Books and Lessons
Pene 22: Te Horo‘a o te Varua


Pene 22

Te mau Horo‘a o te Varua

Hōho’a
Two elder missionaries in Korea talking to a young man. They are standing on a sidewalk.

Te mau Horo‘a o te Varua

  • Eaha te mau horo‘a o te varua ta te Fatu e horo‘a mai ia tatou ?

I muri iho i te bapetizoraa, ua farii tatou tata‘itahi i te tuuraa rima i ni‘a i to tatou upoo no te farii i te horo‘araa i te Varua Maitai. Mai te mea e e haapa‘o noa tatou, e tae mai Ta’na faaururaa tamau i ni‘a ia tatou. Na roto Ia’na, e haamaitaihia tatou tata‘itahi i te mau mana varua tei parauhia te mau horo‘a o te Varua. E horo‘ahia te reira mau horo‘a i te feia tei haapa‘o tamau noa i te Mesia ». « E no ô mai na teie nei mau horo‘a atoa i te Atua, ei maitai no te mau tamarii a te Atua » (PH&PF 46:26). E tauturu te reira ia tatou ia ite e ia haapii i te mau parau mau o te evanelia. E tauturu te reira ia tatou ia haamaitai ia vetahi ê. E arata‘i te reira ia tatou i to tatou Metua i te Ao ra. No te faaohipa i taua mau horo‘a ra ma te paari, e mea titauhia ia ite tatou eaha te reira, nahea ia faahotu i te reira, e nahea ia ite i te mau havarevareraa a Satane no te reira.

Te faaite mai nei te mau papa‘iraa mo‘a e rave rahi mau horo‘a o te Varua. Ua horo‘ahia teie mau horo‘a i te mau melo o te Ekalesia mau i te mau tau atoa a vai ai te reira i te fenua nei (a hi‘o Mareko 16:16–18). Teie te mau horo‘a o te Varua:

Te Horo‘a no te Parau i te Parau e ê (PH&PF 46:24)

I te tahi taime, ua titauhia ia tatou ia faaite i te evanelia i roto i te hoê reo tei ore i matarohia e tatou. Ia tupu ana‘e mai te reira, e nehenehe te Fatu e haamaitai mai ia tatou i te ite i te paraparau i taua reo ra. E rave rahi misionare tei farii i te horo‘a no te parau i te parau ê ê (a hi‘o i te hoho‘a i roto i teie pene). Teie te hoê hi‘oraa, e misionare o Elder Alonzo A. Hinckley i Holane, e mea iti roa hoi to’na ite e te parau i te reo Holane noa’tu ta’na pure e te tamau tuutuu ore. Ia ho‘i faahou atu oia i roto i te hoê utuafare ta’na i farerei na mua’tu, ua iriti maira te hoê vahine i te opani e ua parau maira ia’na ma te riri na roto i te reo Holane. Ua maere roa oia i te mea e, ua taa oia i te mau parau atoa. Ua tupu te hinaaro rahi i roto ia’na ia faaite i to’na iteraa papû i mua i te reira vahine na roto i te reo holane. Haama a‘e ra oia i te paraparau, e ua tahe mai te mau parau ma te maramarama na roto i te reo holane. Ia ho‘i râ oia e faaite i te peresideni misioni e, e nehenehe ta’na e paraparau Holane, ua mo‘e taua ite ra. E rave rahi mau melo haapa‘o tei haamaitaihia i te horo‘a no te parau i te parau êê. (A hi‘o Joseph Fielding Smith, Te mau Pahonoraa i te mau Uiraa o te Evanelia, haaputuhia e Joseph Fielding Smith Jr., 5 buka. [1957–66], 2:32–33).

