Tusi Lesona ma le Taimi o Fetufaaiga a le Peraimeri
Lesona 26: E Mafai e le Agaga Paia Ona Fesoasoani ia te i Tatou


Lesona 26

E Mafai e le Agaga Paia Ona Fesoasoani ia te i Tatou

Faamoemoega

Ina ia fesoasoani i tamaiti ia malamalama e mafai e le Agaga Paia ona fesoasoani ia te i tatou e faia le mea sao. E na te lapataiina foi i tatou i mea faigata.

Sauniuniga

  1. Suesue ma le agaga tatalo le 1 Nifae 4:1-6; 2 Nifae 32:5; Mataupu Faavae ma Feagaiga 8:2.

  2. Ia saunia ni fesili se iva e tusia i luga o fasipepa mo le taaloga i le lesona. Tuu fesili i totonu o le taga.

  3. Ia saunia eusu pe faitau upu o le “Filifili le Ala Sao” (Liahona Iuni 1995) ma le “Agaga Paia” (Tusipese a Tamaiti, itualu 105); o lo o maua upu o nei pese i le pito i tua o le tusi lesona lenei.

  4. O Mea e Manaomia:

    1. Se Tusi a Mamona ma se Mataupu Faavae ma Feagaiga.

    2. Se solosolo po o se fasi ie e faaaoga e pupuni ai mata.

    3. Penisina, laupapa, ma se solo.

    4. Ata 3-52, Se Tama o Lo o Taofi le Solofanua ma Faasao Lona Atalii; ma le ata 3-53, O le Tatalo a Karolina.

  5. Ia faia ni sauniuniga e talafeagai ai mo so o se gaoioiga e faamauoa mai ai e te manao e faaaoga.

Faalautelega Fautuaina o le Lesona

Tofi se tamaititi e faia le tatalo amata.

Toe tulitatao atu i tamaiti pe afai na uunaiina i latou e faataunuuina se mea i le vaiaso talu ai.

E Uunaiina i Tatou e le Agaga Paia

Gaoioiga faatosina

Filifili se tamaititi e fesoasoani ia te oe i le gaoioiga lenei:

Fai atu i se tamaititi e alu e tu i tafatafa o le faitotoa. Fusi ona mata, ma faatonu o ia e alu e sue lona nofoa ma nofo i lalo. Aua e te fesoasoani atu iai. (Ae peitai, ia mautinoa ia aua nei afaina o ia po o nisi tamaiti.)

Toe fai le gaoioiga, ae o le taimi nei ia tuu atu se isi tamaititi e fesoasoani i le tamaititi o lo o pupuni mata e ala lea i le tuuina atu iai o faatonuga.

Aveese le ie o lo o pupuni ai mata, ma fai atu i le tamaititi e nofo i lalo.

Gaoioiga faatosina

  • Aisea na faigofie ai ia (igoa o le tamaititi) ona maua lona nofoa i le taimi lona lua.

Talanoaga i le laupapa

Tusi le upu fesoasoani i luga o le laupapa. Faitau atu le upu i tamaiti, ma faamalamalama atu a maua e se tasi se fesoasoani, e masani lava ona maua e le tagata lena ni faatonuga po o le tau atu foi le mea e tautala atu ai.

Ia faamalamalama atu na silafia lelei e le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso o le a tatou manaomia le la fesoasoani ma le taitaiga faapitoa. Na la folafola mai o le a auina mai se tasi e uunaiina i tatou.

Mau, ata, ma le tala

Faitau atu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 8:2 i tamaiti. Ona faaali atu lea o le ata 3-53, O le Tatalo a Karolina, ma faamatala atu le tala lenei i ni au lava upu:

O Karolina o se teineititi e nofo i Suetena. E faifai mea faatasi lava i laua ma lona tuagane o Erika. E vaaia faalelei lava e Karolina lona tuagane aua e alofa tele o ia iai. E fa tausaga o Erika. E tele vaa e malaga atu i le uafu i le mea o lo o latou nonofo ai aua e latalata lo latou fale i le sami. O nisi taimi e lau mai ai e vaa ia uta o meaai ma masini. E faigaluega le tama o Karolina ma Erika i luga o nei vaa.

