Books and Lessons
Pene 34: Te Faahoturaa i ta Tatou Tareni


Pene 34

Te Faahoturaa i ta Tatou mau Tareni

Hōho’a
A male art student painting as he looks away at a model or object that he is painting.

Ua Taa ê to Tatou mau Tareni e te mau Ite to te Tahi e to te Tahi

Ua farii tatou paatoa i te mau horo‘a taa ê, te tareni e te mau ite i horo‘ahia mai e to tatou Metua i te Ao ra. I to tatou fanau-raa-hia mai, ua ta‘ita‘i mai tatou i te reira mau horo‘a, te mau tareni e te mau ite na muri iho ia tatou (a hi‘o i te pene 2 i roto i teie buka).

Ua riro te peropheta Mose ei taata faatere rahi, tera râ ua titau oia i to’na taea‘e ia Aarona ei auvaha parau no’na (a hi‘o Exodo 4:14–16). Te tahi pae o tatou e au ïa mai ia Mose te huru e aore ra, e feia ite i te paraparau mai ia Aarona. Te tahi pae o tatou e mea ite i te himene e aore râ, i te ha‘uti i te hoê mauhaa upaupa. Te tahi atu pae o tatou e mea aravihi i te ohipa tuaro e aore râ, e mea ite i te ohipa rima î. Te tahi mau tareni e ti‘a ia tatou ia farii, o te haro‘aro‘a ïa ia vetahi ê, te faaoromai, te oaoa, e aore râ, te ite i te haapii ia vetahi ê.

  • Nahea outou i fana‘o ai i te tareni o te tahi ?

E Faaohipa Tatou e e Haamaitai hoi i to Tatou mau Tareni

  • Nahea tatou i te faahotu i to tatou mau tareni ?

E hopoi‘a na tatou ia faahotu i te mau tareni tei horo‘ahia mai ia tatou. E feruri paha tatou i te tahi taime e, aita i rahi to tatou tareni e aore râ, ua haamaitaihia te tahi atu mau taata i te mau ite e rave rahi, hau atu i to tatou. I te tahi taime aita tatou e faaohipa nei i to tatou tareni no te mea te ri‘ari‘a nei tatou o te ore tatou e manuïa e aore râ, o te faainohia tatou na vetahi ê. Eiaha tatou e huna i ta tatou mau tareni. E faaohipa râ tatou i te reira. I reira vetahi e ite ai i ta tatou mau ohipa maitai e a faahanahana ai i to tatou Metua i te Ao ra (a hi‘o Mataio 5:16).

Te vai ra te tahi mau mea e titauhia ia tatou ia rave no te faahotu i to tatou mau tareni. A tahi, e imi tatou i to tatou mau tareni. E hi‘opo‘a tatou ia tatou iho no te iteraa i to tatou mau vahi puai e te mau vahi aravihi. E nehenehe to tatou utuafare e to tatou mau hoa e tauturu mai ia tatou i roto i te reira. E ani atoa tatou i to tatou Metua i te Ao ra ia tauturu mai ia tatou ia ite i to tatou mau tareni.

A piti, ia vai te hinaaro mau i roto ia tatou no te horo‘a i te taime e te puai no te faahotu i te tareni ta tatou e imi nei.

A toru, ia vai te faaroo i roto ia tatou e, e tauturu mai to tatou Metua i te Ao ra ia tatou, e ia faaroo atoa tatou ia tatou iho.

A maha, e haapii tatou i te mau ite e titauhia no te faahotu i to tatou mau tareni. E rave tatou i te reira na roto i te raveraa i te haapiiraa, te aniraa i te hoê hoa ia haapii ia tatou, e aore râ, na roto i te tai‘oraa i te hoê buka.

A pae, e tamatamata tatou i te faaohipa i to tatou tareni. E titauhia te itoito e te ohipa no te faahotu i te mau tareni atoa. E titau ia roaa te haaviraa i te hoê tareni.

A ono, e faaite tatou i to tatou tareni ia vetahi ê. Na roto i te faaohiparaa tatou i to tatou mau tareni e tupu ai te reira i te rahi (a hi‘o Mataio 25:29).

E ohie roa’tu teie mau taahiraa mai te mea e, e pure e e ani tatou i te tauturu i te Fatu. Te hinaaro nei Oia ia faahotu tatou i ta tatou mau tareni, e e tauturu mai Oia ia tatou.

E Nehenehe ta Tatou e Faahotu i to Tatou mau Tareni noa’tu to Tatou mau Paruparu

  • Nahea e ti‘a ai ia tatou ia faahotu i ta tatou mau tareni noa’tu to tatou paruparu ?

