Books and Lessons
Pene 20: Te Bapetizoraa


Pene 20

Te Bapetizoraa

Hōho’a
A Hispanic missionary baptizing a Hispanic man in a large font or pool.

Te Faaueraa ia Bapetizohia

  • Eaha te tumu e bapetizohia ai tatou ?

I teie mahana, mai te anotau o Iesu ra, te vai ra te tahi mau parau tumu e te mau Oro‘a o te evanelia o te ti‘a ia tatou ia haapii e ia haapa‘o. Te parau tumu o te evanelia o te hoê ïa ti‘aturiraa mau e aore râ, te hoê haapiiraa. Te hoê oro‘a o te hoê ïa peu e aore râ, te hoê faahanahanaraa. Na parau tumu matamua o te evanelia o te faaroo ïa i te Fatu ia Iesu Mesia e te tatarahapa. Te bapetizoraa o te oro‘a matamua ïa o te evanelia. Te hoê o te mau arata‘iraa ta te Fatu i horo‘a i Ta’na mau Aposetolo ra maori râ, « E teie nei, e haere outou e faariro i te mau fenua atoa ei pĭpĭ, a bapetizo atu ai ia ratou i roto i te i‘oa o te Metua e no te Tamaiti, e no te Varua Maitai; ma te haapii atu ia ratou i te haapa‘o i te mau mea atoa ta‘u i parau atu ia outou na » (Mataio 28:19–20).

E Bapetizohia Tatou ia Matara ta Tatou mau Hara

Ia tuu ana‘e tatou i to tatou faaroo ia Iesu Mesia, ia tatarahapa e ia bapetizohia, e faaorehia ta tatou mau hara na roto i te Taraehara a Iesu Mesia.

Ia au i tei papa‘ihia i roto i te mau papa‘iraa mo‘a, te haapii nei tatou e, ua rave o Ioane Bapetizo « i te bapetizoraa i te medebara ra, e te faaite haerea i te bapetizo tatarahapa ia matara te hara » (Mareko 1:4). Ua haapii mai te Aposetolo Petero e, « E tatarahapa, e ia bapetizohia outou atoa i roto i te i‘oa o Iesu Mesia ia matara te hara » (Te Ohipa 2:38). I muri a‘e i to Paulo faafariu-raa-hia, na ô atu ra Anania ia’na e: « A ti‘a, ia bapetizohia oe, e horoi ê atu i ta oe mau hara » (Te Ohipa 22:16).

Ia Bapetizohia Tatou e Ti‘a ai, no te Riro mai ei Melo no te Ekalesia a Iesu Mesia

« O ratou atoa o te faahaehaa ia ratou iho i mua i te Atua, e ua hinaaro ia bapetizohia ra … e … ua tatarahapa mau â ratou i ta ratou ra mau hara atoa … e fariihia ratou na roto i te bapetizoraa i roto i ta’na Ekalesia » (PH&PF 20:37).

Ia Bapetizohia Tatou Hou a Farii ai Tatou i te Horo‘a o te Varua Maitai

Na ô maira te Fatu, « Mai te mea e fariu mai oe ia‘u, e e tatarahapa i ta oe mau hara atoa, e e bapetizohia i roto i te pape i roto i te i‘oa o ta‘u ra Tamaiti Fanau Tahi,… e farii ïa oe i te horo‘araa a te Varua Maitai » (Mose 6:52).

Ia Bapetizohia Tatou e Ti‘a ai, no te Faaite i te Haapa‘o

Aore ho‘i a Iesu Mesia e hara, noa’tu râ i te reira, ua bapetizohia Oia. Na ô maira Oia e, e mea faufaa To’na bapetizoraa « no te faati‘a i te mau parau ti‘a atoa ra e au ai » (Mataio 3:15). Ua faataa mai te peropheta Nephi e, ua parau mai te Fatu ia’na, « A pee mai ia‘u nei, a rave i te mau mea ta outou i ite ia‘u i te raveraa … ma te aau atoa eiaha ma te paieti ore e te haavare, ma te aau tae râ, i te tatarahaparaa i ta outou mau hara, i te faaiteraa’tu i te Metua e, ua ti‘a ia outou i te rave i ni‘a iho ia outou i te i‘oa o te Mesia i roto i te bapetizoraa » (2 Nephi 31:12–13).

Ia Bapetizohia Tatou e Ti‘a ai, no te Tomo i Roto i te Basileia Tiretiera

Na ô mai ra Iesu e, « E o te faaroo ia‘u e o te bapetizohia ra, o te riro ïa ei taata i te basileia o te Atua ra. E o te ore e faaroo mai ia‘u, e te ore e bapetizohia ra, e faahapahia ïa » (3 Nephi 11:33–34). Ua riro te bapetizoraa ei uputa e tae atu ai tatou i te basileia tiretiera (a hi‘o 2 Nephi 31:17–18).