I se tasi aso sa tutu ai tamaiti i luga o se mapuepue ma matamata i se vaa telē lava o agaigai malie atu i le uafu. Sa faapea atu Karolina, “Erika, ta o i lalo ta matamata i tamaloloa o lo o lauina le uta a le vaa. E matuai telē lava o le vaa; ta o ta matamata po o a ni mea o lo o iai. E le amanaiaina e tama pe a ta matamata i tamaloloa o lo o galulue pe afai ta te le faalavelave. E mafai lava ona ta nofonofo i luga o se pusa telē, ona mafai lea ona ta iloa uma atu mea o lo o fai.”

Na fiafia ia Erika ma uu le lima o Karolina ma la tamomoe agai atu loa i lalo o le mapuepue. Ae ina ua la taunuu atu i lalo, na manatu i laua e lelei pe a la savavali i tafatafa o le auala o le nofoaafi. O se auala vave lea e oo atu ai i le sami.

Ao la savavali atu i tafatafa o le auala, sa vaaia e Karolina ni fugalaau matagofie lava. Sa faamamulu e ia le lima o Erika ina ia mafai ai e ia ona tau mai ni fugalaau.

Sa teleai atu i luma le savali a Erika, ma osooso i le va o uamea o le auala. E fiafia tele o ia e fai le mea lea. E lei umi ae faalogoina e Karolina se ee o le tagata ua lavea. E fetaui lava lona liliu mai e vaai po o le a le mea ua tupu, ae valaau atu loa ma Erika i lona tuafafine. “Karolina! Karolina! Ua mau lou vae. Ua le mafai ona ou alu ese!”

Sa tiai e Karolina ana fugalaau ae tamoe atu e fesoasoani ia te ia. Ae o le taimi lea ua tagi lava Erika i le tiga ma lona fefe. Sa uu e Karolina lona lima ma taumafai e toso ese mai lona vae mai le pu. Ae sa le mafai ona ia aveesea. Sa fusi e ia ona puimanava ma taumafai e sii ese o ia. Sa tagi lona tuagane laititi ona o le tiga. O le malosi lava o le toso a Karolina, o le faateteleina foi lena o le tagi a Erika. Mulimuli ane sa faapea atu Karolina, “Erika, e le mafai ona ou aveesea lou vae; O le a ou alu atu e sue mai se tasi e fesoasoani e toso mai i fafo lou vae. Ou te toe foi mai.”

Sa amata ona tamoe o ia, ae ina ua taunuu atu o ia i le piʻoga, na ia vaaia ai se nofoaafi o lo o sau i se mea mamao lava. Na iloa lelei e Karolina e le lava le taimi e alu atu ai e aumai se fesoasoani aua toeitiiti lava taunuu mai le nofoaafi, ma atonu foi e le iloa mai e le inisinia lona tuagane laititi ina ia faalemu.

Mau, ata, ma le tala

  • O le a se mea e mafai ona faia e Karolina?

Sa toe liliu Karolina ma tamoe atu agai ia Erika. Sa matuai fefe lava o ia, ao ia toe tosoina le vae o Erika, sa ia faia se tatalo laititi: “Lo matou Tama Faalelagi e, fesoasoani mai ia te au. Ua ou le iloa se mea e fai. Faamolemole fesoasoani mai ia te au!”

E lei pine ae pei e faalogoina e Karolina se leo malu o faapea mai, “Tatala le nonoa o le seevae.” Na ia tatalaina le nonoa o le seevae ma le tetete o ona lima. E ui lava sa matuai mau lava le seevae i lalo o le uamea o le auala ina ua matuai toso malosi e Karolina,ae sa mafai lava ona aveesea mai le vae o Erika. Na pau atu o ia agai ia Karolina, ma faapena ona la pauu uma atu ai i lalo i le palapala. Na la feosofi ese mai le auala, ae pasi ane loa ma le nofoaafi i o la tafatafa.

