Books and Lessons
Pene 43: Te mau Tapa‘o o te Tae-Piti-raa mai


Pene 43

Te mau Tapa‘o o te Tae-Piti-raa mai

Hōho’a
The resurrected Jesus Christ (wearing white robes with a magenta sash) standing above a large gathering of clouds. Christ has His arms partially extended. The wounds in the hands of Christ are visible. Numerous angels (each blowing a trumpet) are gathered on both sides of Christ. A desert landscape is visible below the clouds. The painting depicts the Second coming of Christ. (Acts 1:11)

E Ho‘i Faahou mai Iesu Mesia i te Fenua nei

  • Eaha te tahi mau tapa‘o o te Tae-Piti-raa mai ?

Ua parau mai te Faaora ia Iosepha Semita: « E faaite atu vau ia‘u iho mai te ra‘i mai ra na roto i te mana e te hanahana rahi … e e parahi ma te parau ti‘a i rotopu i te taata nei i ni‘a i te ao nei e ia hoê a‘e tauatini matahiti, e e ore te feia parau ti‘a ore e ti‘a mai » (PH&PF 29:11; a hi‘o atoa i te pene 44 e te 45 i roto i teie buka). Ua parau mai Iesu ia tatou e, e faaara mai te tahi mau tapa‘o e te tahi mau ohipa ia tatou e te fatata mai nei te taime no To’na Tae-Piti-raa mai.

No te maororaa e rave rahi tauatini matahiti, ua tia‘i noa te mau pĭpĭ a Iesu Mesia i te Tae-Piti-raa mai ei taime no te hau e te oaoa. Tera râ, na mua a‘e i te taeraa mai o te Faaora, e farii te mau taata o te fenua nei i te mau tamataraa e te mau ati rarahi. Te hinaaro nei to tatou Metua i te Ao ra ia ineine tatou no taua mau arepurepuraa ra. Te tia‘i atoa nei Oia ia tatou ia ineine i te pae varua ia tae mai te Faaora i roto i To’na ra hanahana. No reira, ua horo‘a mai Oia i te mau tapa‘o ia tatou, e mau ohipa ïa o te parau mai ia tatou e te fatata mai ra te Tae-Piti-raa mai o te Faaora. I te mau tau atoa ua heheu mai te Atua i te reira mau tapa‘o i Ta’na ra mau peropheta. Ua parau mai Oia e, e ite te mau pĭpĭ haapa‘o atoa a te Mesia e, eaha te mau tapa‘o e e tia‘i ratou i te reira (a hi‘o PH&PF 45:39). Mai te mea e, e mea haapa‘o tatou e te faaroo, e tai‘o ïa tatou i te mau papa‘iraa mo‘a no te ite i te mau tapa‘o.

Te tahi o te mau tapa‘o tei faaara mai i te Tae-Piti-raa mai o Iesu Mesia ua tupu ïa e aore râ, te tupu nei i teie nei. E tupu te tahi amuri a‘e.

Te Parau ti‘a Ore, te Tama‘i e te Ahoaho

E rave rahi te mau tapa‘o ri‘ari‘a e te hanohano. Ua faaara mai te mau peropheta ia tatou e e tupu mai te ahoaho rahi, te parau ti‘a ore, te tama‘i e te mauiui i ni‘a i te fenua nei. Ua parau mai te peropheta Daniela e e riro te tau hou te Tae-Piti-raa mai ei tau arepurepu aitâ i itehia a‘e nei i ni‘a i te fenua nei (a hi‘o Daniela 12:1). Ua parau mai te Fatu e, « E to‘eto‘e roa te aroha o te mau taata, e e rahi roa’tu te ino i te mau vahi atoa ra » (PH&PF 45:27). « E arepurepu noa te mau mea toa ra; e …e tae mai te măta‘u rahi i ni‘a i te mau nunaa taata atoa » (PH&PF 88:91). E tupu mai te aueueraa fenua, te ma‘i, te o‘e, te mau vero u‘ana, te uira e te patiri (a hi‘o Mataio 24:7; PH&PF 88:90). E haamou te ûa paari i te mau huero maa atoa i ni‘a i te fenua nei (a hi‘o PH&PF 29:16).

