Books and Lessons
Pene 47: Te Faateiteiraa


Pene 47

Faateiteiraa

Hōho’a
Two planets orbiting in a sky where clouds show swirlling movement.

Te Faanahonahoraa no to Tatou Haeraa i Mua

A ora ai tatou i piha‘i iho i to tatou Metua i te Ao ra, ua faaite mai Oia ia tatou i te hoê opuaraa no to tatou haereraa i mua. E ti‘a ia tatou ia riro mai Ia’na ra te huru, e taata faateiteihia. E titau râ te reira faanahonahoraa ia faataa-ê-hia tatou Ia’na no te haere mai i ni‘a i te fenua nei. E titauhia teie faataa-ê-raa ei faaiteraa e, e haapa‘o anei tatou i te mau faaueraa a to tatou Metua noa’tu e aita tatou i mua faahou Ia’na. Te faaite ra te faanahonahoraa e, ia hope te oraraa i te fenua nei, e haavahia tatou e e faautu‘ahia ia au i te faito o to tatou faaroo e to tatou haapa‘o.

Ua haapii mai te mau papa‘iraa mo‘a ia tatou e, te vai ra e toru basileia hanahana i te ao ra. Ua faaite mai te Aposetolo Paulo e, ua ite oia i te hoê taata i « hopoi-roa-hia i ni‘a i te ra‘i tuatoru ra » (2 Korinetia 12:2). Ua faahiti mai Paulo e piti o na basileia i te ao ra: te tiretiera e te teretetiera (a hi‘o 1 Korinetia 15:40–42). Te tiretiera tei teitei a‘e, e te teretetiera te piti. Na roto i te mau heheuraa o te mau mahana hopea nei te haapii nei tatou e, te toru o te basileia o te basileia tiretia ïa (a hi‘o PH&PF 76:81). Ua haapii atoa mai tatou e, e toru ao e aore ra, tuhaa i roto i te basileia tiretiera (a hi‘o PH&PF 131:1).

Faateiteiraa

  • Eaha te faateiteiraa ?

Te faateiteiraa, e ora mure ore ïa, te huru oraraa e orahia e te Atua. Te ora nei Oia i roto i te hanahana rahi. E maitai hope To’na. Ua roaa Ia’na te ite hope e te paari hope. E Metua Oia no te mau tamarii varua. Na’na i hamani i te mau mea atoa. E nehenehe ta tatou ia riro mai to tatou Metua i te Ao ra. Tera ïa te faateiteiraa.

Mai te peu e e faaite tatou i to tatou haapa‘o maitai i te Fatu, e ora ïa tatou i roto i te tuhaa teitei a‘e o te basileia tiretiera o te ao ra. E faateiteihia tatou, ia ora i piha‘i iho i to tatou Metua i te Ao ra i roto i te mau utuafare mure ore. Te faateiteiraa o te horo‘a rahi a‘e ïa ta te Metua i te Ao ra e nehenehe e horo‘a i Ta’na mau tamarii (a hi‘o PH&PF 14:7).

Te mau Haamaitairaa o te Fateiteiraa

  • Eaha te tahi mau haamaitairaa o te horo‘ahia i te feia tei faateiteihia ?

E maitai hope to to tatou Metua i te Ao ra, e ua hanahana Oia i te mea e, e nehenehe i Ta’na mau tamarii ia riro mai Ia’na ra te huru. Ta’na ohipa e To’na hanahana o « te faatupuraa i te tahuti ore e te ora mure ore o te taata nei » (Mose 1:39).

Te feia e farii i te faateiteiraa i roto i te basileia tiretiera na roto i te faaroo ia Iesu Mesia e roaa ïa ia ratou te mau haamaitairaa taa ê. Ua fafau mai te Fatu e, « No ratou te mau mea atoa » (PH&PF 76:59). Teie te tahi o te mau haamaitairaa e horo‘ahia i te mau taata faateiteihia:

