hoʻo Tohi Tapú ki he Mātiu 19:13–15 pea fai ange ʻa e talanoa ʻo Sīsuú ʻi heʻene tāpuakiʻi ʻa e fānau valevalé. Lau leʻo lahi ʻa e konga ʻuluaki ʻo e veesi 13 (ʻi he lotú). Lau fekauʻaki mo hono fakaʻaongaʻi ʻe Sīsū ʻa hono ongo nimá ke tāpuakiʻi ʻa e fānaú.

Fakamatala ange naʻe fakaʻaongaʻi foki ʻe Sīsū ʻa hono ongo nimá ke tokoniʻi ʻa e kakaí ʻi ha ngaahi toe founga kehe, ʻo hangē ko hono tāpuakiʻi kinautolu ʻi he taimi naʻa nau puke aí, kuí, mo tulí.

ʻE lava ke talanoa hotau ngaahi nimá

Fakaʻaongaʻi ho nimá ke taʻataʻalo pe kamo. ʻEke ange ki he fānaú pe ko e ha ʻoku ke leaʻaki ʻi ho nimá.

Fakamatalaʻi ko e kakai ʻe niʻihi ʻoku tuli pea ʻikai ke nau lava ʻo lea, te nau lava ʻo fai ha ngaahi fakaʻilonga ʻaki honau nimá ʻa ia ko ha ngaahi lea. ʻOku nau lea ʻaki honau ngaahi nimá. ʻOku ui ʻeni ko e lea fakaʻilonga nima pe talanoa tuhutuhu.

ʻEkitivitií

Akoʻi e fānaú ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fakahinohino mei he ngataʻanga ʻo e lēsoní ke nau lava ʻo fakaʻilonga pe fakatātaaʻi ʻa e foʻi lea ko e “tamai”, “faʻē”, mo e “Oku ou ʻofa ʻiate koe”. Kapau ʻe lava, pea ʻoange ha tatau ki he taha kotoa pē ʻo e fakatātaaʻi ʻo e talanoa tuhutuhú ke nau ō mo ia ki ʻapi ʻo fevahevaheʻaki mo honau ngaahi fāmilí.

Fakamoʻoní

Hiki hake ho ongo nimá pea ke fakahaaʻi ʻa hoʻo houngaʻia koeʻuhí ko ia. Fakalotolahiʻi ʻa e fānaú ke nau fakamālō ki he Tamai Hēvaní ʻi honau nimá pea mo fakaʻaongaʻi honau nimá ke tokoniʻi kinautolu pea mo ha niʻihi kehe.

Ngaahi ʻEkitivitī Fakatupulakí

Fili ha niʻihi ʻo e ngaahi ʻekitivitī ko ʻení ke ke fakaʻaongaʻi ʻi he lēsoní.

  1. Tā ʻa e fakatātā ʻo e laʻinima ʻo e tamasiʻi pe taʻahine taki taha ʻi ha lauʻi pepa. Tohiʻi ʻa e ʻOku ou fakafetaʻi ʻi hoku ongo nimá ʻi he lauʻi pepa taki taha, pea tuku ki he fānaú ke nau valivali ʻa e fakatātā ʻo honau ngaahi nimá pea nau ō mo ia ki ʻapi.

  2. Tokoniʻi e fānaú ke nau hivaʻi pe lau ʻa e ngaahi lea ʻo e “Ko Hoku Kiʻi Nima ʻe Ua” (Children’s Songbook). pea fakatātaaʻi ʻo hangē ko hono ngaahi leá.

  3. Kapau ʻoku lelei pea sai mo e ʻeá pea ke ʻave ʻa e fānaú ki tuʻa ke mou ʻeva mo ala ki he ngaahi meʻa kehekehe ai mo fakatokangaʻi ʻa honau ngaahi fōtungá, ʻo hangē ko e ʻu pilikí, sima ʻoku fakafonu ʻaki e holisí, sino ʻo e ʻakaú, mo e musié.

  4. Fai ʻa e ʻekitivitī ko ʻení ke tokoniʻi e fānaú ʻi heʻenau lau ʻa honau ʻuluʻulutuhú mo honau motuʻa tuhú:

    Lau ʻo e ʻUluʻulutuhú

    Hiki hake ha nima ʻe taha pea ke fakaʻaongaʻi ha foʻi tuhu ʻo e nima ʻe tahá ke tuhu pe lau ʻaki ʻa e ʻuluʻulutuhú ʻo kamata mei he foʻi tuhu siʻisiʻi tahá.

    Tuhu ʻe taha, tuhu ʻe ua, tuhu ʻe tolu, mo e fā.

    Pea mo ha motuʻa tuhu ke tānaki atu.

    ʻOku nima ʻi he nima ko ʻení

    ʻO hangē pē ko e palani ʻa e Tamai Hēvaní.

    Hiki hake mo e nima ʻe tahá ʻo tuhu mo lau ʻi he founga tatau.

    Tuhu ʻe taha, tuhu ʻe ua, tuhu ʻe tolu, mo e fā.

    Pea mo ha motuʻa tuhu ke tānaki atu ki ai.

    ʻOku nima ʻi he nima ko ʻení foki.

    Te u lava ʻo akoʻi kinautolu ʻi he meʻa ke faí.