Te Horo‘a no te Tatararaa i te Parau êê (PH&PF 46:25)

I te tahi taime e horo‘ahia teie horo‘a ia tatou ia ore ana‘e tatou e taa i te hoê reo e ua titauhia ho‘i ia tatou ia farii i te hoê parau faufaa rahi no ô mai i te Atua ra. Teie te hoê hi‘oraa, e hinaaro rahi to te Peresideni David O. McKay ia paraparau i te Feia Mo‘a no Niu Terani ma te auvaha-ore-hia ta’na parau. Ua parau oia ia ratou e, te ti‘aturi nei oia e, e haamaitai mai te Fatu ia ratou ia ti‘a ia ratou ia taa i ta’na mau parau. Ua parau oia na roto i te reo Peretane. Ua paraparau oia e 40 minuti te maoro. A paraparau ai oia, e nehenehe ta’na e ite, na ni‘a i to ratou hoho‘a mata e te roimata i roto i to ratou mata e, ua taa ratou i ta’na parau. (A hi‘o Te mau Pahonoraa i te mau Uiraa o te Evanelia, 2:30–31).

Te Horo‘a no te Iritiraa i te Parau (PH&PF 5:4)

Ua piihia tatou na te feia faatere o te Ekalesia ia iriti i te parau a te Fatu, e nehenehe ta tatou e farii i te hoê horo‘a no te iriti i ô atu i to tatou aravihi i matarohia. Mai te mau horo‘a atoa, e mea ti‘a ia tatou ia ora ma te parau ti‘a, ia haapii ma te itoito, e ia pure no te farii i te reira. Mai te mea e e haapa‘o tatou i teie mau mea, e faatupu te Fatu i te âhu i roto ia tatou no ni‘a i te afaroraa o te iritiraa (a hi‘o PH&PF 9:8–9). Ua roaa ia Iosepha Semita te horo‘a no te iritiraa i te parau a iriti ai oia i te Buka a Moromona. Ua tae mai te reira horo‘a ia’na i te taime ana‘e e tuati to’na huru i to te Varua.

Te Horo‘a no te Parau Paari (PH&PF 6:17)

Ua haamaitaihia te tahi pae o tatou i te aravihi ia haro‘aro‘a i te taata e i te mau parau tumu o te evanelia e au no to tatou oraraa. Teie tei parauhia ia tatou:

« Te ere ra râ te hoê o outou i te ite, e ani oia i te Atua ra, o tei horo‘a hua mai i te maitai i te taata atoa ra, ma te pato‘i ore; e e horo‘ahia mai ta’na.

« E ani râ oia ma te faaroo, eiaha e feaa. O tei feaa ra, e au ïa i te aru miti i patuhia e te mata‘i e fetoitoi a‘e ra.

« Eiaha ho‘i te reira taata e mana‘o e, e faufaa ta’na e noaa i te Fatu ra » (Iakobo 1:5–7).

Na ô maira te Fatu e, « Eiaha e titau i te tao‘a rahi, i te paari râ, e inaha, e iritihia mai te mau mea hohonu a te Atua i mua ia orua » (PH&PF 6:7).

Te Horo‘a no te Ite (PH&PF 46:18)

Te mau taata atoa e riro mai te Metua i te Ao ra te huru, e ite ïa ratou i te mau mea atoa. Na te Varua Maitai e heheu mai i te ite i te Atua e i Ta’na mau ture (a hi‘o PH&PF 121:26). E ore tatou e faaorahia mai te peu e, aita tatou i ite i taua mau ture ra (a hi‘o PH&PF 131:6).

Ua heheu mai te Fatu e, « E mai te mea e hau a‘e to te hoê taata noaaraa i te ite e te maramarama i roto i teie oraraa nei na roto i to’na itoito e to’na haapa‘o i te tahi ra, e maitai a‘e oia i roto i te ao e tae mai ra » (PH&PF 130:19). Ua faaue mai te Fatu ia tatou ia haapii e ia rahi noa’tu te ti‘a ia tatou ia haapii no ni‘a i Ta’na ohipa. Te hinaaro nei Oia ia haapii tatou i te mau mea no te ra‘i, to te fenua, te mau mea tei tupu e aore ra, o te tupu mai, te mau mea i te fenua iho e to te fenua ê ê (a hi‘o PH&PF 88:78–79). Area râ, te vai ra te tahi mau taata o te tamata nei i te farii i te ite na roto i ta ratou iho mau tuatapaparaa. Aita ratou e ani i te tauturu a te Varua Maitai. O ratou ïa taua mau taata ra o te tamau noa i te haapii aita râ e rave‘a e roaa ai te parau mau ia ratou (a hi‘o 2 Timoteo 3:7). Ia noaa ho‘i te ite ia tatou na roto i te heheuraa no ô mai i te Varua Maitai ra, e paraparau To’na Varua i to tatou feruriraa e i to tatou aau (a hi‘o PH&PF 6:15, 22–24; 8:2; 9:7–9).

