Kataitai n te Onimaki Man te Maku nakon te Onimaki ni Babairean te Mare
Man teuana te taromauri i Brigham Young University–Idaho are karaoaki n Tebetembwa 25, 2007.
I mwin reken au beeba ni bwaati man te reirei ae rietaata n 1964, I anganaki nakoau bwa te aobitia temanna n ana Taanga n Tautia i Amerika. I anga nanou bwa N na kataneiai bwa te U.S. Army Ranger. Te kataneiai n te Ranger bon te kooti ae matoatoa i aon te aro ni kairiiri ae na nakoraoi n aanga ni buaka iaon te aba. Te kouru iai bwa karekeaia aobitia aika rangi ni mwaatai ao aobitia aika aki kairiiri.
Kataneiaau bwa te tia tararua e airi ma mwakorokoro ni “kataitai n te onimaki,” n aron are a araniia kaain te kataneiai n tararua n iangoakiia bwa kakaewenako nakon marurungin te rabwata, te konabwai, ao te ninikoria. Kooti ni katabetabe aika mamatoa, te tamwarake ao n ruorikaaki ni kamanenaan te robu i aon bwaa atibu ake a rabunaki aoia n te aiti 100 te butu (30 m) ke e raka riki, te nakonako n taabo aika aoneinei n te tairiki ribuakon korokotaira ma naeta ake a boitin, ao te kooti n te bong ni kabonganaan te kambwati n rianna riaon te tabo ae aobuaka 10 te maire (16 km)—aikai ti tabeua man kataitai ake ti nanomwaaka ni karaoi. Teuana te kantaninga ni kataitai n te onimaki aikai bon reiakinaia taan Tararua bwa n taai ni buaka aika kaangaanga ao ni kataaki n tain te buaka, ti kona ni karaoi aika mwaiti nakon are ti iangoi bwa ti kona ni karaoi. A reireiniira ara mataniwi bwa e na iai ara onimaki iroura ao n ara kataneiai. E raka i aon teuana te tai kataakiu n te buaka ae kabuebue, are I a karekea iai te karaunano man au reirei ni kataitai n onimaki n tia Tararua.
Ni wakin maiura, ti karaoi aekaki ni kataitai n onimaki aika mwaiti aika kakawaki riki nakon ake I kataneiai iai ma te nanomwaaka. Aikai tiaki kamwaitan kataitai n te onimaki ibon irouna ma n te onimaki bwa n tera ae ti karekea iroun Tamnein te Atua. Te burabeti temanna imwin temanna e reireiniira n uringa tera are ti ataia—ni kateimatoaa te onimaki iroun te Uea. Ngke e kataia ni manga kamaiua te onimaki i nanoia ana aomata, e kaokioka te koaua nakoiia Iakobwa, “I ataia bwa kama ataia” (2 Nibwaai 9:4, 5; e ikotaki te katuruturu). E a bon rangi ni kaineti riki Bwauro: “Ma ngaia ae kam na tai kaaki ami aki maku, ngkae e nang kareke ami bai aika bati” (Ebera 10:35; e ikotaki te katuruturu). Ngaira n tatabemanira nako ti kaaitaraa te tai ae na roko ae akea ataakina. Ma te tai are ti kaaitara iai ma ngaia, uringan are ti a tia n ataia, ti kaaitaraa ma te onimaki. Ti kaaitaraa ma te kaungaunga ae tamaroa. Ti kaaitaraia ma te aki maku.
Teuana man taian kataitai n te onimaki ae e rangi n teretere n te mamate n rabwata bon are e tataneiai ni kaaitaraaki i nanon te tai n rikirake n ikawai. Bon te babaire ni mare. Akea te babaire ae kaaitaraaki ma te ingainga ae korakora riki iroun te roro ni rikirake n ikawai aio. Bon oin te reirei are kauekea te tabeaianga ae bati.
Maaku n taekan te Mare
I aki koaua iai ni bukin bwaai ni kabane n te waaki aei, ma ikai, I onimaki, bwa bon iai bukina tabeua:
-
Kauarerekea te mwairiiri A mwaiti kairake n aomata ake ai “tiaki kaain te takakaro” ni kakaean raoia ake a tau ma ngaia ni karaoan ake a raka riki ni wakiia ni kukurei n aia kurubu nako. Ibukina bwa te kamaangang e riki ni kurubu aika irengan iai mwaane ao aine, tabeman a kaairua aia iango n are a taku bwa eti wakiia inano te mwakuri n raumea are e rangi ni kakawaki ni kakaean toam n aki totoki. Ma bon tiaki arona aio. Kamaangang n te kurubu e kona temanna n aki reke nakoina te tai are e na kamwatau iai katein ma anuan temanna ae okoro nakoina are e kakawaki ni karaoan ana rinerine ae wanawana.