  1. E ora ratou e amuri noa’tu i piha‘i iho i to tatou Metua i te Ao ra e ia Iesu Mesia (a hi‘o PH&PF 76:62).

  2. E riro ratou ei mau Atua (a hi‘o PH&PF 132:20–23).

  3. E tahoêhia ratou e a muri noa’tu e te mau melo parau ti‘a o to ratou utuafare e e roaa ia ratou te tupuraa mure ore.

  4. E roaa ia ratou te îraa o te oaoa.

  5. E roaa ia ratou te mau mea atoa a te Metua i te Ao ra e a Iesu Mesia – te mau mana atoa, te hanahana, te faatereraa, e te ite (a hi‘o PH&PF 132:19–20). Ua papa‘i te Peresideni Joseph Fielding Smith e: « Ua fafau mai te Metua na roto i Ta’na Tamaiti e, te mau mea atoa Ta’na ra e horo‘ahia ïa na te feia tei haapa‘o i Ta’na mau faaueraa. E tupu ratou i te rahi i roto i te ite, te paari, e te mana, e i te haereraa mai te aroha i te aroha, e tae roa’tu i te taime e niniihia mai ai te îraa o te mahana maitai i ni‘a ia ratou » (Doctrines of Salvation, haaputuhia e Bruce R. McConkie, 3 buka. [1954–56], 2:36; papa‘iraa faaopa tumu).

Te mau Titauraa o te Faateiteiraa

Tei teie nei te taime no te haapa‘oraa i te mau titauraa o te faateiteiraa (a hi‘o Alama 34:32–34). Ua parau mai te Peresident Joseph Fielding Smith e, « Ua titauhia ia tatou ia farii i te evanelia e i te mau fafauraa atoa o te evanelia, ei reira e noaa ai ia tatou te faateiteiraa; e ia rave ho‘i i ni‘a ia tatou, te mau hopoi‘a ta te Fatu i pûpû mai; e ia haere na roto i te maramarama e te haro‘aro‘araa o te parau mau; e ‘ia haapa‘o i te mau parau atoa no roto mai i te vaha o te Atua’ » (Doctrines of Salvation, 2:43).

No te farii i te faateiteiraa, a tahi e tuu tatou i to tatou faaroo i roto ia Iesu Mesia e e tamau noa i roto i taua faaroo ra e tae roa’tu i te hopea o to tatou oraraa. Ia tae to tatou faaroo i roto Ia’na i te hoê faito e tatarahapa ai tatou i ta tatou mau hara e e haapa‘o ai i Ta’na mau faaueraa.

Ua faaue mai Oia ia tatou paatoa ia farii i te tahi mau oro‘a:

  1. Ia bapetizohia tatou e ti‘a ai.

  2. Ia farii tatou i te tuuraa rima e ia haamauhia ei melo no te Ekalesia a Iesu Mesia e ia farii i te horo‘a o te Varua Maitai.

  3. E farii te mau taea‘e i te Autahu‘araa a Melehizedeka e e faaohipa ratou i to ratou mau piiraa i roto i te autahu‘araa.

  4. Ia farii tatou i te oro‘a hiero.

  5. Ia faaipoipohia tatou no te tau amuri atu, i roto i teie oraraa e aore râ, i roto i te oraraa i muri nei.

Taa ê noa’tu te fariiraa i te mau Oro‘a i titauhia, te faaue mai nei te Fatu ia tatou paatoa:

  1. Ia here i te Atua e i te mau taata tupu.

  2. Ia haapa‘o i te mau faaueraa.

  3. Ia tatarahapa i ta tatou mau ohipa ti‘a ore.

  4. Ia imi i to tatou mau hui metua tei pohe e ia farii i te mau Oro‘a faaoraraa o te evanelia no ratou.

  5. Ia haere i ta tatou mau pureraa ma te tamau maite ia ti‘a ho‘i ia tatou ia faaapî i ta tatou mau fafauraa no te bapetizoraa na roto i te amuraa i te oro‘a mo‘a.

  6. Ia here i te mau melo o to tatou utuafare e ia faaitoito ia ratou ia haapa‘o i te mau haerea o te Fatu.

  7. Ia faatupu i te mau mahana atoa i te pureraa utuafare e te pureraa o te taata hoê.

  8. Ia haapii i te evanelia ia vetahi ê na roto i te parau e te hi‘oraa.

  9. Ia tai‘o i te mau papa‘iraa mo‘a.

  10. Ia faaroo e ia haapa‘o i te mau parau faauruhia a te mau peropheta o te Fatu.

E te hopea roa, ua titauhia ia tatou tata‘itahi ia farii i te Varua Maitai e ia haapii i te haapa‘o i Ta’na arata‘iraa i roto i to tatou oraraa tata‘itahi.

