Tusi Lesona ma le Taimi o Fetufaaiga a le Peraimeri
Lesona 40:Tapuai i le Lotu


Lesona 40

Tapuai i le Lotu

Faamoemoega

Ina ia faamalosia le naunau o tamaiti e tapuai i le lotu.

Sauniuniga

  1. Suesue ma le agaga tatalo le Esoto 20:8 ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 25:12.

  2. Ia saunia se fetu e fa ona itu e pei ona faaalia. Tuu i totonu o se taga pepa mo le faaaogaina i le taaloga.

    Ata
    star

    tapuai

    tatalo

    pese

    faamanatuga

    faalogo

  3. Ia saunia e fesoasoani i tamaiti e usu pe faitau upu o le “Pe a Ou Alu i le Lotu” (Tusipese A Tamaiti, itulau 157).

  4. O Mea e Manaomia:

    1. Se Mataupu Faavae ma Feagaiga.

    2. Se taga pepa.

    3. Ata 3-25, Alu i le Lotu; ata 3-59, Tufaina o le Faamanatuga (62021); ata 3-64, Tatalo i le Lotu; ata 3-65, Pese i le Lotu; ata 3-66, Faalogo i le Lotu; ata 3-67, Peresitene Spencer W. Kimball.

    4. Penisina, laupapa, ma se solo.

  5. Ia faia ni sauniuniga e talafeagai ai mo so o se gaoioiga e faamauoa mai ai e te manao e faaaoga.

Faalautelega Fautuaina o le Lesona

Tofi se tamaititi e faia le tatalo amata.

Toe tulitatao atu i tamaiti pe afai na uunaiina i latou e faataunuuina se mea i le vaiaso talu ai.

O le Aso Sa o se Aso Faapitoa

Gaoioiga faatosina

Fesoasoani i tamaiti e usu pe faitau upu o le “Pe a Ou Alu i le Lotu.”

Pe a ou alu i le lotu

Ou te fiafia.

E malie pese e ta i le okeni;

Ma ou ava ai.

Ou faiaoga e o mai

Matou te auai.

Pe a ou alu i le lotu

Ou te pese fiafia

Ou te piilima ma ou punou

Ma faalogo i le tatalo.

Ou te le tautala

Ae mafaufau i upu uma.

Pe a ou alu i le lotu

Ou te aoao

I le Tama oi luga

Ma faafetai ia te ia

Mo mea matagofie

Ma uo ma aiga

Ia faamalamalama atu na silafia e le Tama Faalelagi tatou te manaomia se taimi i vaiaso taitasi ia mafai ai ona tatou aoao atili e uiga ia te ia ma Iesu Keriso. Na ia faia le Aso Sa o se aso faapitoa mo i tatou, o se aso tatou te o atu ai i sauniga faamanatuga ma le Peraimeri. E finagalo o ia ina ia avea le Aso Sa ma se aso fiafia, o se aso tatou te tulimatai atu iai. A tatou filifili tatou te o i le lotu, ua tatou filifilia le sao.

O le Lotu o se Nofoaga Faapitoa

Tala ma le talanoaga

Faamatala atu i tamaiti e uiga i se tamaititi na iai sona faafitauli na toetoe ai lava a taofia o ia mai lona alu atu i le lotu. O lona igoa o Vaughn Featherstone, ma na mulimuli ane avea o ia ma se Pulega Aoao. Ia faailoa atu le tala e ala lea i lou faamatalaina atu ao laititi ia Vaughn Featherstone, sa matitiva lona aiga ma sa le mafai ona tele ni lavalava e maua e i latou.