Na amata ona tagi Erika ina ua alu ese atu le nofoaafi, “Auoi, vaaia i lou seevae!” Na matuai mau lava le seevae, ae na mafai lava e Karolina ona aveese mai. Na opoopo mai e Karolina ia Erika ma faapea atu, “Aua e te popole i lou seevae. Ia faafetai na talia mai e le Tama Faalelagi lau tatalo. Ou te matuai le iloa lava se mea e fai pe ana ia le fesoasoani mai.”

Na fusi mai e Karolina lona tuagane laititi, ma lona fiafia ua mafai ona ia laveaiina lona ola. Ona la uulima ai lea ma la savavali atu e tau i lo la tama le talia mai e le Tama Faalelagi, e ala i le Agaga Paia, o le tatalo a Karolina mo se fesoasoani.

Talanoaga

Talanoaga

  • O ai na fesoasoani ia Karolina?

  • Na faapefea ona fesoasoani le Agaga Paia ia Karolina e laveai lona tuagane?

Ia faamanino atu e fesoasoani le Agaga Paia i tagata i le tele o auala eseese. O le tulaga masani lava e tautala mai i o tatou mafaufau. Pe a ia faia lena mea, tatou te faalogoina se lagona po o se manatu e mafai ona fesoasoani ina ia tatou iloa le mea e fai. Ae peitai, o nisi taimi e matuai faalogoina lava e tagata se leo o tautala atu ia te i latou ma tuuina atu se fesoasoani.

Pese

Usu pe faitau faatasi ma tamaiti upu o le “O le Agaga Paia.”

O Le A Fesoasoani Mai le Agaga Paia Ia Te I Tatou Ia Faia le Mea Sao

Fai atu i tamaiti e faalogologo mai i tala nei ia Anita ma Siaosi ina ia vaai iai pe na faapefea ona fesoasoani le Agaga Paia ia te i laua ia faia le mea sao.

Tala ma le talanoaga

I se tasi taumafanafana, na valaaulia ai Anita e se tasi o ana uo la te o la te auau. Ao lei alu o ia, sa ia taumafai muamua e faaofi lona ofutaele mai le tausaga ua tea. Na ofo o ia i le vave o lana tupu. O le tulaga na iai, na le ofi le ofutaele i le tulaga e tatau ona iai ma o lea ua le talafeagai ma lavalava e tatau ona ia ofuina.

Na iloa lelei e Anita o lo o faatali mai lana uo ia te ia, ma sa manao Anita e tamoe faavave atu i lo latou fale la te taalo ai. Ae peitai, na oo mai se manatu i lona mafaufau na fesoasoani ia te ia e filifili ai le mea e tatau ona fai. Sa faamanatu atu ia te ia e finagalo le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ia te ia ina ia fai faalelei ona lavalava. Afai ae alu atu i le fale o lana uo ma lenei ofutaele, o le a le lelei sana faalogona i le aiga o lana uo. Na ia iloa e tatau ona ese ni ona lavalava e fai.

Sa vave ona maua e Anita lona uso matua ma fesili atu iai pe iai sona ofutaele atonu e ofi ia te ia e mafai ona ia faaaogaina toe aumai ai. Sa la tau fai sue ma la mauaina se ofutaele tuai ae fetaui lelei ia Anita. Sa faafetai atu Anita i lona uso, ma vave loa ona sui, ma tamoe atu loa i le fale o lana uo, ma lona fiafia tele ua ia filifilia le mea sao e fai.

Tala ma le talanoaga

  • Na faapefea ona fesoasoani le Agaga Paia ia Anita ia faia le mea sao?

Tala ma le talanoaga

E fiafia tele Siaosi ma ana uo e taalo soka. Latou te taaalo ai i le aoga, matamata ai i le televise, ma latou te faatauina mai foi mekasini ma faitau iai i a latou au e fiafia iai. Latou te fiafia tele e matamata i taaloga ma talanoa e uiga i ituaiga taalo eseese.

Ua latalata le taimi o taaloga o le suega siamupini. Na iloa lelei e Siaosi o se taaloga manaia tele, ma e manao lava e matamata iai. Ae o le Aso Sa e faasau ai i le televise le taaloga i le taimi tonu lava o ana sauniga faalelotu.