  • Nahea te mau Oro‘a e te mau fafauraa i te faaineine ia tatou no te faateiteiraa ?

  • Nahea te faaroo ia Iesu Mesia i te tauturu ia tatou ia haapa‘o i te mau faaueraa ?

  • No te aha i titauhia ai ia tatou ia haapa‘o i te arata‘iraa a te Varua Maitai no te farii i te faateiteiraa ?

I Muri A‘e i to Tatou Haapa‘oraa e te Itoitoraa e Tae Noa’tu i te Hopea ra

  • Eaha te tupu mai ia itoito tatou e tae noa’tu i te hopea i roto i te riroraa ei pĭpĭ haapa‘o maitai na te Mesia ?

Ua parau mai te Fatu e, « E mai te mea e haapa‘o oe i ta‘u mau faaueraa e e itoito noa e tae noa’tu i te hopea, e noaa ïa ia oe te ora mure ore, o te horo‘a hau a‘e te reira i te mau horo‘a atoa a te Atua » (PH&PF 14:7). Ua parau mai te Peresideni Joseph Fielding Smith e, « Mai te mea e haapa‘o tamau noa tatou i te parau a te Atua, oia ho‘i e haapa‘o i ta’na mau faaueraa, e haamori ia’na e e haapa‘o i ta’na parau mau; e tae mai ïa te mahana e parahi ai tatou i roto i te îraa o te parau mau, e o te tupu i te maramarama ra e tae roa’tu i te mahana mau ra » (Doctrines of Salvation, 2:36).

Ua haapii mai te Peropheta Iosepha Semita e: « Ia ta‘uma oe i ni‘a i te hoê e‘a, e na raro roa oe i te haamata, e a ta‘uma ai i te taahiraa tata‘itahi e tae roa’tu i ni‘a ra; oia atoa te mau parau tumu o te evanelia – e mea ti‘a ia oe ia haamata na te parau tumu matamua, e haere atu ai e tae roa’tu ua ite oe i te mau parau tumu atoa o te faateiteiraa. Area râ e taime roa roa ïa i muri a‘e i to outou haereraa i ô mai i te paruru (pohe) hou a apo ai outou i taua mau mea ra. Eita te mau mea atoa e hope i te apohia i roto i teie nei ao; e ohipa rahi i te haapii mai i to tatou faaoraraa e to tatou faateiteiraa e tae roa’tu i muri a‘e i to tatou poheraa » (Te mau Haapiiraa a te mau Peresideni o te Ekalesia: Iosepha Semita [2007], 268).

Ua haapii Iosepha Semita e: « Ua riro te iteraa i te huru o te Atua ei parau tumu matamua no te evanelia. … I riro na Oia ei taata, mai ia tatou nei;… I ora na te Atua, to tatou Metua, i ni‘a i te hoê fenua, mai ia Iesu Mesia i na reira ra » (Te mau Haapiiraa a te mau Peresideni o te Ekalesia: Iosepha Semita, ma‘itihia e Joseph Fielding Smith [1976], 345–46).

Ua ite to tatou Metua i te Ao ra i to tatou mau fifi, to tatou mau paruparu, e ta tatou mau hara. E here e e aroha To’na ia tatou. Ua hinaaro Oia ia upootia tatou mai Ia’na i upooti‘a ra.

A feruri na i te oaoa e roaa ia tatou tata‘itahi ia ho‘i atu tatou i piha‘i iho i to tatou Metua i te Ao ra, mai te mea e e ti‘a ia tatou ia parau atu e: « E ta‘u Metua, ua haapa‘o vau i to Oe hinaaro. Ua haapa‘o maitai au e ua haapa‘o vau i ta Oe mau faaueraa. Te oaoa nei au ia ho‘i faahou mai i te utuafare nei ». Ei reira tatou e faaroo atu ai Ia’na ia parau mai e, « Ua ti‘a roa …; ua haapa‘o maitai oe i tena na tao‘a iti ha‘iha‘i, e faatiaau atu vau ia oe i ni‘a iho i te mea rahi: e haere oe i roto i te oro‘a oaoa a to Fatu » (Mataio 25:23).

  • A hi‘o faahou Mataio 25:23. A feruri na eaha to outou feruriraa mai te peu e, e faaroo outou i te Fatu ia parau mai i teie mau parau ia outou.

Te Tahi Atu mau Papa‘iraa Mo‘a

Nene’i