2010
Kakabwaiaaki iroun Mama Taamino
Eberi 2010


Kakabwaiaaki iroun Mama Taamino

Victor D. Cave, Ana Maekatiin te Ekaretia

Ngke I kaitibo ma Taumatagi Taamino, bon te mitinare ngai n ataei ae I beku ibukin abau. Te aine ae akea buuna ae a kara, Sister Taamino e a bwaoua nukana ngkai e a bon kara man aki kona ni mwakuri, ma e aki toki n taakina baina n inga nakon toau ao ngai man kitini tabara ni kauoman, n te katei n French Polynesia.

Titita Taamino e a bon kairikaaki, ao nakonakona e rangin ni karaurau, ma e tararuaira ni kabane. Ma e na kakoaua n tainako bwa a itiaki ara kunnikai, man katiraaki ngai ma toau. Ataei a tangiria ni memena irarikina bukina bwa e butimwaeia man kakauongo nakon te buia ae ana taekinna. E bebete maiuna ni mweengana ae uoua ruuna ae katoobibiaki n te tano, te kai ae te bwaam, utu, ao raoraona. A karinea, ao aomata ni kabane a aranna bwa “Mama Taamino.”

Te beretitenti n te Tahiti Papeete Mition e a tia ni karekea ana mwakuri toau, Unimwaane Tchan Fat, ao ngai bwa ti na buokiia ni katauraoia 80 Aika Itiaki ni Boong Aika Kaitira ni karekei aia entaunmente man kabaeaki bwa utu n te tembora ae te kabanea ni kaan—te Hamilton New Zealand Tembora, nimaua te aua kaeana n te wanikiba. E a tia Mama Taamino n mwananga nakon te tembora ni katoa ririki inanon onoua te ririki, ao e na manga nako riki n te ririki aei. I mimi bwa e kanga n mwaneni mwananga aika a rangin ni bobuaka ngkai e aki rangin n tau aron maiuna. I karekea te reke imwiin onoua te ririki imwiina.

In 1976, ngke te beretitenti ngai n te Papeete Tahiti Stake, ao iaki toki n tutuoa ana autinibootaki te titeiki. N te tawanou teuana ao I tiku n te umwantabu i Tipaerui. N te tai anne, ao iai taan kaitiaki aika kabooaki, ao temanna ma ibuakoia bon Mama Taamino, ngkai ai 60 tabun ana ririki ni maiu, e mwakuri ibukin buokaia ana utu ae a rang ni mwaiti kaina. E butimwaeai n aron are e aki toki ni kakaraoia Nakomai amwarake,” ma I kaeka, “Mama Taamino, ai tiaki arom are ni kawai, ao kanam n te tawanou bon te kariki ae uarereke, te tiin n taman ae uarereke, ao te bwatoro n uanikai ae uarereke? E tau am karekemwane ibukin karekean kanam ae mwaiti riki nakon aei?”

E kaeka, “I kawakina au mwane ibukin nakou nakon te tembora.” E rootaki nanou n aron ana banna ni katooto n ana tangira ao ana ibuobuoki ae korororaoi. Mama Taamino e aki toki ni mwamwananga nakon te tembora i New Zealand e kaniia 15 te tai— ni katoa ririki ni karokoa te tai are e katabuaki iai te Papeete Tahiti Tembora n Okitobwa 1983. N tain te katabu ao e kabutanakoa te kimwareirei.

N te ririki 1995, n te tai aei ae Ia riki bwa te beretitenti n te mition, ao I a manga noora naba Mama Taamino. E a tia n oki nakon te mwakoro n aba ae Makemo, e aki raroa man te tabo are e bungiaki iai. Ngkai e a koro ana ka 80 tabun n ririki, e aki kona n nakonako, ma bwarukurukun ubuna e kaota te rau, te taotaonaki n nano, ao ana atatai ae korakora n aron te maiu ao te euangkerio. E bon teimatoa naba n ngarena ae tikiraoi, ao matana ni kaota te tangira ae kororaoi.

N te moaningabong are imwiina I kunea n tekateka irarikin ana beera n uee te autinibootaki, ni kaitiaki mwaanga ao n taea te maange. Temanna mai irouia natina mwaane e uotia nakon te tabo arei. Imwiin karaoan te tabo teuana, ao kabongana baina ao angana ni kamwainga rabwatana nakon te tabo are imwiina. Aio ana anga ni kateimatoa ana mwakuri ibukin ana Uea.

N te tawanou teuana ngke I karaoa te marooro ibukin te kariaiakaki n rin n te tembora, ao e uotaki Mama Taamino nakon te tabo are I tekateka iai iaan nuun te kai irarikin te umwantabu. E tangiria ni kaekai titiraki aika kainnanoaki ibukin karekean te beeba ni kariaiakaki n rin n te tembora.

“Beretitenti, I aki kona ni manga nakon te tembora,” e taku. “I a boni kara man aoraki, ma I tanigria ni uouota au beeba n rin n te tembora bwa iriau n tainako.”

I ataia bwa e rangin n tangiria n okioki nakon te tembora, ao I ataia bwa e butimwaeaki nanona iroun te Atua. E aki maan imwiina, e katikui bwain te aonaaba man n nako ni beku ibukiia naake e a tia ni kakaonimaki ni beku ibukiia n ana auti te Uea. Akea te bwai ae uotia ma bon ana onimaki ni koaua, ana akoi, ana tangira ae kororaoi, ao nanona ni kan beku.

Mama Taamino bon te bwaeoniia n te Polynesia ni koaua are e a tia ni kakabwaiaia tarina ao mwanena aika mwaiti—n raonaki ma ngai.

E ngae ngke e a koro ana ka 80, ao Titita Taamino e mwakuri n ana beera n uee te autinibootaki, n koroi mwaangan kaai ma ni kaitiaki. Aio ana kawai ni kateimatoa ana beku ibukin te Uea.