Te Raveraa Ti‘a Mau o te Bapetizoraa

  • Nahea tatou ia bapetizohia ?

Hoê noa iho huru raveraa ti‘a no te bapetizoraa. Ua heheu mai Iesu i te Peropheta Iosepha Semita e, e haere atu te taata o tei mau i te mana ti‘a o te autahu‘araa no te bapetizo « e te taata atoa o te tuu atu ia’na iho ia bapetizohia, te tane e aore râ, te vahine i raro i te pape. … Ei reira oia e faautuhi atu ai ia’na, te tane e aore râ, te vahine, i raro a‘e i te pape, e e haere faahou mai i ni‘a mai raro mai i te pape ra » (PH&PF 20:73–74). E mea titauhia te utuhiraa. Na ô maira te Aposetolo Paulo e, e faahoho‘araa te utuhiraa i raro i te pape e te haere-faahou-raa mai i ni‘a mai raro mai i te pape i te poheraa e te ti‘a-faahou-raa. I muri a‘e i te bapetizoraa e haamata tatou i te hoê oraraa apî. Na ô maira o Paulo e:

« Aita outou i ite o tatou atoa tei bapetizohia i roto i te Mesia ra ia Iesu, ua bapetizohia ïa i roto i to’na ra pohe ?

« E teie nei, ua tanuhia tatou e oia atoa, i te bapetizo-raa-hia i roto i to’na pohe: mai te Mesia i faati‘ahia e te mana o te Metua i te poheraa ra, ia haapa‘o atoa tatou i te haerea e au i te ora apî.

« I apiti-atoa-hia ho‘i tatou ia’na i te huru o to’na ra pohe, e apiti-atoa-hia ïa tatou i te huru o to’na ra ti‘a-faahou-raa i ni‘a » (Roma 6:3–5).

Hoê ana‘e bapetizoraa ti‘a e tei au ia fariihia, oia ho‘i, te bapetizoraa utuhi na te hoê taata tei mau i te mana ti‘a.

  • No te aha e mea faufaa te mana no te rave i te hoê bapetizoraa ?

  • Nahea te bapetizoraa utuhi i faaauhia ai i te hunaraa e te Ti‘a-faahou-raa o te Faaora ?

Te Bapetizoraa i te Matahiti o te Ite i te Haapa‘oraa

  • O vai te ti‘a ia bapetizohia ?

E bapetizohia te mau taata atoa tei tae‘ahia te matahiti i te va‘u e ua taa i te haapa‘oraa (ua ite i te hopoi‘a) o ta’na mau ohipa. Te haapii nei te tahi mau ekalesia e, e ti‘a ia bapetizohia te tamarii rii. Aita te reira i tano i te mau haapiiraa a te Faaora. I to Iesu aparauraa no ni‘a i te mau tamarii rii na ô maira Oia e, « Mai ia ratou ho‘i to te basileia ra o te ao » (Mataio 19:14).

Ua parau mai te peropheta Moromona e, ua riro te bapetizoraa i te tamarii rii ei vahavaharaa i te Atua, inaha aita e ti‘a ia ratou ia rave i te hara. Aita atoa te bapetizoraa e titauhia no te feia aita te roro e ti‘a ia ite i te maitai e te ino (a hi‘o Moroni 8:9–22).

Area te tahi atu mau taata ra, ia bapetizohia ïa ratou paatoa e ti‘a ai. E mea ti‘a ia farii tatou i te oro‘a o te bapetizoraa e ia haapa‘o tamau noa i te mau fafaufaa ta tatou i rave i taua taime ra.

  • Eaha ta outou e parau i te hoê hoa o te ti‘aturi e, e titauhia ia bapetizo i te tamarii rii ?

E Rave Tatou i te mau Fafauraa ia Bapetizo-ana‘e-hia Tatou

E rave rahi mau papa‘iraa mo‘a e haapii nei no ni‘a i te bapetizoraa. I roto i te hoê o te reira mau papa‘iraa mo‘a, ua haapii mai te peropheta Alama e, o te faaroo e te tatarahapa na taahiraa o te faaineine ia tatou no te bapetizoraa. Ua haapii oia e, ia bapetizo-ana‘e-hia tatou, e rave tatou i te hoê fafauraa e te Fatu. E fafau tatou e rave tatou i te tahi mau ohipa, e e fafau mai te Atua e, e haamaitai Oia ia tatou.