-
Te maaku ni karaoan te kaairua. Tauani mwin waren te raure e rang n ataaki. Tabeman aomata aika kairake a tia ni maiu rinanon te nanokaawaki n norakin aki nakoraoin tekatekaia aia karo’ ke raoia’ ke boni ngaia ae a tia naba n rinanon te raure. A tia n noora koauan raoi te kaangaanga n te iango are e irekereke ma aekakin uruakin taian iein. N taai tabetai, mwiina e na bon kamakuiia n iangoan te iein bwa rimwi a rinea te aomata ae kaairua.
-
Kairake a birinako man mwiokoaia. Ibukiia aika karako mwaitiia, iai te aki kukurei ni karaoan nanona ao are e tangiria temanna nakoiia ake tekorakina. Bangaomata n aekan aei iai ana waaki ni kawaekoaia tabeman ni karimwia te babaire n te iein.
Te iango ae irekereke ma koaua aika kaairua.
Bwa tera bukin makakin te babaire n iein, e reke man te iango ae irekereke ma koaua aika kaairua, nakon “kaakeaan” bon onimakinam iroum. Aio, n iterana are teuana, e karekea kabwakan iai temanna n ota n onimakinana ni karaoan te babaire anne. E ngae ngke te maaku ae aekan anne e aki reke ni karimwian ke birinakom man te mare, e a kona ni karekei kaairua tabeua. N aekan aei, tabeman a reke nanoia n taraa te babaire bwa te waaki teuana n tamnei. Kabwakaia ni kakoroa bukin onimakinaia i nanon te waaki, ao n onean mwina a tataninga te bwai ae kaanga te tabonibai ae mwaaka are e korea te reke i aon te o ke taari n tabwenaua ke te waaki are mimitong are e tuangiia n akea te titiraki bwa “boni ngaia” ao ti ngaia te rao ae eti.
Tabeman a onimakiniia tabeman ni karaoan te babaire ibukiia. Temanna te beretitenti n te titeiki n Brigham Young University e tuangai bwa e aki rangin kakaraoaki irouia aine tabeman bwa e na taona ana iango ngkana e tuangaki iroun raona bwa bon ngaia ae na “rineia” Tabeman aine a taona aia iango nakon aia babaire aia karo—angiin te tai te tama—are e a tia ni karaoi babaire ibukiia n te tai are nako. Ni waaki akanne, iai te kabwaka ni karaoan te onimakinaki ibukin te rinerine ae moan te kakawaki are e karoia te aomata n te maiu aio.
Reirei mai irouia kaaro, bitiobi, ao tabeman ake a tau a kona n rangin ni ibuobuoki naba. Ma n tokin te bong, bon akea temanna ae kona —ke riai n —tuangko bwa tera ae ko na karaoia. Te babaire bwa antai ae ko na mareia ai bon ana babaire temanna irouna ae rangi ni kakawaki.
“Ma ngaia are tai kabuaa onimakinam iroum, are iai kabooani mwina te kaniwanga ae korakora!” Uringnga bwa ti roko i nanon te maiu aio n aron baireakira, n aron taekinana, bwa ti na kareke tangira. Tai karaoia ni kamatoatoaa riki nakon arona ae ngkai! Uringnga bwa tera ae ko ataia, ao waaki nako ma te onimaki i nanon Tamara are i Karawa ao n teina ae ko kimwareirei iai bwa Natina te mwaane ke Natina te aine ngkoe.
Te Reirei ibukin te Kareketangira
Te kareketangira bon te tai ibukiia uoman aomata ni kinaiia irouia. Bon te tai ni karikiko bwa ko na kinaa temanna, mamaten nanona, kateina, ana taratara n te maiu ao te euangkerio. Bon te tai n tibwai kouru ao kanoanimi, kantaninga ao taian raraoma. Bon te tai ni kataa ana kakaonimaki temanna nakon maiuakinan te euangkerio.
Unimwaane David A. Bednar man te Kooram n Abotoro are Tengaun ma Uoman e taekina temanna are e a tia ni mitinare ao are e a kakawara temanna te ataeinaine ae e onoti. E bon rang korakora nanona iroun neiei ao n rang iangoa uotan ana rongorongo ni kan mare nakoina. Aei i mwin Beretitenti Gordon B. Hinckley (1910–2008) are e a tia iai n reireiniia aine bwa a na bwaina ti teuana te tabia ma toana. E taku Unimwaane Bednar, E tataninga ma te tataonannano te ataeinimwaane aio i nanon te tai ae uarereke, ibukin te ataeinaine arei ni buutii rakan taningana uoua ake e bwaini. Ma e bon aki karaoi. Ibukin aei ao tabeua riki bukina, nanona ae rawaawata, e a toki mani kakawaran te ataeinaine aei.