“E iai sau pea seevae e masani ona see i le lotu. E le o ni seevae lelei tele. E pūpū solo lalo, o lea na ou tipieseina mai ai ni pepa malō [mai se atigi pusa sirio] ma sulu i totonu e avea ma fola o le seevae. A ou alu i le lotu, ou te nofo lelei ma ou vae e taatitia lelei i luga o le fola; na ou le manao e sii sou vae i luga ina nei iloa mai e se tasi [ia igoa ole pepa malō mai se pusa sirio] o lo o i lalo o lou seevae. Ou te alu lava faapena i le lotu, ma sa tulaga lelei lava mea uma seia oo lava ina ua le toe aoga na seevae. Ona ou le iloa lea o se mea a fai. Na ou manatuaina o le AsoToonai, ma sa ou manatu, ‘E tatau ona ou alu i le lotu. A ou alu i le lotu e pei lava au o isi tagata. Latou te popole tele mo au.’ Na ou manatuaina lou mafaufau iai i lena mea, ma sa ou alu atu i se tamai atigi pusa seevae na aumai i le isi o matou tuaoi. Na ou sueina uma, ae na o le tasi lava le pea seevae na ou mauaina e fetaui lelei ia te au….O se pea seevae o se tamaitai fomai. Na ou faapea ifo, ‘E mafai faapefea ona ou seeina nei seevae? O le a latou taliē mai ia te au i le lotu.’ Ma o lea na ou mafaufau ai ou te le seeina, ma o le a ou le alu atu foi i le lotu.”

Tala ma le talanoaga

  • O le a se lagona e oo ia te outou pe ana faapea o lo o outou i ai i le tulaga o Featherstone?

  • O le a se mea semanu tou te faia?

Tuu atu i tamaiti uma e tali mai ona toe faaauau ai lea o le tala:

“Na ou mafaufau iai i lena po atoa ma le taeao na sosoo ai … Na ou iloaina e tatau ona ou alu! … Na ou mafaufau i le mea o le a fai. O le a ou tamoe vave lava i le falesa ma nofo e latalata lava i luma ao lei o atu nisi tagata. Na ou mafaufau iai, ‘O le a ou tuuina ou vae agai i tua i lalo o le nofoa ina ia le mafai e se tasi ona vaai iai, ona ou toe faatali lea sei o ese uma tagata. A o ese uma loa ona ou faatoa tamoe mai lea i le fale pe afa itula ua tuai ai.’ O lau fuafuaga lena ua iai. Na ou faanatinati atu i le falesa pe toe afa itula amata le lotu, ma na lelei mea uma. E lei iai se tasi ua iai iina. Na ou tuu ou vae i tua i lalo o le nofoa. E lei umi ae o mai uma loa i totonu tagata, ae faafuasei loa ona faasilasila mai e se tasi e faapea: “O le a tatou taapeape nei i a tatou vasega.’ Ua galo ia te au ou te alu i le vasega …. Sa ou popole. Na o mai le au faasino nofoa, ua oo mai i le matou laina, ma ua tutu uma tagata i luga ma o ese. Ae sa ou nofo ai pea iina. Ua le mafai ona ou gaoioi. Na ou iloaina lou fefe tele ina nei vaai se tasi i ou seevae. Ae o le lagona le kea ua malosi mai lava. E foliga ua taofia le sauniga atoa ma faatali uma tagata seiloga ou te gaoioi, o lea na ou tu ai i luga. Na ou tu i luga ma mulimuli atu i le vasega.

“Na ou manatu, na ou aoaoina se lesona silisili i lou olaga atoa i lena aso. Na ou alu atu i le vasega, ma faatonuina i matou e le faiaoga matou te nonofo i se afa liʻo. O ou seevae uma e lua ua pei ua ta’i lua futu le uumi. E le mafai ona ou tauina atu ia te outou lou maasiasi na iai. Na ou autilo solo, ae tou te iloaina, e leai ma se tamaititi o na tamaiti e tai valu ma tai iva tausaga i le vasega na ata mai ia te au. E leai foi ma se tasi o i latou na tilotilo mai ia te au. E leai foi se tasi na faasinosino i ou seevae. E lei tilotilo foi iai lou faiaoga. Sa ou vaai iai i le taimi atoa. Na ou tilotilo i tagata uma pe iai se tasi o vaai mai ia te au…. Ioe, sa latou vaaia lava na seevae o se tamaitai fomai sa ou seeina atu i le lotu. Ae sa ia te i latou le lagona e aua nei taliē” (Vaughn J. Featherstone, “Acres of Diamonds,” in Speeches of the Year, 1974 [Provo: Brigham Young University Press, 1975], pp. 351-52).