Te Horo‘a no te Haapii i te Parau Paari e i te Ite (Moroni 10:9–10)

Ua horo‘ahia i te tahi mau taata te hoê ite taa ê no te faataa e no te faaite papû i te mau parau mau o te evanelia. E nehenehe te reira horo‘a e faaohipahia a haapii ai tatou i te hoê piha haapiiraa. E nehenehe te mau metua e faaohipa i te reira no te haapii i ta ratou mau tamarii. E tauturu atoa te reira horo‘a ia tatou ia haapii ia vetahi ê ia ti‘a ho‘i ia ratou ia haro‘aro‘a i te evanelia.

Te Horo‘a no te Iteraa e, o Iesu Mesia te Tamaiti a te Atua (PH&PF 46:13)

Teie te horo‘a o te mau peropheta e te mau aposetolo tei piihia ei mau ite taa ê no Iesu Mesia. Area râ, e horo‘a-atoa-hia teie horo‘a i te tahi atu mau taata. E roaa i te mau taata atoa te iteraa papû na roto i te muhumuhuraa a te Varua Maitai. Ua haapii mai te Peresideni David O. McKay e: « Ua horo‘ahia i te tahi, o te parau ïa a te Fatu i roto i Te Parau Haapiiraa e Te Mau Parau Fafau, ia ite e o Iesu Mesia ra o te Tamaiti ïa a te Atua, e ua faasataurohia ho‘i oia no te mau hara a to te ao nei[a hi‘o PH&PF 46:13]. O ratou ïa ta‘u e parau nei tei ti‘a ma te aueue ore i ni‘a i te păpă o te heheuraa i roto i te iteraa papû ta ratou e faaite i to te ao » (Te mau Haapiiraa a te mau Peresideni o te Ekalesia: David O. McKay [2003], 166).

Te Horo‘a no te Ti‘aturiraa i te mau Parau a Vetahi Ê (PH&PF 46:14)

Na roto i te Varua Maitai e ite ai tatou i te parau mau i te mau mea atoa ra. Ia hinaaro tatou ia ite e e parau mau anei ta te hoê taata, e ani tatou i te Atua ma te faaroo. Mai te mea e, e parau mau te mea ta tatou e ti‘aoro nei, e horo‘a mai ïa te Fatu i te hau i to tatou feruriraa (a hi‘o PH&PF 6:22–23). Na roto i teie rave‘a e ite ai tatou e ua farii te hoê taata, tae noa’tu i te peropheta, i te heheuraa. Ua ani o Nephi i te Fatu ia ite to’na mata, ia ite to’na aau, e ia ite e, e parau mau te moemoea a to’na metua tane (a hi‘o 1 Nephi 10:17–19).

Te Horo‘a no te Parau i te Parau Tohu (PH&PF 46:22)

O ratou o te farii i te heheuraa ti‘a no te mau tau i mutaa ihora, no teie tau, e aore râ, no ananahi, ua roaa ïa ia ratou te horo‘a no te parau i te parau tohu. Tei te mau Peropheta teie horo‘araa, e nehenehe atoa râ ta tatou e farii i teie horo‘a no te tauturu ia tatou ia faatere i to tatou iho oraraa (a hi‘o1 Korinetia 14:39). E farii tatou i te mau heheuraa no ô mai i te Atua ra no tatou iho e no to tatou mau piiraa, eiaha râ no te Ekalesia e aore râ, no to’na mau faatere. Aita i au i te faanahoraa o te ra‘i ia farii te hoê taata i te heheuraa no te tahi atu taata aita i raro a‘e i ta’na tiaauraa. Mai te mea e, ua roaa ia tatou te horo‘a no te parau i te parau, eita ïa tatou e farii i te heheuraa tei ore i au i ta te Fatu i parau i roto i te mau papa‘iraa mo‘a.