Ua faataa mai o Alama e, e mea ti‘a ia tatou ia hinaaro ia piihia tatou ei mau taata no te Atua. E ti‘a ia tatou ia hinaaro ia tauturu e ia tamahanahana te tahi e te tahi. E ti‘a tatou ei mau ite no te Atua i te mau taime atoa, i roto i te mau mea atoa e i te mau vahi atoa. Ia haapa‘o tatou i teie mau mea e ia bapetizohia, e faaore mai te Atua i ta tatou mau hara. Ua parau mai o Alama i te mau taata tei ti‘aturi i ta’na mau haapiiraa no ni‘a i te evanelia:

« Inaha, tei ô nei te pape o Moromona. … E teie nei, no te mea ua hinaaro outou ia ô i te aua o te Atua, e ia parauhia i to’na ra mau taata, …eaha te mea e ore e au ai ia outou ia bapetizohia i te i‘oa o te Fatu ei faaite i mua ia’na e, i faaau outou i te hoê faufaa ia’na ra, ia haamori atu outou ia’na, e ia haapa‘o i ta’na ra mau faaue, ia rahi atu ta’na niniiraa mai i to’na Varua i ni‘a ia outou ? » (Mosia 18:8, 10). Ua papa‘i ihora te taata i to ratou rima i te oaoa e ua parau maira e o te hinaaro ïa o to ratou aau ia bapetizohia ratou. Ua bapetizo ihora Alama ia ratou i roto i te pape o Moromona. (A hi‘o Mosia 18:7–17).

Ua haapii a‘e ra Alama e, ia bapetizohia tatou e fafau tatou i te Fatu:

  1. Ia tomo i roto i te aua a te Atua.

  2. Ia amo i te mau hopoi‘a a te tahi e te tahi.

  3. Ia ti‘a ei mau ite no te Atua i te mau taime atoa e i te mau vahi atoa.

  4. Ia tavini i te Atua e ia haapa‘o i Ta’na mau faaueraa.

Ia oti ana‘e tatou i te bapetizohia e ia haapa‘o tatou i te mau fafauraa o te bapetizoraa, e fafau mai te Fatu e:

  1. E faaore oia i ta tatou mau hara (a hi‘o Te Ohipa 2:38; PH&PF 49:13).

  2. E rahi atu ta’na niniiraa mai i To’na Varua i ni‘a ia tatou (a hi‘o Mosia 18:10).

  3. E horo‘a mai oia ia tatou i te mau mahana atoa i te arata‘iraa e te tauturu a te Varua Maitai (a hi‘o Te Ohipa 2:38; PH&PF 20:77).

  4. E faati‘a Oia ia tatou ia ti‘a mai i ni‘a i te ti‘a-faahou-raa matamua (a hi‘o Mosia 18:9).

  5. E horo‘a mai Oia i te ora mure ia tatou (a hi‘o Mosia 18:9).

  • I to outou mana‘oraa eaha te auraa e amo i te hopoi‘a a te tahi e te tahi ? Ia ti‘a ei mau ite no te Atua i te mau taime atoa e i te mau vahi atoa ?

E Horo‘a mai te Bapetizoraa ia Tatou i te hoê Haamataraa Apî

Na roto i te bapetizoraa e haamata tatou i te hoê huru oraraa apî. No reira tatou e parau ai i te reira te fanau-faahou-raa. Ua parau mai Iesu e e ore te taata e ô i te basileia o te Atua maori râ ua fanauhia tatou i te pape e i te Varua (a hi‘o Ioane 3:3–5). Ua haamaramarama-maitai-hia teie parau tumu ia Adamu:

« No te mea ua fanauhia oe i roto i te ao nei na roto i te pape e te toto, e te varua o ta‘u i hamani ra, e no te reira i riro mai ai te repo fenua ei taata ora, e na reira atoa ia fanau-faahou-hia oe i roto i te basileia o te ao ra e tia‘i, na roto i te pape, e te Varua e ia tamâhia e te toto, oia te toto o ta‘u ra Fanau Tahi » (Mose 6:59).

Ua parau mai te Aposetolo Paulo e, i muri i to tatou bapetizoraa e haamata tatou i te hoê oraraa apî: « Ua tanuhia tatou e oia atoa na roto i te bapetizoraa; … ia haapa‘o atoa tatou i te haerea e au i te ora apî » (Roma 6:4). Te hoê o te mau haamaitairaa rahi o te bapetizoraa, oia ho‘i ïa, e horo‘a mai te reira i te hoê haamataraa apî ia tatou a tutava ai tatou no ta tatou opuaraa mure ore.

  • Nahea to outou bapetizoraa i riro ai ei haamataraa apî ?

Te Tahi atu mau Papa‘iraa Mo‘a

Nene’i