Tala ma le talanoaga

  • Aisea lava na naunau ai le Uso ia Featherstone e see ia seevae o se tamaitai fomai i le lotu ao tamaititi o ia? (Aua na matuai manao o ia e alu atu i le lotu.)

Ia faamalamalama atu, na silafia lelei e Vaughn Featherstone ao laititi le taua tele o le auai i le lotu. E fiafia tele o ia e alu i le lotu i vaiaso uma, e ui lava e le mafai e lona aiga ona maua ni seevae lelei mo ia. Na ia mafaufau e taua atu le alu i le lotu, e tusa lava pe leai ni ona seevae mananaia.

Tatou te Auai i le Lotu e Tapuai Atu i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso

Laupapa ma ata

Ia faamalamalama atu o tamaiti ma teineiti ma o latou matua uma i le lalolagi atoa e auai i sauniga lotu i Aso Sa taitasi. A tatou o atu i le lotu ma auai e ala i le faalogologo ma aoao, o lena ua tatou tapuai atu i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso. Faaali atu le ata 3-25, Alu i le Lotu. Ia faamalamalama atu o lo o latou o e tapuai.

Tusi lolomi le upu Tapuai i luga o le laupapa.

Ia faamalamalama atu e tele auala e mafai ona tatou tapuai ai i le lotu. Faaali atu le ata 3-59, Tufaina o le Faamanatuga.

Faamanatau atu i tamaiti pe a tatou fetagofi atu i le faamanatuga, ua tatou manatuaina ia Iesu Keriso. Afai ua papatisoina i tatou, ua tatou faafouina a tatou feagaiga ina ia tatou manatua pea o ia ma usiusitai i ana poloaiga. O le taumafa i le faamanatuga o se tasi lea o auala sili ona taua tatou te tapuai atu ai ao tatou auai i le lotu.

Faaali atu le ata 3-65, Pese i le Lotu, e sosoo atu ma le ata o le faamantuga

Mau

Ia faamanino atu, a tatou usuina se pese ma le lagona iai, ua tatou faaali atu lo tatou alofa i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso. Afai tatou te le pepese, ua tatou misia le avanoa e tapuai atu ai ia te i laua.

Faitau atu i tamaiti le Mataupu Faavae ma Feagaiga 25:12. Ia faamamafa atu e fiafia tele le Tama Faalelagi pe a tatou usuina pese ma viiga ia te ia.

Gaoioiga e faaaoga ai le ata

Faaali atu le ata 3-64, Tatalo i le Lotu, e sosoo atu ma le ata o pesega.

Ia faamalamalama atu tatou te faalogoina le tele o tatalo pe a tatou o i le lotu. Faamanatu atu i tamaiti afai e faia e se isi tagata se tatalo, e tatau ona moeiini o tatou mata, punonou o tatou ulu, ma faalogo i upu o le tatalo.

Gaoioiga e faaaoga ai le ata

  • O le a le upu tatou te faia i le faaumaina o se tatalo? (Amene.)

  • Aisea tatou te fai atu ai “amene’? (E faaali atu ai lo tatou malilie ma le lagolagoina o mea na tauina atu.)

Ia faamanino atu, i le taimi o le faamanatuga, e mafai ona tatou tatalo e aunoa ma se leo. Ao tatou mafaufau e uiga ia Iesu Keriso, e mafai ona tatou ole atu i le Tama Falelagi ina ia fesoasoani mai ia tatou filifilia le sao ma usitai i poloaiga.

Faaali atu le ata 3-66, Faalogo i le Lotu, e sosoo ma le ata o le tatalo.

Gaoioiga talatalanoa

Gaoioiga talatalanoa

  • E mafai faapefea ona tatou faaali atu o lo o tatou faalogo i le lotu? (E ala lea i le nofo faaaloalo, aua le talanoa, ma vaai atu i le tagata o lo o lauga po o se faiaoga.)

Ia e luiina tamaiti e tau mai ni igoa o ni tagata e tatau ona tatou faalogo atu iai i le lotu. Ia faatonuina i latou e sii i luga se tamailima mo manatu uma taitasi. O tali talafeagai e aofia ai: se failauga i le Peraimeri po o le sauniga faamanatuga, le alii talavou o lo o faamanuiaina le faamanatuga, se tasi e tatalo i le vasega po o se sauniga, ma se faiaoga.