Te Horo‘a no te Faaoraraa i te Ma‘i (PH&PF 46:19–20)

Ua horo‘ahia i te tahi te faaroo no te faaora’tu i te ma‘i, e ia vetahi ê ra ua horo‘ahia ïa te faaroo ia faaorahia te ma‘i E ti‘a ia tatou paatoa ia faaohipa i te faroo ia faaorahia te ma‘i ia pohehia tatou i te ma‘i (a hi‘o PH&PF 42:48). E rave rahi melo o te autahu‘araa tei mau i te horo‘a no te faaora i te ma‘i. Area te tahi ra, ua horo‘ahia ïa te ite no te rapaau i te ma‘i.

Te Horo‘a no te Rave i te mau Semeio (PH&PF 46:21)

Ua haamaitai te Fatu i To’na mau taata e rave rahi taime na roto i te te raveraa i te mau semeio. I to te mau pionie no Utaha tanuraa i ta ratou mau huero maa, ua fatata te reira i te mou roa i te mau manumanu. Ua pure u‘ana te mau pionie ia faaora te Fatu i ta ratou mau huero, e ua to’na mai Oia i te mau manu no te tai no te amu i te mau manumanu. Ia hinaaro tatou i te tauturu e a ani ai ma te faaroo, e mai te mea e, no to tatou maitai, e rave ïa te Fatu i te semeio no tatou (a hi‘o Mataio 17:20; PH&PF 24:13–14).

Te Horo‘a no te Faaroo (Moroni 10:11)

E faaroo rahi to te taea‘e o Iareda. No to’na faaroo, ua roaa ia’na te tahi atu mau horo‘a. No to’na faaroo rahi i fâ mai ai te Faaora ia’na ra (a hi‘o Etera 3:9–15). Ia ore te faaroo, aore te tahi atu horo‘a e horo‘ahia mai. Ua fafau mai o Moroni e, « O te faaroo i te Mesia, aore to’na e feaa e hoê iti a‘e, o ta’na e ani atu i te Metua na roto i te i‘oa o te Mesia e horo‘ahia mai ïa ia’na » (Moromona 9:21). E imi tatou i te rave‘a no te faarahi i to tatou faaroo, no te imi i to tatou mau horo‘a, e no te faaohipa i te reira.

Te vai ra te tahi mau taata aore â ratou e faaroo e te parau nei ratou e aita e vai nei te mau horo‘a o te Varua. Te parau nei Moroni ia ratou e:

« E e parau atoa’tu vau ia outou, o te huna i te parau heheu a te Atua ra ma te parau e, ua faaorehia te reira, e aita e parau heheu, e te tohu, e te mea horo‘ahia mai, e te faaora ma‘i, e te parau i te parau ê ê, e te iririraa i te parau ê ê;

« Inaha râ, e parau atu vau ia outou, o te huna i taua mau mea nei, o te ore ïa i ite i te evanelia a te Mesia; aore atoa oia i tai‘o i te parau i papa‘ihia ra; ua na reira oia i te tai‘o, aita oia i ite papû i ta’na i tai‘o ra » (Moromona 9:7–8).

  • No te aha te Fatu i horo‘a mai ai i te mau horo‘a varua ia tatou nei ?

E Nehenehe ta Tatou e Faahotu i to Tatou mau Horo‘a

  • Nahea e ti‘a ai ia tatou ia « imi onoono …i te mau horo‘a maitai roa ra » ? (PH&PF 46:8).

Na ô maira te Fatu e: « No te mea aore i hope te mau horo‘a i te horo‘ahia na te mau taata tata‘itahi atoa; no te mea e rave rahi te mau horo‘a, e ua horo‘ahia mai te hoê horo‘a i te taata hoê atoa e te Varua o te Atua ra. Ua horo‘ahia te hoê i te tahi, ua horo‘ahia te tahi ê ia vetahi ra, ia maitai te mau taata atoa na roto i te reira » (PH&PF 46:11–12).