Ni karakinan aei, e taku Unimwaane Bednar: “I taku bwa tabeman mai ibuakomi … tao a na taku bwa te teinimwaane aei e kakan iangoraoi ke kabotoan te rinerine ae akea tokina e kakawaki riki, e ngae ngke n te bwai ae uarereke e tara n aki kakawaki iangoana ke. Tao e teke rarikim ibukina bwa te kabootau e baraaki i aon temanna te aine are e kabwaka ni kaeka nakon taekan reirei ni burabeti bwa tiaki i aon te ataeinimwaane. [Ma kariaia bwa N na ti katerea nakoimi bwa] te kaangaanga tiaki te taabia!”1
Aio teuana te buoka. Bwa teuana mwakoron te kareketangira aio, taraiko bwa ko na aki kabotoa am motikitaeka ti i aon tera are e kona ni kabwarabwaraaki ma “ti kaetakin bwaai ake a kakoroaki bukiia ao tiaki karekean ataakin rongorongon temanna” ake a raka aroia. N anne, I nanona iai tai kabotoa am babaire ti i aona bwa tao temanna e a tia ni bekua ana tai ae bwanin ni mwakurin te ekaretia ke iai irouna nakoana n am uoote. Aikai a kona n, riai n, ao ni koauana bon kanikina n nakoraoi, kakaonimaki, ao ni kokoaua. Ma tiaki ni katoatai. Anne bukina ae ko kainnanoia bwa ko na kinaa. Kinaa temanna raoi ni kamatekunaa nanona ao ana katei i bon iroum ao tiaki ti ataakin nako karinanin anganakina nakoana n te ekaretia ake e a tia ni karaoi.
Te iango are rang booraoi bon aio: kararoako man te kakan iangoraoi n taekan temanna ni karokoa e reke kinaakina iroum. Babaire aika kewe ma n ienikuri a kona ni kaairua ao ni bureburea te aba n ai aron naba babaire aika eti ma n ienikuri. Ti kamatairikiko iroun ae iai manenana ae rang kakawaki irouna, ma te kakawaki aei e aki otara ke n tuai ni karikirakeaki n ai aron naba ae ko tararuaiko ni kararoa te bwai ae raraaitiiti ma n raneanea taraana ma e uarereke manenana.
Tataro Ibukina
Ti i mwin karaoan oin am babaire ao am taratara ae raoiroi n te iraorao i mwin te tai ae tau maanna are ko a riai n tataro ibukin kamatoaakina. Uringnga, n aron rinerine ni kabane aika kakawaki, te iein bon am rinerine. Te Uea e na kantaningaiko ni kakaraoa am babaire. N aron are E taekinna nakon Oliver Cowdery, “Noriia, ko tuai ota; ko kantaningaia bwa N na anganiko, ngke akea am iango iai n aron ae ko na bubuti nakoiu” (D&C) 9:7). N te tai are ko karaoa iai am waki rinanon te iraorao ae riai ao ni karaoa am babaire ae tuai tia taekana raoi, tai maku bwa Tamam are i Karawa E na kaeka nakon am bubuti.
E kantaningaiko te Uea bwa ko na kabonganaa am taratara ae tikiraoi. E kantaningaiko bwa ko onimakina bon oin am namakin n aron ana tangira te mwaane-aine are e karinaki i nanom ngke ko bungiaki. N te tai are ko a reke n tangiran te aomata are tiaki raom n aine bwa te mwaane ke tiaki raom ni mwaane bwa te aine, ko kimwareirei n tain te iraorao—kareketangira—ma teuaanne ke neienne, ao n rauaki iroum bwa e nora manenam ke kakawakim ao te aomata are e kona ma ngkoe naba ni kaai ni kukurei ni karaoan kakukurein te iraorao ae rang kabuebue—ngkanne katuka baireana nakon Tamam are i Karawa. Akean te nano ni kaaitara nakon oin am namakin iroum tao bon Ana anga n tuangko bwa akea Ana tutuki iai nakon am rinerine.
Karekea Onimakinan te Uea Iroum
A bwakanako ririki ma ngkai man te tai ni kaewenako are n au tai ni kataneiai n Tia Tararua. A bati bwaai ake I a tia ni karaoi i nanon maiu man tain wakinan kataitai n onimaki ni bongin au tai n tautia. Ma ururingakin boong n tautia ao reirei iai aki bua mai irou. Ti kona ni kateimatoaira ni kaaitarai kaangaangan te maiu ao ni karaoa ae nakoraoi riki nakon are ti kona n iangoi. Bon ti te ururing n aki toko ni bwaai aika ti atai.
“Ma ngaia are tai kabuaa onimakinam iroum, are iai kabooani mwina te kaniwanga ae korakora!” Karekea onimakinam n te bwai ae ko ataia! Ngkanne ko a kona ni kaaitarai kataakin onimakinam ma te ninikoria ao te tangira, ao te Uea e na bon kaeta raoi kawaim.
Korotamnei iroun Dilleen Marsh
Kamaangang n te kurubu e kona temanna n aki reke nakoina te tai are e na kamwataua iai katein ma anuan temanna ae kaokoro nakoina are kakawaki ni karaoan ana rinerine ae wanawana.
Ko kainnanoia ni kinaa raoi. Kinaa temanna raoi ni kamatekunaa nanona ao ana katei i bon iroum ao tiaki ti ataakin nako karinanin anganakina nakoana ake e a tia ni karaoi.