    Hiki fakataha hake ho ongo nimá pea peluki tahataha ʻa e ngaahi foʻi tuhú ʻi hoʻo lau kinautolú.

    ʻOku hongofulu fakakātoa — tau toe lau tuʻo taha.

    Taha mo e ua mo e tolu mo e fā,

    Nima, ono, fitu, valu, hiva, hongofulu fakakātoa

    (Fakahangatonuʻi kātoa ʻa e ʻuluʻulutuhú ʻi he taimi pē ʻe taha)

    Te nau lava ʻo tuʻu hangatonu mo lōloa.

  5. Hivaʻi ʻa e foʻi hiva “Fakakata ke Fai” (Children’s Songbook) tā tuʻo lahi. ʻI he veesi kotoa pē, ʻai e fānaú ke nau fakahaaʻi ha meʻa ʻe lava ʻe honau nimá ke fai, ʻo hangē ko ha tātā ha foʻi pulu, pakiʻi ha matalaʻi ʻakau, luelue ʻa ha kiʻi tamapua, tā ha piano, pe ko ha taʻataʻalo fakamāvae.

  6. Tokoniʻi e fānaú ke nau fakatātaaʻi ʻa e kiʻi ʻekitivitií, ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fakatātā ʻoku fokotuʻu ʻe hono ngaahi leá.

    ʻOku ou Aʻu ki ʻOlunga

    ʻOku ou aʻu ki ʻolunga

    Pea ki lalo foki

    Peá u tupeʻi hoku ongo nimá

    ʻOku ou faʻai hoku ʻuluʻulutuhú ke fālahi ʻaupito,

    Peá u tuʻu fuhu

    ʻOku ou ala atu ki muʻa

    Pea ki mui

    ʻOku ou pasiʻi peheni hoku nimá

    Peá u tangutu mo hili kinauá ʻi hoku fungá

    ʻA ia te na nofo fakalongolongo ai.

Ngaahi ʻEkitivitī Kehe Maʻá e Fānau Iiki Angé

  1. Tokoniʻi e fānaú ke nau fai hono fakatātaaʻi ʻo e ʻekitivitī ko ʻení lolotonga hoʻo lau atu ʻa hono ngaahi leá:

    ʻOku ou saʻia ʻi hoku ongo nimá

    ʻOku ou saʻia ʻi hoku ongo nimá; ko hoku ongo kaumeʻa kinaua (ʻAi ho nimá ki muʻa peá ke sio ki ai)

    ʻOkú na femoʻuekina mo faʻa tokoni kae ʻoua kuo ʻosi ʻa e ʻahó (Fakatātaaʻi ha faʻahinga ngāue ʻaki ho nimá)

    Te na lava ke kūnima fakalongolongo pe pasi leʻo lahi (Kūnima peá ke toki pasi) ʻI heʻena fai ʻa e meʻa totonú, ʻokú na ʻai au ke u vīkiviki

  2. ʻAi ke tangutu ʻa e fānaú ʻi ha fuopotopoto. Fakamatala ha meʻa ne hoko pea tuku ki he fānaú ke nau fakatātaaʻi fakalongolongo ʻa e meʻa ʻoku tonu ke fai ʻe honau nimá ʻo ka hoko ha meʻa pehē.

    Hangē ko ʻení:

    Fakaʻaliʻali mai kiate au ʻa e meʻa ʻoku tonu ke fai ʻe ho nimá ki muʻa he taimi kaí.

    Fakaʻaliʻali mai kiate au ʻa e meʻa ʻoku tonu ke fai ʻe ho nimá ʻi hoʻo fanongo ki ha talanoa.

    Fakaʻaliʻali mai kiate au ʻa e meʻa ʻoku tonu ke fai ʻe ho nimá ʻi hano kole atu ke ke tufi ʻa e ngaahi meʻa vaʻingá.

    Fakaʻaliʻali mai kiate au ʻa e meʻa ʻoku tonu ke fai ʻe ho nimá ʻi he taimi ʻokú ke lotu aí.

    Fakamatala ange ʻoku tonu ke tau tokoni maʻu pē ki hotau nimá ke nau fai maʻu pē ʻa ia ʻoku totonu ke nau faí.

  3. Lau fakataha ʻa e ngaahi vēsí ni mo e fānaú, mo fai ʻa e ngaahi fakatātā ʻoku fokotuʻu atu ʻe hono ngaahi leá:

    Pasiʻi ho nimá

    Pasiʻi ho nimá, pasiʻi ho nimá,

    Pasiʻi kinaua ʻo hangē pē ko aú.

    Ala ki ho ongo umá, ala ki ho ongo umá,

    Ala kiate kinaua ʻo hangē pē ko aú.

    Taaʻi ho ongo tuí, taaʻi ho ongo tuí,

    Taaʻi kinaua ʻo hangē pē ko aú.

    Kalokalo ho ʻulú, kalokalo ho ʻulú,

    Kalokalo ʻo hangē pē ko aú.

    Pasiʻi ho nimá, pasiʻi ho nimá,

    Pea tuku ke na fakalongolongo ai.

ʻĪmisi
our hands can talk

‘E Lava Ke Lea Hotau Nimá

ʻOku Ou

ʻOfa

Koe

Tamai

Faʻē

Paaki