No te faahotu i to tatou mau horo‘a, e mea ti‘a ia tatou ia imi eaha to tatou mau horo‘a. E rave tatou i te reira na roto i te pure e te hapaeraa i te maa. E imi tatou i te mau horo‘a maitai roa a‘e (a hi‘o PH&PF 46:8). I te tahi taime e tauturu te haamaitairaa patereareha ia tatou ia ite eaha te mau horo‘a tei horo‘ahia mai ia tatou nei.

Ei feia haapa‘o e te faaroo tatou e ti‘a’ ai, i reira e horo‘ahia mai ai to tatou mau horo‘a. I reira tatou e faaohipa ai i te reira mau horo‘a no te rave i te ohipa a te Fatu. Aita te reira i horo‘ahia mai no te faati‘a i to tatou hinaaro iimi e aore râ, no te faaite ia tatou iho i to tatou faaroo ore. No ni‘a i te mau horo‘a varua, ua parau te Fatu e, « ua horo‘ahia mai taua mau mea ra ei maitai no ratou o tei here mai ia‘u nei e o tei haapa‘o noa i ta‘u mau faaueraa atoa râ, e o oia atoa o te imi noa i te rave‘a ia na reira » (PH&PF 6:9).

  • A feruri na i te tahi mau horo‘a varua o te faaitoito ia outou iho e aore râ, o te tauturu ia outou ia tavini i te Fatu e ia vetahi ê. Eaha ta outou e rave no te imi i te reira mau horo‘a ?

E Rave Faahua Satane i te mau Horo‘a o te Varua

  • Nahea tatou e ite ai i te mau horo‘a o te Varua e te mau raveraa faahua a Satane ?

E nehenehe ta Satane e rave faahua i te mau horo‘a no te parau i te parau êê, te parau i te parau tohu, te ite orama, te faaoraraa ma‘i, e te tahi atu mau semeio. Ua tata‘u o Mose i te mau raveraa faahua a Satane i roto i te aora‘i o Pharao (a hi‘o Exodo 7:8–22). Te hinaaro nei Satane ia ti‘aturi tatou i ta’na mau peropheta haavare, ta’na mau faaora ma‘i haavare, e ta’na mau teuteu rave semeio haavare. E mana‘o tatou e o te haereraa mau ïa, tera râ, hoê noa iho rave‘a maori râ, e ani i te Atua ia horo‘a mai i te horo‘a no te ite varua. E nehenehe te diabolo iho e fâ mai ei melahi no te maramarama (a hi‘o 2 Nephi 9:9).

Te hinaaro nei Satane e haapouri ia tatou i te parau mau e ia opani ia tatou ia imi i te mau horo‘a mau o te Varua. Te feia hi‘ohi‘o rima, te feia hi‘o feti‘a, te feia tohu tao‘a e te mau tahutahu, ua hope paatoa ratou i te faauruhia e Satane noa’tu e, te parau nei ratou e te pee nei ratou i te Atua. E mea viivii ta ratou ohipa i mua i te Fatu (a hi‘o Isaia 47:12–14; Deuteronomi 18:9–10). Eiaha tatou e amui atu i te mau mana o Satane.

E Haapa‘o Maitai Tatou i to Tatou mau Horo‘a o te Varua

  • E nahea e ti‘a ai ia tatou ia auraro i te mo‘araa o te mau horo‘a o te varua ?

Ua parau mai te Fatu e, « E faaueraa râ ta‘u e horo‘a atu ia ratou ra, eiaha ratou ia faaahaaha ia ratou iho i teie mau mea nei, eiaha atoa e parau atu i taua mau mea ra i mua i to te ao nei; no te mea ua horo‘ahia mai teie mau mea nei ei maitai no outou e no te ora ho‘i » (PH&PF 84:73). Eiaha ia mo‘ehia ia tatou e e mea mo‘a te mau horo‘a varua (a hi‘o PH&PF 6:10).

Ei faaho‘iraa no teie mau horo‘a tei horo‘ahia mai, ua ani mai te Fatu ia tatou « ia haamauruuru atu i te Atua na roto i te Varua e ti‘a ai no te mau haamaitairaa atoa i haamaitaihia ai (tatou nei) » (PH&PF 46:32).

Te Tahi atu mau Papa‘iraa Mo‘a

Nene’i