Tala

Faaali atu le ata 3-67, Peresitene Spencer W. Kimball. Ia faamalamalama atu na avea o ia ma se perofeta ma o le Peresitene lona sefululua o le Ekalesia. Faamatala atu le tala lenei e uiga ia te ia.

Na faalogo Peresitene Spencer W. Kimball i se taitai o le Ekalesia mai Sate Leki o tau atu i le faapotopotoga e tatau ona latou faitauina tusitusiga paia ao laititi lava o ia. Na ia iloaina na te lei faitauina lava le Tusi Paia, o lea na ia faatuina ai se sini o le a ia faitauina.

Na alu atu Spencer i le fale ma aʻe i luga i lona tamai potu i le fogafale pito i luga ma tutu lana tamai moli tu ma faitau loa ia mataupu muamua o le Kenese i le po lava lena. E ui lava sa faigata, ae na ia iloa, afai na mafai ona faia e isi, e mafai foi ona ia faia.

I le tausaga na lumanai ai, na ia faitauina mataupu uma lava i totonu o le Tusi Paia. Ina ua uma, na maua e ia se lagona lelei aua na ia faatuina se sini ma ua ia faataunuuina. (Tagai ia Spencer W. Kimball, “Planning for a Full and Abundant Life,” Ensign, May 1974, p. 88.)

Tala

  • Aisea na mafaufau ai Spencer W. Kimball na te faitauina le Tusi Paia? (Aua na faalogo o ia i se failauga i le lotu o fautua mai i tagata uma e tatau ona faitau tusitusiga paia.)

  • O le a se mea na e faalogo iai mai se failauga i le lotu na e fiafia iai pe fesoasoani foi ia te oe i le tausia o se poloaiga po o le aoao atili ai i le talalelei?

Aotelega

Taaloga

Faaali atu le fetu na e sauniaina. Faasino atu auala e fa e tapuai ai na e talanoa iai i le asō o lo o tusia ai i luga. Ia faamalamalama atu o le a e tuuina nei le fetu i totonu o le tagapepa ma tuu atu le avanoa i tamaiti uma na te tosoina mai ai i fafo le fetu mai le taga. Ona latou taliina mai lea o fesili nei e uiga i se upu o lo o i le pito o le fetu o lo o latou uuina.

O nisi nei o faamatalaga fautuaina. Ia tuu atu le fesili lava e tasi pe afai o le pito lava lena e tasi o lo o filifilia mai. Talu ai ona e tele ituaiga tali eseese mo faamatalaga taitasi, o lenei taaloga e mafai ona toe fai ma saga fai ina ia maua uma e tamaiti le avanoa e auai ai.

Faalogo: O ai nisi tagata e tatau ona tatou faalogo atu ai i le lotu? (O le au epikopo, o le ositaulaga o lo o faamanuiaina le faamanatuga, o tagata o lo o tuuina mai lauga, ma faiaoga o le Peraimeri.)

Pese: Tau mai se pese se tasi e te fiafia lava e usu i le lotu. (Atonu e te manao i le vasega latou te usuina le pese na filifilia e le tamaititi.)

Tatalo: Tau mai se taimi se tasi tatou te tuuina atu ai se tatalo i le lotu. (Tatalo amata, faamanuiaina o le areto, faamanuiaina o le vai, tatalo faaiu, tatalo leai se leo, po o tatalo amata ma faaiu i le Peraimeri.)

Faamanatuga: Tau mai se mea se tasi e mafai ona e faia i le taimi o le faamanatuga. (Mafaufau ia Iesu Keriso, tatalo, nofo filemu, faalogo i tatalo, po o le manatua o feagaiga o le papatisoga.)

Molimau a le faiaoga

Ia tuuina atu lau molimau o le a mafai ona oo mai faamanuiaga o le filemu, faateleina o le malamalama i le talalelei, ma le latalata atu i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso i le filifili lea e tapuai i le ala sao. Ia valaaulia tamaiti e matuai faalogo lelei i le isi sauniga e sosoo ai.

Tofi se tamaititi e faia le tatalo faaiu.