Ua parau Iesu i Ta’na mau pĭpĭ e e î te fenua nei i te tama‘i: « E e faaroo outou i te parau tama‘i e te aueue roo tama‘i. …E ti‘a mai ho‘i te tahi fenua e aro mai i te tahi fenua, e te tahi basileia e aro i te tahi basileia » (Mataio 24:6–7). Ua parau te Peropheta Iosepha Semita: « Eiaha outou e haaparuparu ia parau atu matou i te parau no te mau tau ahoaho, i te mea e, e tae vave mai te reira, te fatata mai nei ho‘i te ‘o‘e, te o‘e e te ma‘i. E tupu ho‘i te haamouraa rahi i ni‘a i te tino o teie nei fenua, eiaha ho‘i outou e mana‘o e, e hi‘a te hoê iti a‘e tuhaa o te mau parau tohu a te mau peropheta mo‘a atoa, e rave rahi â ho‘i te tupu mai » (Te mau Haapiiraa a te mau Peresideni o te Ekalesia: Iosepha Semita [2007], 252).

E rave rahi o te reira mau tapa‘o o te tupu nei. Tei te mau vahi atoa te ino. Te tamau noa nei te mau nunaa i te tama‘i. Te tupu nei te mau aueueraa fenua e te tahi atu mau ino. Te pohe nei e rave rahi taata na roto i te mau vero rarahi, te pa‘ura, te po‘ia e te ma‘i. E nehenehe ia tatou ia papû e, e haere noa taua mau fifi ra i te rahi e tae roa’tu i te ho‘iraa mai o te Fatu.

Area râ, aita te taatoaraa o te mau mea e tupu na mua a‘e i te Tae-Piti-raa mai e riro ei mau mea hanohano. E faatupu mai te tahi pae o taua mau mea ra i te oaoa i roto i te ao nei.

Te Faaho‘i-raa-hia mai te Evanelia

Ua parau mai te Fatu e, « Ei reira e anaana mai ai te hoê maramarama i rotopu ia ratou ra o te vai noa ra i roto i te pouri ra, e o te îraa te reira no ta‘u nei evanelia » (PH&PF 45:28). Ua tohu te mau peropheta no tahito ra i te Faaho‘i-faahou-raa mai o te evanelia. Ua ite te Aposetolo Ioane e na te hoê melahi e faaho‘i mai i taua evanelia ra (a hi‘o Apokalupo 14:6–7). E no te faatupu i teie nei tohuraa, ua haere mai te melahi Moroni e te tahi atu mau ve‘a no te ra‘i mai no te hopoi mai i te evanelia a Iesu Mesia ia Iosepha Semita ra.

Te Taeraa mai te Buka a Moromona

Ua faaite te Fatu i te Ati Nephi i te tahi atu tapa‘o: e tae te Buka a Moromona i to ratou mau huaai ra (a hi‘o 3 Nephi 21). I te anotau o te Faufaa Tahito, ua ite te peropheta Isaïa e o Ezekiela i te taeraa mai o te Buka a Moromona (a hi‘o Isaïa 29:4–18; Ezekiela 37:16–20). Te tupu nei te reira mau tohuraa i teie nei. Te haapararehia nei te Buka a Moromona i roto i te ao taatoa nei.

E Porohia te Evanelia i to te Ao Atoa nei

Teie atoa te tahi tapa‘o o te mau mahana hopea nei, oia ho‘i « E parau-haere-hia te evanelia o te basileia nei e ati noa a‘e teie nei ao, ia ite te mau fenua atoa » (Mataio 24:14; a hi‘o atoa Iosepha Semita – Mataio 1:31). E faaroo te mau taata atoa i te îraa o te evanelia i roto i to ratou iho reo (a hi‘o PH&PF 90:11). Ua poro noa te mau misionare i te evanelia mai te tau a faati‘ahia ai te Ekalesia. Ua tupu te ohipa misionare i te rahi, e ua tae‘ahia i teie nei e rave rahi tauatini misionare e poro nei i roto i te mau fenua rau o te ao nei i roto i te mau reo e rave rahi. Hou a tupu ai te Tae-Piti-raa mai e i roto ho‘i i te Mileniuma, e faaite mai te Fatu i te mau rave‘a no te hopoi i te parau mau i te mau fenua atoa.