Na fuafua ana uo e nonofo i le fale ma matamata le taaloga faatasi ma o latou tama. Na valaaulia Siaosi latou te matamata i le taaloga ae na ia lagona e le tatau ona misi ana sauniga o le Ekalesia.

Ona amata lea ona ia manatunatu pe o se mea sao le nofo i le fale ma matamata i le taaloga. “A uma nei” na ia manatu ai, “E mafai ona ou alu i le lotu i vaiaso taitasi, ae o le taaloga o le suega siamupini e na o le faatasi i le tausaga ona sau. Ou te mautinoa lava e leai se afaina pe afai na o le tasi ona misi lau lotu.”

Na toeitiiti lava a faamautuina lona le alu i le lotu ae ua oo mai loa se manatu i lona mafaufau: “O le a se mea e finagalo le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ou te faia?

Ina ua tali e Siaosi le fesili, na ia iloa lana filifiliga o le a iai. O le a ia alu atu i le lotu.

Tala ma le talanoaga

  • O ai e te manatu sa fesoasoani ia Siaosi?

  • Na faapefea ona fesoasoani le Agaga Paia ia Siaosi?

Ia faamalamalama atu na uunaiina e le Agaga Paia ia Anita ina ia fai lelei ona lavalava ma Siaosi ina ia alu i le lotu. Na mulimuli uma nei tamaiti i uunaiiga ma ola e tusa ai ma poloaiga. Ia faamanino atu e uunaiina i tatou e le Agaga Paia, ma e tatau ona tatou mulimuli ia te ia e ala lea i le filifili o le sao.

Mama a le FMT

Faamanatu atu i tamaiti o le mamaina o le mama a le FMT e mafai ona fesoasoani ia i latou e manatua ia filifili mea tonu.

Pese

Usu pe faitau upu o le pese “Filifili le Ala Sao.”

E Faamanuiaina i Tatou Pe A Tatou Usitai I Uunaiiga a le Agaga Paia

Ata ma le tala

Ia faamalamalama atu e matuai faamanuiaina lava i tatou pe a tatou faalogo ma usiusitai i uunaiga a le Agaga Paia.

Faaali atu le ata 3-52, Se Tama o Lo o Taofiina le Solofanua ma Laveai Lona Atalii. Faamatala atu le faamanuiaina e le Tama Faalelagi o Bruce R. McConkie ma lona tama ona o le usiusitai o lona tama i uunaiiga a le Agaga Paia:

“O se tasi o mea e sili ona ou fiafia iai ao ou laitiiti o le tietie solofanua lea i totonu o se togaapu. E ese ma le lata o le solofanua, ma e pei lava o lo o ou nofo i le fale pe a ou tietie i lona nofoa.

“Ae i se tasi aso, na iai se mea na fefe ai lau solofanua, ma o lea na ia alu ai i le atoa i le togaapu. Sa liai ese au mai le nofoa, ma o le isi ou vae ua see i totonu o le mea e tuu ai vae.”

Faasino i le mea e tuu ai vae o lo o i le ata.

“Na matuai mau lau pipii i le fusi lea e masani ona faaaoga e se kaupoe e nonoa ai lana maea i lona nofoa.”

“Sa tatau ona motu le fusi i lou mamafa, ae peitai sa mafai ona mau mo sina taimi. O se isi tuuoso e tasi pe lua a le solofanua ona motu loa lea o le fusi po o le mamulu ese foi mai ou lima ona toso ai lea o au seia ou oti aua o lo o mau pea lou vae i totonu o le mea e tuu ai vae.

“Na faafuasei lava ona tu le solofanua, ma na ou iloa ai e iai se tasi o lo o uuina mau le faagutu ma taumafai e faafilemu le solofanua. O le taimi foi lava lena na ou pau atu ai i lima o lou tama.

“O le a le mea ua tupu? O le a se mea na aumaia ai lou tama ina ia laveaiina au ae toe lava o nai sekone ou see atu i lalo i vae o le solofanua?

“Sa nofonofo lou tama i totonu o le fale ma faitau lana nusipepa ae musumusu atu le Agaga [le Agaga Paia] ia te ia, ‘Tamoe i totonu o le togalaau!’