No te mea e taata tahuti e te hi‘a ho‘i tatou, te vai ra to tatou mau paruparu . Na roto i te tauturu a te Fatu, e upooti‘a tatou i ni‘a i to tatou natura paruparu e te hi‘a (a hi‘o Etera 12:27, 37). Ua hamani o Beethoven i ta’na himene nehenehe roa a‘e i muri a‘e a turi ai to’na taria. Ua upooti‘a o Enoha i ni‘a i to’na aravihi ore i te paraparau e ua riro mai ei orometua puai (a hi‘o Mose 6:26–47).

Ua titauhia i te tahi mau maona tu‘iroo ia upooti‘a i ni‘a i te mau paruparu o te tino hou a manuía ai ratou i te faahotu i to ratou mau tareni. O Shelly Mann te hoê hi‘oraa no te reira. « E pae matahiti to’na a roohia ai oia i te ma‘i polio. … Pauroa te mahana e afa‘i to’na na metua ia’na i roto i te hoê vahi hopuraa pape ma te ti‘aturi e, na te pape e tauturu ia amo i to’na na rima i ni‘a a tamata ai oia i te faaohipa faahou i te reira. Ia tae i te taime a ti‘a ai ia’na ia afa‘i i to’na rima i rapae au i te pape na roto i to’na iho puai, ua ta‘i oia i te oaoa. I muri iho, ua tuu oia i te opuaraa ia au na te aanoraa o te hopuraa pape, i muri iho, na te roaraa, i muri iho e rave rahi roaraa. Ua tamata noa oia, ua au, ma te tuutuu ore, i tera mahana e tera mahana, e tae roa’tu e ua roaa ia’na te feti‘a auro no te tata‘uraa no te ao nei no te au purehua – te hoê o te mau au fifi roa » (Marvin J. Ashton, i roto i te Conference Report, Eperera 1975, 127; e aore ra, Ensign, Me 1975, 86).

Ua upooti‘a o Heber J. Grant i ni‘a e rave rahi o to’na mau paruparu, e ua faariro i te reira ei mau tareni no’na. Teie te mau parau ta’na i faariro ei parau aro na’na: « Te mea ta tatou e onoono ia rave, e riro mai ïa ei mea ohie ia rave; aita te natura o taua mea ra i taui, to tatou râ puai tei rahi » (i roto i te Te mau Haapiiraa a te mau Peresideni o te Ekalesia: Heber J. Grant [2002], 35).

E Haamaitai te Fatu ia Tatou mai te mea e, e Faaohipa Tatou i ta Tatou mau Tareni ma te Paari

Ua parau mai te Peresideni Joseph F. Smith e, « Ua farii te mau tamaiti e te mau tamahine atoa a te Atua i te tahi mau tareni, e ua titauhia ia ratou tata‘itahi ia faaite i te hoê tiaauraa papû no te faaohiparaa e aore râ, no te faaohipa-ore-raa i te reira » (Gospel Doctrine, 5raa o te nene‘iraa [1939], 370). Te tareni o te hoê ïa tiaauraa (e hopoi‘a i roto i te basileia o te Atua). Ua faaite mai te parabole o te mau tareni ia tatou e, ia tavini maitai ana‘e tatou i roto i ta tatou ti‘aauraa, e horo‘ahia mai ïa ia tatou te mau hopoi‘a rarahi a‘e. Ia ore tatou e tavini maitai, e iriti-ê-hia’tu ïa ta tatou ti‘aauraa ia tatou nei. (A hi‘o Mataio 25:14–30).

Ua parau-atoa-hia mai ia tatou i roto i te mau papa‘iraa mo‘a e, e haavahia tatou ia au i ta tatou mau ohipa (a hi‘o Mataio 16:27). Na roto i te faahoturaa e te faaohiparaa i to tatou mau tareni no te tahi atu mau taata, te rave ra ïa tatou i te ohipa maitai.

E mauruuru te Fatu ia faaohipa tatou i ta tatou mau tareni ma te paari. E haamaitai Oia ia tatou mai te peu e, e faaohipa tatou i to tatou mau tareni no te haamaitai i te tahi atu mau taata e no te patu i To’na basileia i ni‘a i te fenua nei. Te tahi o te mau haamaitairaa e roaa ia tatou o te oaoa ïa e te here na roto i te taviniraa i to tatou mau taea‘e e te mau tuahine i ni‘a i te fenua nei. E haapii atoa tatou i te haavi ia tatou iho. E mea faufaa teie mau mea taatoa mai te mea e, e titauhia ia tatou ia ti‘amâ no te ora faahou i piha‘i iho i to tatou Metua i te Ao ra.

  • Eaha te tahi mau hi‘oraa o te mau taata tei faarahi i ta ratou tareni no te mea ua faaohipa ratou i te reira ma te paari ? A feruri na i te mau taata ta outou i matau e aore râ, e taata no roto i te mau papa‘iraa mo‘a e aore râ, i roto i te aamu o te Ekalesia).

Te Tahi atu mau Papa‘iraa Mo‘a

Nene’i