Te ho‘iraa mai o Elia

Ua tohu mai te peropheta ra o Malaki e hou te Tae-Piti-raa mai o te Faaora, e tonohia mai te peropheta Elia i te fenua nei. E faaho‘i mai Elia i te mana no te taatiraa ia ti‘a ho‘i i te mau utuafare ia taatihia. E faauru atoa oia i te taata ia feruri i to ratou mau tupuna e to ratou ho‘i huaai. (A hi‘o MalaKi 4:5–6; PH&PF 2). Ua fâ mai te peropheta Elia ia Iosepha Semita i te ava‘e Eperera 1836. Mai taua taime mai ra, ua tupu i te rahi te anaanatae i roto i te tuatapaparaa e te aamu utuafare. E ti‘a atoa ia tatou ia rave i te mau Oro‘a taatiraa i roto i te mau hiero no te feia ora e tei pohe.

E Riro te Huaai o Lehi ei Nunaa Rahi

Ua parau mai te Fatu e, ia fatata mai To’na haereraa mai, e riro te ati Lamana ei nunaa parau ti‘a e te haapa‘o. Ua na ô mai Oia e, « Na mua’tu i te taeraa mai o te mahana rahi o te Fatu ra, … e tiarehia te ati Lamana mai te rôti te huru » (PH&PF 49:24). E rave rahi te huaai o Lehi e farii nei i te mau haamaitairaa o te evanelia i teie nei.

Te Paturaa i te Ierusalema Apî

Ia fatata mai te tau e ho‘i faahou mai ai Iesu Mesia, e patu te Feia Mo‘a faaroo i te hoê oire parau ti‘a, e oire no te Atua, o Ierusalema Apî to’na i‘oa. O Iesu Mesia iho te faatere i reira. (A hi‘o 3 Nephi 21:23–25; Mose 7:62–64; Te mau Hiro‘a Faaroo 1:10). Ua parau mai te Fatu e, e patuhia te reira oire i roto i te tuhaa fenua no Missouri i roto i te Mau Hau Amui no Marite (a hi‘o PH&PF 84:2–3).

Teie ana‘e te tahi mau tapa‘o ta te Fatu i horo‘a mai ia tatou. Te faaite mai nei te mau papa‘iraa mo‘a e rave rahi atu â mau tapa‘o.

  • Eaha te faaiteraa ta outou e ite nei e, te tupu nei te mau tapa‘o ?

E Tauturu te Iteraa i te mau Tapa‘o o te mau Tau ia Tatou

  • Nahea tatou ia vai mărû noa e ia hau noa’tu e, e mea ri‘ari‘a e te hanohano te tahi mau tapa‘o ?

No ni‘a i To’na Tae-Piti-raa mai, ua parau te Fatu e, « Te hora e te mahana aore te taata i ite i te reia, aore atoa te mau melahi i te ra‘i ra » (PH&PF 49:7). Ua haapii mai Oia i te reira na roto i te parabole no te suke. Ua parau Oia e, ia ite tatou i te hoê tumu suke ia oteo te omou rii e mahora a‘e ra te rau, ua ite ïa tatou e, ua fatata te auhune i reira. Oia atoa, ia ite tatou i te mau tapa‘o i faaitehia i roto i te mau papa‘iraa mo‘a, e ti‘a ia tatou ia ite e, ua fatata To’na taeraa mai. (A hi‘o Mataio 24:32–33).

Te horo‘a mai nei te Fatu i teie mau tapa‘o no te tauturu ia tatou. E ti‘a ia tatou ia faanahonaho i to tatou oraraa e ia faaineine ia tatou e i to tatou utuafare no taua mau mea ra e tupu mai.

Ua faaarahia tatou i te mau ati e ua parauhia ia faaineine no te reira, e nehenehe atoa râ tatou e hi‘o i mua i te taeraa mai o te Faaora e ia oaoa. Ua parau mai te Fatu e, « Eiaha e pe‘ape‘a, no te mea, ia hope teie nei mau mea atoa i te tupu, e ite ai outou e e faatupuhia te mau parau ta‘u i fafau atu ia outou na i reira » (PH&PF 45:35). Ua parau mai Oia e, e ore roa te feia parau ti‘a e haamouhia ia tae i To’na ho‘iraa mai « e faaoroma‘i râ ratou i te reira mahana. E e horo‘ahia’tu te ao nei no ratou ra ei ai‘a no ratou;… e e tupu noa (ta) ratou ra mau tamarii i te paariraa ma te hara ore. …no te mea e vai noa te Fatu i rotopu ia ratou ra, e e vai noa To’na ra hanahana i ni‘a iho ia ratou, e e riro Oia ta ratou ra arii e ta ratou ra horo‘a ture ra » (PH&PF 45:57–59).

Te Tahi Atu mau Papa‘iraa Mo‘a

Nene’i