Gaoioiga e Faamauoa Mai Ai

Filifili mai gaoioiga nei ni gaoioiga o le a sili ona fetaui mo tamaiti. E mafai ona e faaaogaina i le lesona lava ia po o le avea ma se iloiloga po o se aotelega. Mo nisi taiala faaopoopo, tagai i “Taimi o le Vasega” i “Fesoasoaniga mo le Faiaoga.”

  1. Ia saunia se solosolo o lo o nonoa ai se faamau i se tulimanu. Fai atu i tamaiti o le a tago nei e faapaū i lalo le solosolo. Fai atu iai e sii i luga o latou lima pe afai na latou lagonaina le paū i lalo. Faamalo atu ia i latou na sii mai o latou lima aua na latou faalogo lelei. Aveese le faamau mai le tulimanu ae toe faapaū le solosolo. Fai atu i tamaiti e sii i luga o latou lima pe afai na latou lagonaina i le taimi lea.

    Tau atu i tamaiti e tatau ona latou faalogo lelei pea ao latou faalogo atu i le paū a le solosolo. So o se taimi lava e tulai mai ai se tasi ma lauga atu ia te i latou, e tusa lava po o le epikopo po o le peresitene o le Peraimeri po o se tamaititi o le Peraimeri o lo o lauga, e manaomia lava ona latou faalogo. A tulai atu o latou faiaoga i luma o le potu aoga, o se faailoga lea o le faalogo ina ia mafai ona latou lagona mea o lo o fai mai ai le faiaoga. Faamanatu atu i tamaiti e le tatau ona misi ia te i latou le faalogo i se mea taua, o lea e tatau ai ona latou faalogo lelei i le mea o lo o tauina mai.

  2. Faamatala atu le tala lenei:

    E fiafia tele Karen e alu i le Peraimeri. I se tasi Aso Sa sa faapea atu ai le tama o Karen, “O le a se mea na e aoaoina i le Peraimeri i le asō Karen?” Na tau mafaufau Karen mo sina taimi; ona ia faapea mai lea, “E le mafai ona ou manatuaina Tama.” Ao mafaufau o ia, na ia manatuaina lona mafaufau i le taimi atoa o le Peraimeri i le manaia pe a auai i le patī o le aso fanau o Sally i le aso e sosoo ai. Sa lei faalogo o ia i le Peraimeri!

    Sa faapea atu lona tama, “Karen, ou te fiafia tele i lou alu i le Peraimeri, ae ma te mananao foi ma lou tina ina ia e faaaloalo ao e iai iina.”

    “Ae sa ou filemu lava tama!”

    “Ou te faafetai ona sa e filemu Karen, ae na o se vaega lena o le faaaloalo. E manaomia foi lou faalogo ma auai i mea uma. A faia le tatalo, e tatau ona e mafaufau iai e pei lava o oe o lo o faia le tatalo ma e fai atu amene. A e pese, e tatau ona e mafaufau i upu o le pese. E tatau ona e faalogo lelei i lou faiaoga. A e auai i mea uma, o le a e lagonaina lou latalata atu i le Tama Faalelagi. O le faaaloalo lena.”

  3. Afai e iai se tamaititi i lau vasega e le o sau i le vasega pe le toaga foi, ia faaaoga se taimi o le vasega tou te saunia ai ma le vasega se tusi i lena tamaititi. Tuu atu i tamaiti e fesoasoani mai ia te oe i le fautuaina mai lea o mea o lo o latou faia i le lotu o lo o misia e le tamaititi. Ia tau atu i le tusi o lo o outou misia uma ma tamaiti le vaai ia te ia i le vasega. Ia saini uma e tamaiti o le vasega ia le tusi. Ia auina atu le tusi.

  4. Fesoasoani i tamaiti e usu pe faitau upu o le “Faitotoa o le Falesa” (Tusipese A Tamaiti, itulau 156).

    Fai mai faitotoa o le falesa,

    “Sh, filemu.”

    Aua o iinei e ava ai,

    “Sh, filemu.”

    E tele mea e fai i fafo

    Toē, taaalo, tatōtō.

    Pe a ulu mai i faitotoa,

    “Sh, filemu.”

Lolomi