“Sa tamoe lou tama e aunoa ma se faatali, e leai ma se mafaufau pe aisea ae po o le a foi le mafuaaga. Na ia iloa lona iai i totonu o le togalaau e aunoa ma sona iloa pe aisea ua alu ai fua iina, ae ona vaaia loa le solofanua o faasiivaelua mai ma ia manatu loa, e tatau ona ou taofia le solofanua lenei.

“Na faapena ona ia faia ma ia mauaina ai au. Ma o le auala lena na faasaoina ai au mai se manua matuia po o le oo atu foi i le oti” (Bruce R. McConkie, “Hearken to the Spirit,” Friend, Sept. 1972, p. 10).

Talanoaga

Talanoaga

  • Na faapefea ona faasaoina e le Agaga Paia Bruce R. McConkie ao laititi mai se manua matuia?

  • O le a se mea atonu e tupu pe ana fai e le usitai vave le tama o Bruce i le musumusuga a le Agaga Paia? (Ia faamalamalama atu o Bruce R. McConkie lea na valaauina mulimuli ane e avea ma se Fitugafulu ona avea ai lea ma se Aposetolo: semanu tatou te le mafai ona mauaina lenei taitai taua.)

  • E mafai faapefea e se mea faapea na tupu ona faamalosia se molimau a le tagata? Aisea?

Tau atu i tamaiti o nisi taimi atonu tatou le vaai vave atu i ni faamanuiaga e maua mai le faalogo i uunaiga a le Agaga Paia. Ae peitai e mafai ona tatou mautinoa o le a faamanuiaina i tatou pe afai tatou te usiusitai i uunaiga e oo mai ia i tatou.

Aotelega

Taaloga o fesili

Ia valaaulia tamaiti e auauai i le filifilia o se fesili mai le taga na e sauniaina ona tali lea o le fesili. O le a manaomia lou faitauina leotele atu o fesili mo tamaiti laiti. Faaaoga fesili nei. Tusi ni au lava fesili faaopoopo pe afai e manaomia ina ia maua uma e tamaiti le avanoa e filifili ai se fesili mai le taga.

Taaloga o fesili

  1. O le a le uiga o le uunaiina o se tasi? (Ia tuu atu faatonuga pe tau atu i se tasi se mea e fai.)

  2. O ai na te uunaiina i tatou? (O le Agaga Paia.)

  3. E faapefea ona uunaiina i tatou e le Agaga Paia? (Na te uunaiina i tatou e ala lea i le tuuina mai o manatu po o lagona po o le tautala mai foi ia i tatou.)

  4. E faapefea ona fesoasoani mai le Agaga Paia ia i tatou? (E fesoasoani mai ina ia tatou iloa le mea sao e fai.)

  5. Na faapefea ona fesoasoani le Agaga Paia ia Anita? (Na ia uunaiina o ia e fai faalelei ona lavalava.)

  6. Na faapefea ona fesoasoani le Agaga Paia ia Siaosi? (Na ia uunaiina o ia e faia le mea e finagalo le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso na te faia - o le alu lea i le lotu.)

  7. O le a le mea na uunaiina ai e le Agaga Paia ia Karolina na te faia? (Ia tatala le nonoa o le seevae o lona tuagane ina ia mafai ai ona toso ese lona vae.)

  8. Na faapefea ona faamanuiaina ia Bruce R. McConkie ona o le faalogo ma le usitai o lona tama i uunaiga a le Agaga Paia? (Na faasaoina o ia mai se manua po o le oti.)

  9. O le a se mea e tatau ona tatou faia pe a tatou mauaina se uunaiga mai le Agaga Paia? (Faalogo, usitai, ma filifili le sao.)

Molimau

Ia faaalia atu lou agaga faafetai mo uunaiga a le Agaga Paia i lou olaga. E ala i le taitaiga a le Agaga, ia e fetufaai atu se mea na oo ia te oe na uunaia ai oe po o se isi tagata e te iloa e le Agaga Paia.

Ia faamalamalama atu e le uunaia i tatou e le Agaga Paia ina ia tatou faia se mea sese. O le a ia fesoasoani ina ia tatou faia mea o lo o finagalo ai le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso tatou te faia.

Mataupu faavae o le faatuatua

Tuu atu i tamaiti latou te taulotoina mai le mataupu faavae muamua o le faatuatua.

Faamanatu atu i tamaiti o le meaalofa o le Agaga Paia o se meaalofa faapitoa tatou te mauaina pe a maea ona papatisoina ma faamauina i tatou.

Fai atu i le tamaititi o le a na faia le tatalo faaiu e faaali atu le agaga faafetai mo uunaiga a le Agaga Paia. Fautua atu iai e ole atu i le Tama Faalelagi ina ia fesoasoani mai i tagata taitoatasi o le vasega ina ia mafai ona latou iloaina uunaiga a le Agaga Paia pe a latou mauaina.

Gaoioiga e Faamauoa Mai Ai

Filifili mai gaoioiga nei ni gaoioiga o le a sili ona fetaui mo tamaiti. E mafai ona e faaaogaina i le lesona lava ia po o le avea ma se iloiloga po o se aotelega. Mo nisi taiala faaopoopo, tagai i “Taimi o le Vasega” i “Fesoasoani mo le Faiaoga.”

  1. Fai atu i tamaiti e faalogo lelei i le tala lenei ia Elder Thomas S. Monson:

    I se taimi ua tea, na auina mai ai Elder Monson ma lona faletua e le perofeta e asiasi i atumotu o Samoa.

    Ao la iai iina, sa la asiasi atu i se vaega o tamaiti e nonofo i le nuu o Sauniatu.

    Sa lauga atu Elder Monson ma lona faletua i le vasega. Ina ua maea a la lauga ma ao faalauina mai e le faiaoga le pese faaiu, na oo ifo se manatu i le mafaufau o Elder Monson. Na uunaiina o ia e faatalofa atu i tamaiti taitoatasi uma nei e 247.

    Ae peitai, ina ua ia tilotilo atu i lana uati, na ia iloa ai ua tuai ma o le a leai sona taimi e faatalofa taitoatasi atu ai i tamaiti.

    Na ia taumafai e tuuese le manatu lea mai lona mafaufau, ae sa ia le mafai.

    Ao lei faia le tatalo faaiu, na toe uunaiina foi o ia e faaalu se taimi e faatalofa ai ma tamaiti taitoatasi.

    O lea na ia liliu atu ai i le faiaoga ma faapea atu, “Ou te fia manao e faatalofa ma tama ma teine uma taitoatasi. Mata e mafai?”

    Na ata le faiaoga, ma liliu atu ma tautala atu i tamaiti i le gagana Samoa. Na lue mai o latou ulu ma lo latou naunau mai e mafai. Na ia tau atu ia Elder Monson le mafuaaga o le laufofoga fiafia o tamaiti. Ina ua iloa e le faiaoga ua talosagaina e le Peresitene o le Ekalesia ia se tasi o le Au Aposetolo e Toasefululua ina ia asiasi mai i Samoa, ona tau atu lea e le faiaoga i tamaiti afai o le a latou tatalo ma le faamaoni ma maua le faatuatua e pei o tagata o lo o i le Tusi Paia ma le Tusi a Mamona, o le a asiasi mai le Aposetolo i lo latou nuu. O le a uunaiina foi o ia e le Agaga Paia ina ia lulu lima ma tamaiti uma taitoatasi (tagai i le Thomas S. Monson, “Talofa Lava,” Friend, Me 1972, itulau 12-13).

    • O ai na uunaiina Elder Monson?

    • Na faapefea ona uunaiina e le Agaga Paia ia Elder Monson?

    Ia faamanino atu e uunaiina e le Agaga Paia tagata i le tele o auala eseese. e masani lava ona tautala mai i o tatou mafaufau e pei ona ia faia ia Elder Monson.

    Ia faamalamalama atu na faalogo Elder Monson i uunaiga po o faatonuga a le Agaga Paia, na ia mafai ona faia mea na finagalo le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso na te faia.

  2. Tuu atu i tamaiti latou te faamatalaina mai so o se mea lava na tupu i o latou olaga na latou lagonaina ai lo latou mauaina o le taitaiga mai le Agaga Paia.

Lolomi